Margàrita

DEFINICIJA

1. v.
2. ime deset europskih plemkinja, regentkinja i kraljica (Danska, Škotska, Njemačka, Francuska i Austrija)
3. I (1353—1412), dansko-norveško-švedska kraljica, provela Kalmarsku uniju (ujedinjenje Danske, Švedske i Norveške)
4. Tirolska (Koruška) (1318—1369), koruška vojvotkinja; morala predati Habsburgovcima Korušku, Kranjsku i Slovensku krajinu, a 1363. i Tirol
5. od Navarre (od Angoulemea) (1492—1549), sestra francuskog kralja Franje I, žena navarskog kralja Henrika; gorljiva kršćanka; najutjecajnija žena Francuske u svoje doba, mecena renesansnih umjetnika i humanista; napisala zbirku novela Heptameron
6. Anžuvinska (1430—1482), u Ratu ruža, v. na strani Lancastera
7. od Valoisa (Francuska, Margot, Kraljica Margot) (1553—1615), kći Katarine Medici i Henrika II Francuskog; njezina udaja za protestanta Henrika Navarskog (potonjeg francuskog kralja Henrika IV) povod pokolju protestanata u Bartolomejskoj noći, v. 1572; sudjelovala posredno u tzv. religijskom ratu (1562—1598); zanimljivi su njeni Memoari]

ONOMASTIKA

ž. os. ime (svetačkoga podrijetla, širi se štovanjem Margarite iz Antiohije, 3—4. st., zaštitnice seljaka i rodilja); isto: Margaréta (← njem.), Màrgeta (← mađ. Marget), Màrgita (← tal.); hip.: Grȇta (← njem.)
pr.: Grétić (260, Zagreb, Zagorje, ← njem.), Margàletić (Nova Gradiška, Rijeka), Margàretić (180, Dubrovnik, Lika), Màrgeta (420, Slavonski Brod, Senj, Imotski, Metković), Màrgetić (1230, Zagorje, Prigorje, Podravina, ← mađ.), Màrgić (190, Županja, I Slavonija, Zagorje), Màrgit (Beli Manastir, Osijek), Màrgitić (Rijeka, Primorje, Gorski kotar, ← tal.), Màrgoš (Slavonski Brod), Màrgotić (Bjelovar, Rovinj, ← fran.)

ETIMOLOGIJA

lat. Margarita ← grč. margaritēs: biser, usp. biser (Biserka)

PRIMJERI U REČENICAMA