Rudolf Horvat u svojoj knjizi Prošlost grada Zagreba kaže da je krivotvoritelj, isto kao i obrezivač novca, bio bez iznimke osuđen na smrt.
Rudolf Horvat u svojoj knjizi Prošlost grada Zagreba kaže da je krivotvoritelj, isto kao i obrezivač novca, bio bez iznimke osuđen na smrt.
Osim onodobnog tiska, kasnijim je naraštajima najpotpuniji prikaz procesa protiv Marka Hranilovića, Matije Soldina, Stjepana Javora i drugova ostavio hrvatski povjesnik dr. Rudolf Horvat, na str. 486 - 491. knjige " Hrvatska na mučilištu " koju je 1942. u Zagrebu objavilo Kulturno-historijsko društvo " Hvatski rodoljub ", pod uredništvom Akifa Karabegovića.
Prve zapise o adventskim običajima u Koprivnici zapisao je koprivnički povjesničar dr. Rudolf Horvat 1896. godine u Zborniku za narodni život i običaje Južnih Slavena.
Podatke o tome iznosi nam povjesničar prof. Rudolf Horvat u svojem dijelu Povijest grada Varaždina.
Prve zapise o Adventu u Koprivnici zabilježio je dr. Rudolf Horvat 1896. u Zborniku za narodni život i običaje Južnih Slavena u kojima Koprivničanci: smatraju advent kao pripravu za veliku svetkovinu Božića.
Dr. Rudolf Horvat, također je zabilježio srednjovjekovni adventski običaj odlaska u župnu crkvu Sv. Nikole i franjevačku crkvu na mise zornice (od lat.
Odgovor mi je ponudio povjesničar Rudolf Horvat.
Gospodin doktor Rudolf Horvat rekao bi uglavnom da je Hrvatskoj dana potpuna zadovoljština sa strane Evrope.
Uglavnom je riječ o eminentnim hrvatski povjesničarima iz prošlosti i sadašnjosti; Mato Artuković, Ideologija srpsko hrvatskih sporova (Srbobran 1884. 1902.), Jere Jareb, Pola stoljeća hrvatske politike 1895. 1945., Nikica Barić, Srpska pobuna u Hrvatskoj, Rudolf Horvat, Hrvatska na mučilištu, Vatroslav Murvar, Na izvorima srpskih neistina, Ljubo Boban, Kontroverze iz povijesti Jugoslavije 1., 2., i 3., te najnovije radove Memorijalnog centra za istraživanje Domovinskog rata prof. dr. Ante Nazora ili radove Hrvatskog instituta za suvremenu povijest dr. Maria Jareba ili prof. dr. Josipa Jurčevića.
1794. - Eli Whitney patentirao je stroj za čišćenje pamuka. 1835. - objavljena je Horvatska domovina. 1873. - U Koprivnici se rodio Rudolf Horvat, hrvatski povjesničar, književnik i političar. 1974. - Umro je hrvatski dječji pisac Mato Lovrak, autor romana Družba Pere Kvržice i Vlak u snijegu.
Premda znatan broj autora (Matija Petar Katan č i ć, Luka Ili ć Oriov č anin, Rudolf Horvat, Ernest Kramberger, Milan Šenoa i AndrĂĄs Graf) smatra da su Aquae Balissae Lipik, spor s Daruvarom i dalje traje, jer je gotovo jednak broj onih koji tvrde suprotno.
Ploču na ulazu otkrili su Rudolf Horvat predsjednik Gradskog Vijeća Pregrade i Nada Šutina-Špiljak ravnateljica područne škole Kostel.
31 Povjesničar Rudolf Horvat autor je brojnih povijesnih rasprava i knjiga, pisao je i povijesne romane.
Ovaj rastanak tako je djelovao na Apoloniju, da je kratko vrijeme iza toga â već 4. siječnja 1520. â umrla u Milanu. (Rudolf Horvat: Tko će biti kralj?, Zagreb, s. a., str. 90)
U djelu \ " Najnovije doba hrvatske povijesti \ ", 1906. Rudolf Horvat je napisao: Sve ovo pokazuje, da je hrvatska svijest kod naše gospode duboko pala.
