jȍš pril. (čest.)

DEFINICIJA

1. ističe da što ne prestaje u vremenu, da traje i u času kad se govori [još i sada; još je živ; još se nije vratio; jošće (ošće), jošte
2. ističe da se što dogodilo prije dosta ili mnogo vremena [otišao je još lani; položio je ispit još prije mjesec dana]
3. ističe da se što dogodilo prije nego što se očekivalo [još u mladosti bio je ozbiljan; već
4. iskazuje da se komu ili čemu tko ili što pridružuje [kuham i još perem]
5. (čega) iskazuje da je potrebno što dodati [daj još malo brašna]
6. (Ø) u samostalnoj upotrebi znači dodatak čega što izlazi iz prethodno rečenoga [kad su prodali svoje čudesne ljekarije bolje nego što su mislili, otišli su kući po još]

FRAZEOLOGIJA

bit će toga još bit će toga više, nije time završeno, još će se pojavljivati (ono o čemu se govori);
još + komparativ [A je viši nego B (ne znači da je B visok): A je još viši nego B (B je visok);
još + prilog u komparativu u većoj mjeri, intenzitetu itd. nego što je upravo spomenuto ili nego što izlazi iz izlaganja [A: Pristajete li na ovo drugo? B: još radije (nego na ono prvo) još bolje; još brže;
još i kako itekako;
još, još u zn. da se dopušta kao mogućnost, da se na što može pristati ili da je pod nekim okolnostima prihvatljivo (slijedi ili se podrazumijeva nešto drugačije ili suprotno) [Platiti tolike novce, to još još (ali za lošu stvar nikada); donekle, (još) nekako, hajde;
još je +..., još + glagol (u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika ili u vlastitom izlaganju na prethodno rečeno u zn. »unatoč tome što je; iako je; na sve to što je; uza sve to (što je); mada je; usprkos činjenici što je« kad se ističe da se nešto radi ili zbiva oprečno očekivanju) [A: Slabo ti on poznaje propise B: još je pravnik!; Ima ljudi koji pilule dijele na zelene i bijele, a još su marljivi čitatelji zdravstvenih savjetnika;
još-ne- (imenica) sociol. oznaka za prijelazna stanja u društvima, ona koja se deklariraju ili žele postati ono što još nisu [postkomunističke zemlje ili još-ne-demokracije;
još kako (još koliko) (u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika izražava se slaganje s njegovim riječima i pojačava ono što je on rekao) [A: Današnja djeca su zaista neodgojena B: još kako A: Ja sam njih upozoravao B: još koliko; itekako;
još ljepše (u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika ili na neki neposredan povod) 1. (dosl.) ljepše od onoga što je spomenuto i lijepo je 2. pren. iron. još gore;
još nisam, nisam još u dijaloškoj situaciji u zn. nisam, ali hoću, nisam ali namjeravam;
još pitaš (pita itd.) 1. postavlja daljnja pitanja (naglasak na još); ne prestaje pitati 2. (u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika u zn. da je upravo tako, da je ono o čemu se govori izraženo u najvećoj mjeri, da se ne može dovesti u sumnju i sl. naglasak na pitaš) [A: Kako je bilo na izletu? B: još pitaš razumije se da je bilo odlično, zna se, što treba govoriti, ne treba ni pitati, ne pitaj, savršeno, izvrsno;
ne znam još (sada) ne znam ali ću jednoga dana ili u budućnosti znati;
što (bi) još što bi ti htio, nema više, ne može; koješta;
to još još to bi (nekako išlo), s tim bih se mogao složiti, to prolazi, to bi se dalo prihvatiti (u usporedbi s nečim o čemu se govorilo, a sa čim se nije lako složiti);
to je još i (dobro, pomozi bože, zadovoljavajuće) moglo bi biti (i) gore; nije ni loše; nije najgore

ETIMOLOGIJA

prasl. * (j)ešče (stsl. ješte, rus. eščë, polj. jeszcze) ← ie. *ed-s-k w e (≃ lat. atque: k tome, još)

PRIMJERI U REČENICAMA