dobar značenje i definicija

  1. Početna
  2. Sadržaj
  3. D
  4. dobar
  • Definicija i značenje riječi dobar, kao i primjeri u rečenici

dȍbar prid. <odr. dȍbrī, komp. bȍljī>

DEFINICIJA

1. (Ø) a. koji je poželjnih osobina [dobar čovjek; koristan, pošten, valjan, opr. loš, zao b. koji je moralno izvrstan [dobro djeloc. koji se lijepo ponaša [dobro dijete]
2. (za što) čije osobine služe namjeni, dovoljno velik, kakav treba; prikladan, usp. čestit (2), opr. ne odgovara potrebi, slab, neprikladan
3. (u čemu) vrstan, valjan [dobar u košarci]
4. koji ima kvalitetu [dobra prilika; dobra cijena; povoljan, prihvatljiv, usp. bolji, bolje
5. (uz mjere prostora i vremena za veće količine u zn. otprilike toliko /kad to znači prilično mnogo/, oko toliko ili i više od toga) [dobar kilometar (o udaljenosti između dvije zamišljene točke, dva sela i sl.); dobra dva sata hoda; dobar dan putovanja; dobar milimetar (onda kad se inače mjeri manjim mjerama od milimetra i kad je milimetar prilično mnogo)
6. u izražavanju količine dobroga i lošega (uz pozitiv pridjeva), ob. u: [vrlo dobar/vrlo loš; jako dobar/jako loš, puno dobar/puno loš, reg.; mnogo dobar/mnogo loš, srp. razg.
7. uz druge moguće veze kao: [izvanredno dobar/loš, posebno dobar/loš, neviđeno dobar/loš itd.]

FRAZEOLOGIJA

biti dobar s kim biti u dobrim odnosima;
biti dobre volje 1. biti raspoložen 2. biti malo pijan;
biti na dobroj nozi s kim biti u dobrim odnosima;
budi dobar (budite dobri) budite ljubazni, molim vas učinite mi to [budi dobar, donesi mi cigarete;
(biti) dobar (u čemu) postići vrsnoću ili savršenstvo u čemu;
dobar dan pozdrav;
dobar kao kruh nedvojbeno dobar, izrazito dobar (o osobi);
dobro si (su, ste)... (u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika ili u stvarnom kontekstu s izraženom vjerom da je moglo biti drugačije) [A: Mi smo jednostavno na banci zatražili beskamatni zajam i dobili. B: dobro da su pristali.;
dobra noć konstr. pozdrav kome u noći (za razliku od uobičajenih »dobra večer« ili »dobro jutro«);
imati dobar nos imati dobru moć zapažanja;
u dobar čas u pravi čas, u pravo vrijeme

ONOMASTIKA

(jedna od najproduktivnijih osnova u tvorbi starih hrv. os. imena) m. os. imena (narodna, uglavnom zast.): Bȍljebrat, Bȍljedrug, Bȍljemīr, Bȍljerad, Bȍljeslav, Dòbrimir (Dòbromir), Dòbrivōj, Dòbrivōje, Dȍbromīl, Dòbrorād, Dȍbroslav (Dòbrislav), Dòbrovīl, Dòbrovūk; hip.: Bȍljan, Bȍlješa, Bȍljeta, Dòbran, Dȍbrār, Dȍbrāš, Dóbre, Dȍbren, Dȍbreša, Dȍbreta, Dòbrica, Dóbrić, Dòbrīn, Dòbro, Dȍbroje, Dóbronja, Dòbrota, Dòbrūl, Dòbrūn; ž. os. imena: Dóbra, Dòbrala, Dòbrana, Dòbrena, Dòbrila, Dòbrinja, Dȍbrosila (potvrđeno 918. godine), Dȍbroša, Dòbruna, Dòbruša
pr.: Bòljanić (Kostajnica, Banovina), Bȍljar (Duga Resa), Bòljat (310, Kaštela, sred. Dalmacija), Bȍlješić (210, Otočac, Slavonija, Primorje), Bȍljevac (110, Podravska Slatina, Osijek, Podravina), Bȍljevčan (Podravska Slatina, Virovitica), Bȍljević (Vinkovci, Labin, Samobor), Bòljkovac (290, Pokuplje, Slavonija, Zagorje), Dóbra (Šibenik, sred. i S Dalmacija), Dòbran (120, Pula), Dòbrani (Velika Gorica, Rijeka, okolica Zagreba), Dòbranić (420, Čakovec, Banovina, Pokuplje), Dobránović (Pula), Dòbrāš (260, Daruvar, Podravina), Dobràšin (Dubrovnik), Dobrašínović, Dòbravac (Rovinj), Dobrȁvc (Velika Gorica), Dobrȃvec (Đurđevac), Dóbre (Benkovac, S Dalmacija, Primorje), Dòbrec (Opatija, Primorje), Dobréčević (100, Dvor, Banovina), Dòbrenić (300, Glina, Banovina), Dòbreta (Virovitica, Daruvar), Dòbretić, Dòbreva (Cres-Lošinj, Rovinj), Dòbri (Daruvar), Dòbrica, Dobríčević (Zabok), Dòbričić (140, Trogir, Bjelovar, Posavina), Dóbrić (1870, Benkovac, S Dalmacija, Istra, Kordun, Banovina), Dobríjević (830, Šibenik, Knin, Grubišno Polje), Dobríković (Nova Gradiška), Dòbrila (240, Rijeka, Istra, Primorje), Dobrílović (210, Zagreb, Istra, Pokuplje), Dòbrīn (Ludbreg, Zagorje), Dòbrina (Klanjec, Karlovac, Senj), Dobrínac, Dòbrīnčić (110, Velika Gorica, Z Slavonija), Dobrínec (Samobor), Dòbrinić (460, Duga Resa, Banovina, Pokuplje), Dobrínkić (Županja, Zaprešić), Dobrivójević (Buje, Vukovar), Dȍbrković (Osijek, Dubrovnik), Dobr̀njac (Zadar, Rijeka), Dobrójević (Podravska Slatina), Dòbrokes (Beli Manastir), Dȍbronić (Split, sred. Dalmacija), Dobrosávljević, Dobròslavić (Dubrovnik), Dȍbrostal (Đurđevac, Podravina), Dòbrošek (Vukovar, Đurđevac), Dobróšević (Split, Osijek), Dòbrošić, Dòbrota (370, Knin, sred. i S Dalmacija), Dòbrotić (Varaždin), Dòbrovac (Pula, Beli Manastir), Dòbrović (Dȏbrović) (230, Istra, S Dalmacija, Primorje), Dobrovòdskī (Slavonski Brod), Dobrovšȃk (Pregrada, I Slavonija), Dòbrozdrāvić (Duga Resa, Pokuplje), Dobrožànskī (Virovitica), Dòbruna (Zagreb), Dòbša
top. (u sintagmama tipa): Dòbrā vòda, Dȍbrī dȏ, Dȍbrō pȍlje, Dȍbroselo i sl., te Dòbrīnj (koji pripada Dobrini, Krk)

