Bitna promjena uslijedila je 1977. kada se donosi novi ZUS i ustrojava Upravni sud u Zagrebu za područje Hrvatske kao upravni sud opće nadležnosti.

Godine 1991., nakon raskida državnopravnih sveza na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dotadašnju SFRJ, Republika Hrvatska nije donijela novi zakon o režimu upravnog sudovanja i upravnog spora, već je preuzela jugoslavenski ZUS iz 1977. koji je kasnije izmijenjen.

Namjera radne skupine je da se pojednostavi ZUS, da se se izbjegne ping-pong efekt koji je danas prisutan kod rada upravnog suda (prebacivanje loptice s jednog suda na drugi) i smanji trajanje cijelog postupka.

Slične mjere će predložiti u prijedlogu novog ZUS te smatra da bi ih Vlada RH trebala i usvojiti te donijeti novi i bolji ZUS.

Uz kon sen zus svih stra na ka Cuc cu rin na ne ki na čin pro vo di pro jekt pre tva ra nja opći ne u fun kci o nal nu po du ze tni čku stru ktu ru ko ja bi tre ba la fun kci o ni ra ti na prin ci pi ma odr ži vog ra zvo ja te ra ci o nal nom ko rište nju pri ro dnih re sur sa ba ljan skog pri o ba lja.

Drugim riječima, čini se nužnim u praksi prihvatiti presumpciju da je u nadležnosti Visokog upravnog suda kontrola zakonitosti svakog općeg akta koji je donijelo nadležno tijelo iz članka 3. stavka 2. ZUS-a iz 2010. Riječ je o tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koja ima javnu ovlast i pravne osobe koja obavlja javnu službu.

Kao što je razvidno iz članka 83. stavka 1. ZUS-a iz 2010., preduvjet za podnošenje individualnog zahtjeva jest postojanje " pojedinačne odluke ".

Sukladno ZUS-u iz 2010., predmet upravnog spora su pojedinačne odluke protiv kojih nije dopušteno izjaviti redovni pravni lijek, postupanja i propuštanja javnopravnog tijela te upravni ugovori.

Dvojba je tim veća ako se uzme u obzir činjenica da ranije navedeno obrazloženje Prijedloga ZUS-a iz 2010. u ocjenu zakonitosti općih akata uključuje i postupanja javnopravnih tijela.

Nadalje, iz dikcije norme članka 83. stavka 1. ZUS-a iz 2010. moglo bi se zaključiti da je podnositelj dužan dokazati povredu prava ili pravnog interesa učinjenu pojedinačnom odlukom, što bi bila formalna pretpostavka za pokretanje postupka ocjene zakonitosti općeg akta.

S druge strane, članak 84. stavak 2. ZUS-a iz 2010. nalaže da podnositelj individualnog zahtjeva učini vjerojatnim da je primjenom općeg akta povrijeđeno njegovo pravo ili pravni interes.

Za pravnu sigurnost nedopustiva pravna situacija može nastati u slučaju da sud primjenom članka 83. stavka 2. ZUS-a iz 2010. podnese zahtjev za ocjenu zakonitosti općeg akta.

On bi morao prihvatiti nadležnost u slučaju da se sud, na temelju članka 83. stavka 2. ZUS-a iz 2010., svojim zahtjevom obrati Visokom upravnom sudu za ocjenu zakonitosti općeg akta.

Pravne situacije koje se mogu javiti tijekom primjene ZUS-a iz 2010. multipliciraju odnose Ustavnog suda i Visokog suda.

To nije novi pravni lijek jer postoji i u sadašnjem ZUS-u.

Međutim u odnosu na sada važeći ZUS, prijedlogom novog Zakona njegovo podnošenje reducirano je u dva smjera.

1. Zakon o upravnim sporovima (ZUS).

Novi ZUS donijet je 2010. a stupio je na snagu 1. siječnja 2012. On je funkcionalno čvrsto povezan sa ZUP-om, budući da se njime osigurava sudska zaštita prava i pravnih interesa stranaka povrijeđenih od strane javnopravnih tijela.

Iz tako definirane nadležnosti Upravnog suda i Ustavnog suda jasno je proizlazila - sve do 2010. godine, kad je donesen novi Zakon o upravnim sporovima (u daljnjem tekstu: ZUS iz 2010.) - sljedeća činjenica: Upravni sud kontrolirao je zakonitost isključivo individualnih i konkretnih upravnih akata, a Ustavni sud kontrolirao je ustavnost i zakonitost isključivo propisa, to jest zakona i drugih podzakonskih općenormativnih akata koji imaju pravna obilježja propisa.

Svjestan postojeće pravne situacije, Ustavni sud je u odnosu na opće akte tijela javnih vlasti, sve do stupanja na snagu ZUS-a iz 2010. (1. siječnja 2012.) djelovao vodeći se načelom " nužde ".

Kao što je prethodno rečeno, u okolnostima nepostojanja bilo kakve sudske kontrole ustavnosti i zakonitosti općih akata tijela javne vlasti, Ustavni sud je od 1991. do 1. siječnja 2012. (to jest do stupanja na snagu ZUS-a iz 2010.) postupao po načelu " nužde ".

