rȍk 1 m <N mn ròkovi>

DEFINICIJA

1. a. odredba dodana pravnom poslu kojom se njegov učinak stavlja u ovisnost o protjecanju vremena b. trenutak u kojem nastupa neki pravni učinak [rok za žalbu je 15 danac. ograničeno, utvrđeno dulje ili kraće vrijeme (razdoblje) u kojem što biva ili u kojem što treba obaviti, izvršiti i sl. [ispitni rok]
2. završni dio tog vremena, određeni dan, sat i sl. kad što dospijeva, kad što treba obaviti, izvršiti i sl.

SINTAGMA

otkazni rok pravn. određeno vrijeme koje može ili mora proći prije nastupanja otkaznog zahtjeva;
rok trajanja farm. trg. dan, mjesec i godina ili neki od tih podataka koji govori koliko traje vrijednost lijeka ili drugog kvarljivog proizvoda [prošao rok trajanja;
vojni rok obvezatna vojna obuka, vojna služba

FRAZEOLOGIJA

u roku od... uz mjere i jedinice vremena označuju krajnju točku na vremenskom pravcu (protjecanju vremena) do kada se događa radnja [u roku od tri sata]

ETIMOLOGIJA

prasl. *rokъ: vrijeme, godina (rus. rok, polj. rok) ≃ v. riječ, reći

PRIMJERI U REČENICAMA