ne čest.

DEFINICIJA

1. riječ za odricanje, negira glagolsku radnju ili značenje drugih punoznačnih riječi
2. u negiranom pitanju koje ne traži odgovor; dovodi u pitanje istinitost prethodnog teksta [što se sve ljudi ne sjete; što sve ne izmisle]
3. (uz glagolsku imenicu od prijelaznog glagola) [njegovo neprihvaćanje a. on ne prihvaća b. njega ne prihvaćaju = njegova neprihvaćenost (od neprijelaznog glagola); njegovo nesnalaženje = on se ne snalazi = njegova nesnalažljivost
4. kao negacija srašćuje se u obliku prefiksa pridjevskih i priložnih riječi koje kao imeničke nisu sraštene [nehrvatski: ne-Hrvat (i); židovsko-nežidovsko sporazumijevanje sporazumijevanje između Židova i svih drugih koji su ne-Židovi (koji nisu Židovi)
5. uz zanijekani glagol ob. ograničuje kolokaciju na neke priloge [ne radim nikako, usp. nikako, nipošto, nizašto
6. negira glagol svršenoga vida uz vremensku odredbu u zn. da radnja ili stanje traju do radnje rečene svršenim glagolom [budi tu dok ne dođem = (u času) kada dođem, možeš otići; objašnjavaj mu sve dok ne shvati = do toga časa, do časa kad će se vidjeti da je shvatio
7. u kontekstu, ob. u dijaloškoj situaciji ulazi u negiran pojam prethodno izrečen ili ga tvori kao nepotpuno sraslu, negiranu riječ zavisnu od one s kojom je u korelaciji [A: Ova je knjiga tako skupa da bi se za nju mogla kupiti krava B: Krava ne krava (nèkrava), ali vrijedi; Platio sam dvjesta, ali dvjesta ne dvjesta (nèdvjesta), isplati se]
8. ... ili ne (u dijaloškoj situaciji ili nakon kakva tvrđenja relativizira rečeno i najavljuje rečenicu ili dio rečenice kao zaključak) [A: Posao s odvoženjem smeća nije ugodan B: Ugodan ili ne, ali je unosan]

FRAZEOLOGIJA

A. da ne bi (u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika) ne dolazi u obzir, to nikako;
i što sve ne 1. (završna sekvencija iskaza kad se što nabrajalo čega ima previše ili malo vrijedi, npr. razne tvrdnje, argumenti itd.) [te bolestan je, te preopterećen i što sve ne svačim se ispričava, na svašta se vadi, koješta nabraja2. (isto kad se nabraja da što jest) [te novinar je, te političar je, te učenjak i što sve ne;
kako (zašto) (da) ne (bih, bi itd.) u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika ili nakon svojeg izlaganja kao zaključak koji potvrđuje rečeno i ne traži odgovora [A: Imam kartu za koncert. Bi li ti... B: Kako da ne bih!; hvala Bogu (da bih, bi itd.), svakako, razumije se, naravno, prirodno, nego što (šta);
ne! 1. negativan odgovor na pitanje ili prethodni tekst 2. zabrana [ne diraj!; ne to!;
ne? (u vlastitom izlaganju kao pitanje bez odgovora ili potvrda da je što točno rečeno i ujedno poštapalica između rečenica ili između izgovornih cjelina) [Kad radiš na vrijeme onda najbolje radiš. Ne? = zar ne; da; zar nije; Kad radiš na vrijeme, ne, onda najbolje radiš, ne? = da; kao odgovor na pitanje koje sadrži glagolsku radnju; A: Jesi li sve napravio i izbacio smeće? To ne = to nisam;
ne +... + (nego)... (u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika) 1. u zn. negacije, odricanja onoga što se kaže i ukazivanja na oprečno temeljito različito [A: Ovo je baš lijepo B: ne lijepo, (nego) ružno A: Zvonio je nekakav prosjak B: ne (nego) inkasator; »nije, nego« 2. u zn. čega što je jače od onoga što se spominje, što nadmašuje svojstvima i govori o kvantitativnoj razlici (»prividna suprotnost«) [A: Noćas je padala kiša B: ne kiša, (nego) prolom! (Ovdje nije potrebno da se zadovolji inače redovna veza riječi: ona ne glasi »padao je prolom«, nego »bio je prolom«); više od, (ma) kakva (kakav), »nije, nego«;
ne da je (u izlaganju niječe se ono što nije rečeno, ali se pretpostavlja da se može misliti i ujedno najavljuje ono što će biti rečeno) [ne da je naše strpljenje na kraju, nego ga više nema;
ne da ne bih (bi) (u dijaloškoj situaciji ili u najavi suprotnom rečenicom onoga što slijedi kad se zamišlja oprečna tvrdnja u zn. »bih« ili »bi«) [ne da ne bih (bi), ali ne mogu = nije da ne bih (bi);
ne da..., nego (u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika ili kao pojačanje rečenoga u vlastitom izlaganju u zn. da je nešto premašilo očekivanja i ono što je prethodno opisano) [A: Taj čaj jako pomaže za iskašljavanje B: Ne da pomaže, nego je čudotvoran;
ne valjda 1. (u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika kad se ograđuje ili s različitim odnosima odbija njihov sadržaj) [A: Čujem da će poskupiti kruh B: ne valjda = neće valjda; Čujem da je poskupio kruh B: ne valjda = nije valjda2. u raznim kontekstima zamjenjuje gl. biti = u dijaloškim situacijama [A: Je li na predstavljanje knjige došao i nakladnik? B: Mislim da ne = mislim da nije;
2. l. jd (prezenta) + 2. l. jd + ne + 2. l. jd + ne + 2. l. jd (u opisu situacije u kojoj se sve rješava zavisno od toga da li će se izvršiti radnja glagola koji je negiran u drugom dijelu poslije negacije; vrijedi obično za sva lica jer se zamišlja uopćen subjekt, rjeđe se zamjenjuje s 2. licem mn) [dobiješ pet pitanja i znaš znaš ne znaš ne znaš nema velikih premišljanja oko ishoda, sve zavisi od toga da li znaš; ako znaš položio si, ako ne znaš nisi; negacija vezuje u takvoj simetriji i druge glagolske oblike, usp. pisao ne pisao suši se, v. pisati ;
prez. + ne + prez. u zn. ili-ili; (postavlja se pitanje da li postoji ono iz prvoga dijela ili ne postoji bez nijansiranja ili ublažavanja dvojbe) [znaš ne znaš = znaš znaš, ne znaš ne znaš; možemo ne možemo; možemo možemo, ne možemo ne možemo = ako znaš znaš, ako možemo možemo; može se neograničeno dopuniti kontekstom: [ako znaš znaš, ako ne ništa; ako znaš znaš, ako ne znaš ne znaš i nikome ništa, šta ti ja mogu, tko ti je kriv, tuži se kome hoćeš...;
što da ne, zašto da ne (u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika ili umetnuto u izlaganje) moguće je tako, nema razloga da to (tako) ne bude [A: Mislim da radim kako treba B: Što (zašto) da ne;
zar ne? nije li tako?;
B. dok ne + glagol svrš. znači radnju, zbivanje ili stanje u trajanju do časa kad se ostvaruje radnja svršenoga glagola [traži (sve) dok ne nađeš = do onoga časa kad nađeš

ETIMOLOGIJA

prasl. i stsl. ne (rus. ne, polj. nie), lit. ne ← ie. *ne (lat. ne-, got. ni)

PRIMJERI U REČENICAMA