cȓv m <G mn cŕvā/cŕvī>

DEFINICIJA

1. razg. a. naziv za ličinku većine kukaca, kreće se uvijanjem tijela b. onaj koji je sitan u odnosu na onoga koji je velik
2. pren. vrlo marljiva osoba [marljiv kao crv; pretvoriti se u crva u potpunosti se pokoriti zahtjevima posla (dok se ne postigne ono što se želi); raditi kao crv raditi vrlo marljivo i ustrajno
3. (mn) razg., v. glista
4. zool., v. pjeskulja

FRAZEOLOGIJA

crv sumnje misao koja pobuđuje sumnju, sumnja koja se stalno javlja i ne smiruje;
dosadan kao crv vrlo dosadan, nepodnošljiv (o onome tko govori, priča, navaljuje s molbama, prijedlozima i sl.);
imati crva, imati crve žarg. (u šali) biti nestrpljiv, suviše žuriti u nekoj situaciji koja traži mir ili strpljivost;
pustiti (kome) crva u glavu izazvati čiju sumnju, natuknuti nekome nešto da na to stalno misli;
u jabuci podmetnuti (proturiti) crva lijepim riječima i naoko dobrim namjerama uspjeti kome podmetnuti pravu lošu namjeru; prevariti koga na lijep i spretan način

ONOMASTIKA

pr.: Cŕvić (Primorje, Krk)

ETIMOLOGIJA

prasl. *čьrvь stsl. črьvь (rus. červ', polj. czerw) ≃ prasl. *čьrmь ← ie. *krmi-: crv (lit. kirmis, skr. krmis)

PRIMJERI U REČENICAMA