Primjerice, unutar kategorije općih akata jedinica lokalne samouprave izvan kontrole Ustavnog suda ostali su sljedeći akti (u odnosu na njih je Ustavni sud utvrdio da nisu propisi, te je rješenjem odbacio prijedloge za ocjenu njihove ustavnosti i zakonitosti): - odluka o prodaji građevinskih parcela na području grada, koju je donijelo Gradsko vijeće (rješenje Ustavnog suda, broj: U-II-104/1993 od 20. prosinca 2005.); - program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na području općine, koji je donijelo Općinsko vijeće (rješenje Ustavnog suda, broj: U-II-679/2003 od 23. ožujka 2005.); - zajedničke mjere programa mjera za naplatu potraživanja grada, koje je donijelo Gradsko vijeće (rješenje Ustavnog suda, broj: U-II-378/2004 od 10. ožujka 2004.); - zaključak o potvrđivanju cjenika usluga tvrtke " Vodovod " d. o. o. za opskrbu pitkom vodom na području grada, koji je donijelo Gradsko vijeće (rješenje Ustavnog suda, broj: U-II-2278/2001 od 20. prosinca 2005.); - zaključak o potvrđivanju cjenika usluga sakupljanja i odvoza komunalnog otpada za područje grada, koji je donijelo Gradsko vijeće (rješenje Ustavnog suda, broj: U-II-2277/2001 od 20. prosinca 2005.); - zaključak o određivanju upravitelja svih zgrada na području grada koji je donijelo Gradsko poglavarstvo (rješenje Ustavnog suda, broj: U-II-475/2004 od 27. listopada 2004.); S druge strane, unutar kategorije općih akata drugih pravnih osoba s javnim ovlastima izvan kontrole Ustavnog suda ostali su, primjerice, sljedeći akti (i u odnosu na njih je Ustavni sud utvrdio da nisu propisi, te je rješenjem odbacio prijedloge za ocjenu njihove ustavnosti i zakonitosti): - Statut Hrvatskog teniskog saveza (rješenje Ustavnog suda, broj: U-II-5005/2004 od 19. siječnja 2005.); - Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o mirenju Skupštine Hrvatske gospodarske komore (rješenje Ustavnog suda, broj: U-II-515/2005 od 23. ožujka 2005.); - Odluka o cijeni priključenja, odnosno povećanja snage na mreži distribucije koju je donijela Uprava Hrvatske elektroprivrede d. d. (rješenje Ustavnog suda, broj: U-II-1082/2002 od 8. lipnja 2005.). 3. Kontrola zakonitosti općih akata prema Zakonu o upravnim sporovima iz 2010. Prethodno prikazan strukturalni problem hrvatskog pravnog poretka zakonodavac je pokušao riješiti u novom ZUS-u iz 2010. Njime se ustanovljuje nadležnost Visokog upravnog suda za kontrolu zakonitosti općih akata.

Da zabrinutost nije prividna, pokazuje i obrazloženje Prijedloga ZUS-a iz 2010. U tom je prijedlogu navedeno sljedeće: Konačno, ovaj Zakon Visokom upravnom sudu u nadležnost stavlja i ocjenu... zakonitosti općih akata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti koje nisu u nadležnosti Ustavnog suda Republike Hrvatske. Dalje u tekstu Prijedloga ZUS-a iz 2010. slijedi samo puko prepričavanje relevantnih zakonskih odredbi i ništa više.

ZUS iz 2010., dakle, u hrvatski pravni sustav uvodi institut objektivnog upravnog spora čiji je predmet " opći akt ".

U odnosu na pokretanje postupka na zahtjev suda (redovnog ili nižeg upravnog suda) ZUS iz 2010. ne zahtijeva da sud veže svoj zahtjev za ocjenu zakonitosti općeg akta uz konkretan sudski predmet koji rješava, a na koji treba primijeniti sporni opći akt.

Kao temeljno mjerilo za određenje općeg akta, ZUS iz 2010. prihvatio je mjerilo donositelja akta, odnosno tzv. normu o nadležnosti.

ZUS iz 2010. je, naime, propisao da je predmet upravnog spora, između ostaloga, i ocjena zakonitosti općeg akta jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koja ima javnu ovlast i pravne osobe koja obavlja javnu službu.

Zus (Liev Schreiber) čista je suprotnost Tuviji, mnogo je realističniji, smatra da se treba boriti, a ne mirno čekati na spasenje koje možda neće doći.

Taj je odnos u filmu ponovno podosta plošno oslikan jer se Zus, nakon razočaranja u Crvenu armiju u kojoj je bilo podosta antisemitski nastojenih vojnika, ponovno vraća bratu te se miri s njime, međutim u njihovom odnosu nikada nema dovoljno dramske napetosti.

Nakon toga je izrađen i od strane Vlade Republike Hrvatske upućen Hrvatskom saboru Prijedlog Zakona o upravnim sporovima (ZUS).