1865. rođen je Ćiro Truhelka, hrvatski arheolog i povjesničar.

Uza sve to čini se, da Skarićeva opažanja zahvaćaju dublje u to pitanje, upućujući ispod navlake različitih kulturnih utjecaja na društvene preduvjete. " Šidak, Jaroslav; Ćiro Truhelka njegov život i rad: (u povodu 10 - godišnjice njegove smrti), Historijski zbornik 5 (1952), str. 103 - 110. http://www.historiografija.hr/hz/1952/HZ_5_7_SIDAK.pdf (1.171 kB)

Godine 1892. je na području Zenice arheološkim iskapanjima, koja je obavio Ćiro Truhelka zeničkom naselju Bilmišće, otkrivena bazilika iz rimskog doba.

Popisani su i prilozi iz feljtona Muzeji Jugoslavije koje su vodili dr. Viktor Hoffiller, prof. Gjuro Szabo, Sima Trojanović, Frano Bulić, dr. Ćiro Truhelka i niz drugih renomiranih stručnjaka.

Quiclet a Constantinople par terre otkrio Ćiro Truhelka) i Riko (čije spise naslovljene kao Histoire de l etat present de l empire ottoman aktualizuje J.

Fra Stjepan Zlatović i arheolog Ćiro Truhelka popularizirali su naziv bosančica ili bosanica.

Kasnije se ovim pitanjima ozbiljnije pozabavio Ćiro Truhelka tvrdeći kako bosanski krstjani nisu bili ni bogumili ni katari.

Malobrojni znanstvenici mogu se pohvaliti tako velikim doprinosom, kakvo je za otkriće povijesti Bosne i Hercegovine imao rođenjem Esseker Ćiro Truhelka.

U to vrijeme Bosna i Hercegovina bile su dio Austro-Ugarske monarhije. 1891. godine Ćiro Truhelka priredio je veliku izložbu bosanskih nošnji, namijenjenu sudjelovanju na izložbi nošnji u Monarhiji.

O njoj je još davno napisa rad Ćiro Truhelka (" Larizam i krsna slava ") i poveza je s antičkim nasliđem slavljenja lara i penata, odnosno ilirskih ekvivalenata.

Kustos zemaljskog muzeja u Sarajevu, dr. Ćiro Truhelka, ispitao je na ravnici rakitničkoj pećinu, napuljenu mrkom zemljom, u kojoj se našlo mnogo kostiju domaćih životinja i veprova, a uz to mnogo ulomaka starih posuda uz jednu dobro očuvanu posudicu.

Dr Ćiro Truhelka u djelu Slavonski banovci str. 38, ističe, da se zbog toga banska valuta nazivala valor bagatinorum. Bagatinus je ovdje u prvom redu računski novac, preuzet po uzoru talijanskih gradova, što razjašnjuje njegovu vrijednost.

Poznati hrvatski arheolog Ćiro Truhelka rođen je u Osijeku 2. veljače 1865. godine.

Jednako je tako glede pisma hrvatski čovjek svoj izričaj zapisivao glagoljicom, oblom i uglatom, latinicom, ali i ćirilskim pismom vlastite inačice, koje je narod nazivao " arvatskim pismom ", a istraživač hrvatskobosanskih srednjovjekovnih spomenika Ćiro Truhelka nazvao ga bosančicom.

Za Skender-pašu Ćiro Truhelka navodi da je porijeklom iz sarajevskog kraja, te da pripada srednjovjekovnoj bosanskoj vlasteli Mihaljevićima, dok je po Šabanoviću, ovaj po ocu Đenovljanin, a po majci Grk, odgojen na dvoru Mehmeda II Fatiha, sa kojim je došao u Bosnu u vrijeme vojnih operacija 1463. godine.

Rekvijemu su bili nazočni svi zastupnici Gradskog poglavarstva i osječkih vojnih vlasti. 1863. (1. travnja) Tadija Smičiklas, glasoviti hrvatski povjesničar i profesor, počeo je službovati na osječkoj Kraljevskoj gimnaziji kao profesor povijesti i zemljopisa. 1864. (27. siječnja) U Osijeku je rođen Bela Čikoš Sesija, hrvatski slikar. (Umro je 11. veljače 1931. u Zagrebu.) 1864. (5. veljače) U Osijeku je rođena Jagoda Truhelka, učiteljica i dječja spisateljica. 1864. (8. ožujka) U Osijeku je rođen Josip Flörschitz, istaknuti hrvatski filolog, pisac gramatike hrvatskog jezika, te dugogodišnji sveučilišni profesor indoeuropske komparativne filologije na zagrebačkom sveučilištu. 1865. (2. veljače) U Osijeku je rođen Ćiro Truhelka, arheolog, povjesničar i slikar - amater. 1867. (31. ožujka) U Gornjem gradu je utemeljena Prva osječka štedionica. 1869. (28. veljače) U Osijeku je umro glasoviti slavonski i hrvatski slikar Hugo Konrad von Hötzendorf. 1869. (26. svibnja) U Županijskoj ulici položen je kamen temeljac za gradnju velebne židovske bogomolje. 1870. (6. ožujka) Rješenjem Carske vlade, a odobrenjem hrvatsko - ugarskog kralja Franje Josipa I. dopuštena je u Donjem gradu gradnja Zemaljske bolnice.

