Premda je CO2 staklenički plin, staklenički plinovi sami po sebi formiraju mali dio atmosfere.

Atmosfera je sazdana od nekoliko vrsta plinova mali postotak njih nazivamo staklenički plinovi i od tog vrlo malog postotka stakleničkih plinova 95% je vodena para, to je najvažniji staklenički plin.

A ovdje, prema klimatskim modelima, stopa bi zatopljenja trebala biti veća ako je staklenički plin ono što ga izaziva.

Oni kažu: "Ako se CO2 poveća u atmosferi, ...kao staklenički plin, onda će temperature rasti".

Ne Veneri staklenički plinovi ne zarobljavaju toplinu Sunca, nego lagano usporavaju brzinu kojom ona odlazi s planeta.

Mali postotak čine staklenički plinovi, koktel vodene pare, ugljičnog dioksida, metana, dušikovog oksida i ozona.

Metan, staklenički plinovi 20 puta snažniji od ugljičnog dioksida.

Ako se permafrost otopi, oslobođeni metan uzrokovao bi staklenički efekt koji bi bio van kontrole sa posljedicama koje je nemoguće predvidjeti.

Ove vlasulje izgledaju zdrave, ali staklenički plinovi koje ispuštamo tisućama kilometara daleko, učinili su Arktički ocean kiselijim.

Gle , ti si proizvodnju put previše mnogi staklenički plinovi ovdje.

Ovaj staklenički plin je ugrijao klimu. Ovo je mjesto gdje su davno zakopane šume ranog perioda Karbona ponovno ušle u priču.

Odmrzavanje permafrosta oslobađa ugljikov dioksid i metan, još moćniji staklenički plin, u atmosferu.