dȃn 1 m <N mn -i/dnȇvi ekspr. jez. knjiž., G dánā>

DEFINICIJA

1. astron. vrijeme potrebno da se nebesko tijelo okrene oko svoje osi [Mjesečev dan]
2. vrijeme od izlaska do zalaska Sunca [za dana u vrijeme danjega svjetla; doba, vrijeme
3. dan posvećen komu ili čemu [dan škole]

SINTAGMA

dan D (izg. dan dȇ) pren. dan koji se očekuje kao poseban događaj, dan kad bi se imalo dogoditi nešto vrlo važno, usp. D-day;
Dan državnosti praznik 25. srpnja na dan kada je Sabor Republike Hrvatske 1991. donio odluku o suverenosti i osamostaljivanju Hrvatske;
dan hoda pren. zast. mjera udaljenosti;
Dan Hrvatskog Sabora spomen dan 30. svibnja u Republici Hrvatskoj kojim se obilježava konstituiranje hrvatskog Sabora nakon prvih slobodnih izbora 1990;
Dan neovisnosti praznik 8. studenoga kada je Sabor Republike Hrvatske donio odluku o razdruživanju s ostalim republikama bivše SFR Jugoslavije;
dan Svetog Valentina kat. blagdan prema kalendaru 14. veljače; Valentinovo;
Dan ustanka praznik 22. lipnja u Republici Hrvatskoj kojim se obilježava formiranje prve antifašističke oružane postrojbe u Hrvatskoj (1941. kod Siska) i u okupiranoj Europi;
Dan žena 8. ožujka, međunarodni praznik žena;
Dušni dan kat. Dan mrtvih, 2. studenoga;
Majčin dan blagdan posvećen majci;
stari dani dani kad se Mjesec puni, kad je pun i nakon toga, opr. mladina (3);
Sudnji dan kršć. posljednji dan svijeta, dan suđenja živima i mrtvima, sud svijeta [čekati do Sudnjega dana;
zlatni dani uobičajen izraz za dane djetinjstva

FRAZEOLOGIJA

crni dan vrlo loš dan, dan velikog zla, dan tragedije, crni petak [8. kolovoza bio je crni dan za centralne sile u 1. svjetskom ratu;
dani su (mu) odbrojeni bliži (mu) se kraj, neće još dugo, smrt (mu) je blizu;
dan za danom 1. svakodnevno, danomice, svaki dan [on dan za danom sjedi za klavirom2. vrijeme prolazi, vrijeme neumitno teče [muči se, radi i tako dan za danom;
dobar dan! pozdrav u dolasku nakon što prođe jutro (ob. od sredine jutra, oko 10 sati) do pred večer;
dobar kao dobar dan vrlo dobar čovjek;
do sudnjega dana bibl. od sada pa zauvijek;
ima dana za megdana bit će vremena da se ogledamo;
iz dana u dan dan za danom;
i dan i noć stalno, neprestano;
jasno kao dan potpuno jasno;
jednoga (lijepoga) dana u pripovijedanju ob. 1. uvodni izraz za radnju u prošlosti; nekoć 2. iron. za radnju u budućnosti; jednom, jednom zgodom;
jednoga dana kad mene (tebe itd.) ne bude (formula kojom se izbjegava riječ »smrt«) kad umrem (umreš itd.);
kao dan i noć velika razlika u čemu (između dva pojma koji se uspoređuju) shvaćena kao dvije krajnosti [naočale od stakla ili plastike to je kao dan i noć kao crno i bijelo; ko bog i šeširdžija;
krasti bogu dane gubiti vrijeme, ljenčariti, ničim se ne baviti, zanemarivati poslove;
na dane 1. po danima [podijeli i na dane2. kako koji dan, kako kada, promjenjivo [A: Kako se osjećate? B: Na dane!;
neki dan prije nekoliko dana;
ne zna se što nosi dan što nosi noć budućnost je neizvjesna;
ovo mi je za dobar dan iron. (tj. umjesto pozdrava, kad se pri prvom susretu u danu čuje loša vijest);
(ja) plaćam svaki dobar dan koji mi tko kaže (kaže onaj koji nema svoje proizvodne i sl. imovine, koji sve plaća po tržnim cijenama i određenim pristojbama);
po bijelome danu kad se vidi, za vidjela;
(raditi) po dugom danu najmiti težaka kad je dan dug (npr. u mjesecu lipnju) i kad se više obavi posla pod vedrim nebom, opr. po kratkom danu;
po jutru se dan poznaje posl. po početku se može suditi o uspjehu na kraju, učinku, svršetku i sl.;
pod stare dane pod starost, u starosti;
svako čudo za tri dana na svaku novotariju čovjek se brzo navikne, nijedna senzacija nije vječna;
uzeti (zamijeniti) dan za noć živjeti noćnim životom a spavati danju, steći loše navike i spavati danju umjesto noći;
zamijeniti (uzeti) dan za dan zabuniti se u datumu ili danu po redu u tjednu (misliti da je ponedjeljak kad je utorak i sl.)

ETIMOLOGIJA

prasl. i stsl. dьnь (rus. den', češ. den) ← ie. *dey-/*di- (lat. dies, lit. diena)

PRIMJERI U REČENICAMA