stȁr prid. <odr. stȃrī, komp. stàrijī>

DEFINICIJA

1. koji je u kasnoj životnoj dobi, koji je doživio mnogo godina [star kao Troja, žarg. vrlo star, opr. mlad
2. b>odr. a. koji je bio u prošlosti, koji potječe iz prošlosti b. koji postoji odavna; nekadašnji, prošli, raniji c. koji je ustaljen i dobro poznat
3. (za što) koji po osobinama, nazorima i sl. pripada nekadašnjem vremenu; zastario
4. koji je rabljen, opr. nov
5. (mn) retor. preci [naši stari]
6. b>odr. u raznim vezama riječi u zn. on je oduvijek takav, poznat kao takav; prekaljeni, vrlo iskusan itd. prema značenju riječi uz koju stoji [ (on je) stari fakin; stari magarac; stara lola; stari prevarant; stari lažac]
7. ustajao [stari kruh, opr. svjež

SINTAGMA

stari vijek pov. razdoblje od početka povijesti do početka srednjega vijeka (od 4. tisućljeća pr. Kr. do 5. st. p. Kr.);
Stari zavjet bibl. kanonske knjige Židova i kršćana koje govore o vremenu nastanka svijeta, prorocima i vremenima prije Isusa Krista, opr. Novi zavjet, v. nov

FRAZEOLOGIJA

i staro i mlado svi ljudi, sav svijet;
po (dobrom) starom običaju oduvijek, od davnine;
pod stare dane u odmakloj dobi;
stara cura usidjelica;
stari momak neženja

ONOMASTIKA

pr. (nadimačka i etnici): Stȁrac (Primorje, Križevci), Stȁrāj (130, Opatija, Istra), Stȁrc (120, Zagreb, Vinkovci, Zlatar Bistrica), Stàrček (Zagreb, Zagorje), Stárčević (3020, Zagreb, Gospić, Banovina, Gorski kotar, Primorje, Slavonija), Stȃrčić (380, Istra, Rijeka, Moslavina), Stárćević (Rijeka, Slavonija), Stáre (Varaždin, Zaprešić), Stȁrec (Koprivnica, Prigorje), Stàrek (Varaždin, Z Slavonija, Ivanec), Starèšec (Vrbovec), Starèšina (220, Ozalj, Zagreb, Zagorje), Starèšīnčić (140, Karlovac, Pokuplje, Garešnica), Starèšinić (170, Zagreb, Pokuplje), Starešínović (Petrinja), Stȃri (Zagreb, Z Slavonija), Stárić (130, Poreč, Istra), Starijàčkī (Prigorje), Stàrijāš (Podravska Slatina, Slavonija), Starìna (Zlatar Bistrica, Dugo Selo, Vukovar), Starínec (120, Zlatar Bistrica, Zagreb, I Slavonija), Stȁrjačkī (160, Sesvete, Zagreb, Zaprešić, Kutina), Stȁrman (Zagreb, Donja Stubica), Starovèrškī (Krapina, Prigorje), Starovèškī (150, Zagreb, Zagorje, Karlovac), Stàrović (Banovina, Virovitica)
hidronim. (ob. imena za presahnula korita potoka, rijeka ili vrela): Stȁrac, Stárac, Stàrača, Stȃrča, Stàrača pòtok, Stȃrā Dráva, Stȃrā rijéka, Stȁrec, Stȁrnik i sl.
top. (naselja): Plávnice Stȃrē (Bjelovar, 621 stan.), Sélca kòd Stȃrīgrāda (Hvar, 22 stan.), Stȃrā Bȁška (Krk, 112 stan.), Stȃrā Diklènica (Bjelovar, 79 stan.), Stȃrā Drénčina (Sisak, 217 stan.), Stȃrā Jòšava (Orahovica, 291 stan.), Stȃrā Kàpela (Vrbovec, 204 stan.; Nova Gradiška, 38 stan.), Stȃrā Krìvaja (Daruvar, 39 stan.), Stȃrā Lȉpa (Požega, 186 stan.), Stȃrā Ljèskovica (Požega, 15 stan.), Stȃrā Mȃrča (Ivanić Grad, 132 stan.), Stȃrā Novàlja (Pag, 234 stan.), Stȃrā Plȍšćica (Čazma, 373 stan.), Stȃrā Rȁča (Bjelovar, 409 stan.), Stȃrā Sùbockā (Novska, 523 stan.), Stȃrā Sȗšica (Delnice, 351 stan.), Stȃrā Vȃs (Pag, 101 stan.), Stȃrā Vȇs Košnìćkā (Pregrada, 33 stan.), Stȃrā Vȇs Pètrovskā (Krapina, 190 stan.), Stȃrā Vȇs Ràvenskā (Križevci, 73 stan.), Stȃrci (Nova Gradiška, 31 stan.), Starčèvljani (Bjelovar, 197 stan.), Stȃrī Bóšnjani (Križevci, 123 stan.), Stȃrī Brȏd (Sisak, 160 stan.), Stȃrī Fàrkašić (Sisak, 106 stan.), Stȃrī Glȍg (Vrbovec, 120 stan.), Stȃrī Golúbovec (Zlatar, 295 stan.), Stȃrī Grȃd Žùmberačkī (Jastrebarsko, 5 stan.), Stȃrī Lȃz (Delnice, 308 stan.), Stȃrī Lázi (Delnice, 44 stan.), Stȃrī Màjur (Pakrac, 41 stan.), Stȃrī Pávljani (Bjelovar, 252 stan.), Stȃrī Skȕcāni (Bjelovar, 181 stan.), Stȃrī Zdénkovac (Požega, 63 stan.), Staríći (Poreč, 6 stan.), Stȁrigrād (Senj, 29 stan.), Stàrin (Slatina, 111 stan.), Stȁrine (Čazma, 101 stan.), Stȁrjāk (Grad Zagreb, 121 stan.), Stȃrō Čȉče (Grad Zagreb, 691 stan.), Stȃrō Pètrovo Pȍlje (Orahovica, 225 stan.), Stȃrō Sèlo (Otočac, 153 stan.; Sisak, 520 stan.), Stȃrō Sèlo Tòpuskō (Gvozd, 402 stan.), Stȃrō Štȅfānje (Čazma, 229 stan.), Starogràdačkī Màrof (Đurđevac, 295 stan.)

ETIMOLOGIJA

prasl. i stsl. starъ (rus. stáryj, polj. stary), lit. storas: debeo

PRIMJERI U REČENICAMA