Naime, Zakonskom odredbom o novcu NDH od 7. srpnja 1941. u prvom članku navodi se da je novčana jedinica kuna, koja se dijeli na 100 banica, a kako se već tridesetak godina bavim numizmatikom, podsjećam da je istina u sljedećem: banica je kovanica s konturom kune u trku na lijevo, kovana prvo u Pakracu oko 1237., a naziv joj je dao numizmatičar Ćiro Truhelka.

Ćiro Truhelka je to učinio s dvadeset i četiri sveca koji se u grkoistočnjaka u našim krajevima najobičnije slave.

XXXV/1927, str. 334 - 345. Ćiro Truhelka je doveo krsnu slavu u vezu s kultom Lara, koji su kao i Geniji, samo muškog roda. Genij je, da se etnološki izrazim, osobni totem muškarca kao pojedinca, dočim je Lar, kao nekadanji totem rodočelnika, porodični totem, a budući da ovaj može biti samo muškarac, posve je prirodno, da i familia Lar i od njega izvedeno krsno ime

Kupalište je radilo sezonski, a istaknuti arheolog, prvi direktor Zemaljskog muzeja u Sarajevu Ćiro Truhelka je, da bi omogućio stanovnicima zaposlenje i tijekom zime, organizirao je školu ćilimarstva za djevojčice.

Dr. Ćiro Truhelka objavio je kroničke bilješke iz Dubrovačkog arhiva skupljene u Liber Reformationum u Gl.

Dr. Ćiro Truhelka piše da i u prvim decenijama osmanlijske invazije u Bosni između Drine, Neretve i Save nema ni traga bilo kojoj crkvi istočnog obreda, niti se u ispravama spominje koji kaluđer, pop ili vladika " (Gavranović, nav. djelo, str. 123 - 124).

Idući tim tragom Ćiro Truhelka arheološki je 1888. istražio lokalitet Kraljev grob i u njemu našao kostur prenesen najprije u Beč, zatim u obližnji franjevački samostan u kojemu se, položen u za tu priliku izrađen stakleni sarkofag, čuva i danas.

Posebice od 1909. godine, kad je Ćiro Truhelka otkopao navodni Divin grob i u njemu pronašao kosti i lubanju mlade djevojke.

4. Na temelju legende o kralju, koju je narod Jajca stotinama godina čuvao, dr. Ćiro Truhelka 1888. godine ispod Huma, na mjestu koje se naziva Kraljev grob, pronašao je zemne ostatke kralja Stjepana Tomaševićaća.

Među prvima je bio naš istaknuti historičar Ćiro Truhelka.

Spomenimo poimence samo rođene u 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća: Vjekoslav Klaić, Josip Bösendorfer, Matija Pavić, Ferdo Šišić, Gjuro Szabo, Ćiro Truhelka, Josip Matasović, Rudolf Horvat, Stjepan Pavičić, Lazar Ćelap, Ivan Erceg, Josip Adamček, Miroslav Brandt, Nada Klaić, Lujo Margetić, Josip Buturac, Lelja Dobronić, Ive Mažuran, Ante Sekulić, Mirko Marković, Igor Karaman, Dragutin Pavličević, Mira Kolar-Dimitrijević, Nikola Kosanović, Zdravko Krnić, Ivan Kovačević, Mile Konjević, Slavica Hrečkovski, Dragiša Jović, Vlado Horvat, Filip Potrebica, Andrija Šuljak, Emanuel Hoško, Nenad Moačanin i drugi.

Veliko i do sada najbolje djelo o slavonskim banovcima napisao je ugledni naš senior dr. Ćiro Truhelka još prije punih 40 godina.

Ćiro Truhelka najveći dio svojeg profesionalnog djelovanja vezao je uz Bosnu i Hercegovinu, odnosno arheološka nalazišta u toj, tada prilično neistraženoj riznici prapovijesnih nalazišta.

Dr. Ćiro Truhelka vršeći 1904. godine arheološko istraživanja u predpovijesnim sojenicama.