ETIMOLOGIJA

prasl. i stsl. dobrъ (rus. dóbryj, polj. dobry) ≃ prasl. *doba, v. dob (»dobar« je onaj koji se zbiva u pravo doba) (prasl., stsl. bolьjь: veći, rus. bol'šój: velik) ← ie. *bol-, *bel- (grč. bélteros: bolji, skr. balam: snaga)

SINONIMI I SLIČNE RIJEČI

loš, odličan, sjajan, izvrstan, solidan, fenomenalan, lijep, kvalitetan, fantastičan, savršen, izvanredan, uspješan, grozan, izuzetan, divan, pristojan, zanimljiv, bitan, perfektan, odlican

PRIMJERI U REČENICAMA

20

Nemam ja ništa protiv, dapače. To bi moglo ostaviti dobar dojam.

5

Hrabar, darežljiv, dobar.

4

Naravno, ne bih bio tako dobar kao ova ljepotica ovdje.

4

Ili je moj čovjek bio nepravičan prema mojoj majci onakav kakvim da nisam smatrao, ne velik čovjek, čan niti dobar čovjek ili je moja majka bila smeće obična kurva.

4

Ja sam dobar žaca, Kate, i puno sam radio s Turcima.

3

I budi dobar prema njoj.

3

Plod iskustva je predivan, ali samo dobar majstor moze napraviti tako lepo.

3

Ja, uh - ja sam prilično dobar u otvaranju boca, ako je berba bila dobra.

2

Ja sam dobar Kršćanin.

2

Hrabar je i nemaran. Ali je i nježan i dobar.

2

Ako sam iskoristio mladog de Lesseps na ružan način, to je bilo za dobar završetak.

2

Ja sam imao prilično dobar sluh kao klinac.

2

Je li tako misliš da ostaviš dobar utisak?

2

Gotovo se nitko ne rađa kao dobar roditelj.

2

Dr. Roosevelt je napravio ono što bi i svaki dobar konzervator.

2

I ona mora imati dobar stas.

2

Bio bi dobar štos da mi treći djever bude moj pas.

2

Lijepa djeva, skromna i čista dobar je par gospodinu.

2

Naravno, imate glavu na ramenima i dobar stas.

2

Bio je dobar prijan.

2

Mali je i kompaktan, tako da imate dobar zalet za izvođenje auta.

1

Jako si dobar i velikodušan čovjek, J.P. Kako ti se mogu odužiti?

1

Ah, on je dobar, pošten.

1

Ako je tako dobar zašto nikada ne puca?

1

Kakav bedak! -Imao si dobar nos.

1

Dala sam ti vrlo dobar savjet.

1

Ali... dobar je frajer.

1

Napravit ću ti i dobar batić.

1

Pinokio, upamti, budi dobar dečko i uvijek slijedi svoju savjest.

1

Moj sluh je jako dobar.

Sadržaj

Jezikoslovac.com

Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!