Bogovićeva drama Frankopan (Zagreb, 1856), roman Teški dani (1900) Hinka Davile u kojem autor, baš kao i Rudolf Horvat u romanu Tko će biti kralj? (s. a.), obrađuje biranje i borbu između pristaša Ivana Zapolje i Ferdinanda Hasburškog.
Od začasnih članova koji su bili i članovi Družbe spominju se dr. Gjuro Arnold, don Frane Bulić, Joso Bužan, dr. Ante Cividini, Juraj Denzler, dr. Velimir Deželić st., Josip Hanuš, dr. Rudolf Horvat, dr. Milan Ivšić, Ivo Kerdić, Emilije Laszowski, Tošo Lesić, Franjo Lučić, Alfred Makanec, Lujo Marun, Milutin Mayer, Ivan Aziz Milićević, Stjepan Platzer, Stjepan Širola, Ivan Trnski, Josip Vancaš.
" Nekada je Križevačka županija imala oko 12 tisuća dimova ili porta " opisuje te prilike Rudolf Horvat " sada pak (tj. oko 1550.) ostaci čitave žalosne kraljevine Hrvatske broje tri tisuće dimova.
1873. U Koprivnici se rodio Rudolf Horvat, hrvatski povjesničar, književnik i političar (umro u Zagrebu 14. ožujka 1947.).
1873. rođen je povjesničar Rudolf Horvat.
LJETOPIS HRVATSKE 1918. - 10. travnja 1941. Dr. Rudolf Horvat
O Lipiku kao rimskom kupalištu govore i neki napisi više autora (dr. Hinko Kern, Luka Ilić Orlovčanin, Rudolf Horvat, Ernest Kramberger, Julije Kempf, prof. Dubravka Sokač Štimac...)
No, ako je to režimu uspjelo saznati, isto je tako moguće da ga je zbog toga dao likvidirati (to je mišljenje kasnije zastupao i povjesničar Rudolf Horvat).
Evo kako te događaje opisuje povjesničar dr. Rudolf Horvat u knjizi Hrvatska na mučilištu: " Predsjedništvo Narodnog vijeća izdalo je 3. prosinca 1918. u Beogradu obavijesti da s danom 1. prosinca čitav naš narod slavensko-hrvatsko-srpski tvori jedinstvenu državu pod regencijom njegova kr. visočanstva prestolonasljednika Aleksandra.
Zahvaljujući relativnoj blagosti, neki bolje prolaze, kao pjesnici Tin Ujević, Abdurezak Bjelevac, ili pak povjesničar Rudolf Horvat, kojima je zabranjeno objavljivati.
Premda znademo da je ova povijest lažna, obzirom na vremensku distancu od devedeset godina, općenito se smatra da je povijest uspostave stare Jugoslavije objektivno prikazana, pa sam se zaista iznenadio kad mi je u ruke dospjela knjiga koju je napisao dr. Rudolf Horvat i u kojoj se navodi da je Hrvatski sabor na svome zasjedanju od 29. listopada 1918. donio odluku o prijelomu s Ugarskom i Austrijom i o uspostavi Nezavisne države Hrvatske.
Orguljaš Nikola Horvat ne podučaje dječake, jer ne postoji školska zgrada.« (Rudolf Horvat: ' ' Poviest Međimurja ' ').
Proglašavanje srba vlasima, davno je još učinio Dr Rudolf Horvat (Vienac 1903 god. br. 1), a prihvatio Kraljevski državni odvjetnik u Zagrebu sastavljajući Optužnicu protiv 53 srbina za veleizdaju a savremena hrvatska istoriografija (po sistemu da sto puta izrečena neistina postaje istina) to naveliko čini i danas.
Dr. Rudolf Horvat navodi da je zajedničkom agitacijom Hrvatskog sokola i Hrvatske žene pohod na Starčevićev grob pobudio u Zagrebu velik interes.
Radića govorili su dr. Rudolf Horvat uime Hrvatskog sokola, zatim gđa Slava FĂźrst uime društva Hrvatska žena i uime društva Katarine Zrinske njena predsjednica Marija Krivačić.90 R.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com