Ponosni i prkosni zvonici visoko se uzdižu u nebo i za dobrog i za lošeg vremena.

Zvonici katedrale su zapravo ono što se prvo i primjećuje u šetnji prema brdu.

Zvonik je romanički, a takvi su zvonici danas u cijeloj Istri sačuvani još jedino u Balama i Milju.

Neki opisani možda i nisu ' zvonici, stupovi, ili monumenti ' zadarskog sporta, ali su ponajprije bili ljudi i ' moralne vertikale ' pa otuda i njihova usporedba s kampanelima.

Uz mnogobrojne palače koje krase grad, vrlo su vrijedne i crkve čiji zvonici daju gradu poseban pečat.

RAZVOJ I IZGRADNJA VARAŽDINA OD 16. STOLJEĆA DO DANAŠNJIH DANA Varaždin u borbi za povijesnu opstojnost Hrvatskog Kraljevstva Modernizacija varaždinske utvrde - Varaždin kao vrata Štajerske na planu Daniela Specklina iz 1578. Varaždin nakon Žitvanskog mira na veduti Johannesa Ledentua iz 1639. godine Stanje varaždinskih utvrda na planovima Martina Stiera iz 1657. godine Urbanistički i kulturni procvat grada Varaždina na Donatovom planu iz 1672. Feudalna utvrda i njezini odnosi s gradom na planu nepoznatog autora nastalom oko 1715. godine - Varaždin u ozračju priprema za novi habsburško-osmanski rat Varaždin i njegovi zvonici na vedutama Antuna Weissa (1729) i Sigismunda Koppa (1732) Slobodni i kraljevski Varaždin kao glavni grad Hrvatske u kartografskim djelima A.

Dok naš pogled uzdižu u nebo Gore srca, zvonici nam pomažu orjentirati se u zajedništvu svakodnevnog života... U vrijeme nevera i groma, zvona naših visokih zvonika odagnaju oblake i oluje...

Svi žive u potleušnicama i hodaju u prnjama, " crkve su im " skromne, zvonici, minareti, tornjevi su 2 cm od zemlje, i svi su oličenje morala, osim u hrvatskoj katoličkoj crkvi,... jer ta nikada nije željela dalje od Rima.:)))

Stoga je ova dojmljiva monografija otvorena i živa memorija u kojoj su sv. Bono, premda izgorjeli, snažnije prisutan u srcima Vukovaraca; nanovo podignuti crkveni zvonici, snažniji su znak i poziv na molitvu; stare knjige franjevačke knjižnice, ranjene, snažnije pričaju i Vukovarci, premda s dubokim ranama rata, vjeruju, svjedoče i žive upravo jer postaju članovima žive jezgre franjevačke župne zajednice.

Njezine su i kućice, ribice, svjetionici i zvonici malo nahereni, kao u pokretu i veselom lebdenju.

Fotografska arhiva Muzeja obuhvaća brojne lokalitete hrvatskog dijela Istre istraživane od početka 20. stoljeća, a na njima su uz arheološku dokumentaciju zabilježeni i prizori vezani uz crkvenu i svjetovnu arhitekturu (crkve, zvonici, palače, starogradske ulice, gradske panorame i dr.), pejzaž i prizore iz svakodnevice.

Zvonici su između ostalog trebali olakšati orijentaciju brodova koji su plovili ovim dijelom Jadrana.

Za razliku od većine kršćanskih crkava koje imaju zvonike na zapadnoj strani, zvonici Sv. Agneze stoje na istoku.

Pozadina slike odaje niz pojednosti karakterističnih za onodobni mletački krajobraz (kanali, mostovi, zvonici, kuće, stubišta, lođe).

U svim gradovima regije ista slika zvonici srušeni ili prepolovljeni,...

U Hrvatskoj slobodno k nebu streme i zvonici i minareti.

Napomenuo je kako su nastojanja nakon završetka Domovinskog rata bila vidljiva svakom građaninu Trogira jer su svi zvonici ovog grada bili u skelama.

Nešto ostataka iz tog vremena ugrađeno je u građevine podignute u srednjem vijeku kao što su zvonici, crkve itd.

Ako uz istarske primjere predromaničkih zvonika sred zapadnog pročelja (Plomin, Bale) upozorimo na crkvu Sv. Vida kod Dobrinja, Sv. Luciju na Krku i još neke, po dokumentima poznate primjere (Gračišće), vidimo da je ovaj tip bio naročito raširen u izvangradskim prostorima u kontinentalnom zaleđu dok su unutar obalnih antičkih gradova zvonici zidani odvojeno od crkve.

Stražarska mjesta su bili zvonici Sv. Roka i Sv. Vitala.

Atrakcija katedrale su i zvonici izgrađeni u različitim arhitektonskim stilovima te kapelica bl. Ivana Trogirskog koju je renesansni kipar Nikola Firentinac ukrasio sa više od stotinu pedeset ljudskih likova.

Danas kao i u starini zagrebačkim Kaptolom dominira prvostolnica Uznesenja Bl. Djevice Marije, čiji su zvonici postali simbolom ne samo Zagreba, već i naše domovine.

Uz ove tradicionalne komponente, tipična ranosrednjovjekovna inovacija su zvonici sred zapadnog pročelja, kojima prizemlje služi kao prolaz u jednobrodnu crkvu (Plomin - Sv. Juraj Stari i Bale - Sv. Ilija), a nesumnjivo su nastavak franačke tradicije.

Sam grad Rab podsjeća na brod, a zvonici na jarbole.

»Zvonici daju prepoznatljivost gradovima, selima, podnebljima, ali jednako tako govore o ljudima kojima je to razglednica njihova zajedništva.

Zgodno se kaže da su zvonici prsti kojima crkva pokazuje nebo«, napisao je naš liturgičar dr. Ivan Šaško, a Vaše nam pismo pruža prigodu da kažemo koju riječ više i o arhitekturi zvonika i njihovu značenju.

Najstariji zvonici podignuti su u Rimu, polovinom 8. stoljeća (Lateran, Vatikan), a početkom 17. st. su srušeni«, kaže dr. Šaško koji daje odgovor i na Vaše pitanje: »U krajevima pod utjecajem talijanske arhitekture zvonike se gradilo odvojeno od tijela crkve.« Dakle, u Hrvatskoj je također riječ o utjecaju talijanske arhitekture, kao i u nekim drugim zemljama Sredozemlja.

Izvan Italije romanički su zvonici u 11. i 12. stoljeću zadobili različite oblike, s obilježjima monumentalnosti.

»Zvonici su, baš kao i zvona, oduvijek smatrani svetima.

U temelje se polagalo moći, a posvećivalo ih se posebnom molitvom«, ističe dr. Šaško i zaključuje: »Osim konstrukcijskih zanimljivosti, zvonici u sebi očituju istinu Kristovu utjelovljenja (zato se uz njih često veže marijanska molitva).