U nedjelju, 31. siječnja 1999. godine preminuo je u Rijeci Branko Fučić.

' Branko Fučić istaknuti je hrvatski znanstvenik, istraživač istarskog kraja, kvarnerskog primorja i otoka, širega zadarskog i drugih područja Hrvatske te Bosne i Hercegovine.

O nekadašnjem životu u Nerezinama saznaje se poprilično iz Nerezinskih kronika, rukopisa kojeg je prof. Branko Fučić otkrio u trezoru Sveučilišne biblioteke u Rijeci.

Zanesen i ponesen studijem glagoljske paleografije, Branko Fučić propješačio je i proputovao Istru uzduž i poprijeko otkrivajući neke od najvažnijih hrvatskih glagoljskih spomenika, opisujući s velikom strašću povijesnu, umjetničku, knjižnu, etnološku i etnografsku baštinu Istre, učeći i koristeći mnogi zanat kako bi predmet njegova znanstvenoga zanimanja bio doista istražen, i teorijski i praktično.

Iz ovog krčkog mjesta bio je Branko Fučić (1920 - 1999), povjesničar, arheolog, stručnjak za glagoljicu.

Jedinstveno umjetničko djelo nepoznatog autora iz XII. stoljeća su i humske freske, kojima su oslikani zidovi stare kapele na groblju u Humu, a koje je slučajno otkrio Branko Fučić.

Spomenimo i autore: dr. Anđelko Badurina, dr. Branko Fučić, dr. Marijan Grgić, dr. Radovan Ivančević, dr. Emilijan Ceve, Mitar Dragutinac, dr. Dragutin Nežić i dr. Doris Baričević.

Urednici Anica Nazor i Branko Fučić, u izdanju Senjskoga muzejskoga društva Senj, objavili su 1978. godine reprint senjske Spovidi općene iz 1496. godine, a u zasebnoj knjižici, koja je izašla 1979. godine, izdanje toga glagoljskoga teksta u latiničnoj transkripciji priredila je A.

I u ovoj crkvi je provodio svoja istraživanja prof. Branko Fučić pa su tako sačuvani dijelovi fresaka, ali i mnogobrojni grafiti, na glagoljici, bosančici i latinici.

Ispod naliča koji je skinut 2007. uočeni su restauratorski zahvati (retuš), što je dokaz da su crkvu preličili nakon restauracije iz 1913. Branko Fučić je lokalitet posjetio već 1946. i u to vrijeme je crkva već bila preličena.

Umjesto normalnog smještaja, Branko Fučić odlučio je provesti noć u sv. Jerolimu.

Branko Fučić bio je povjesničar umjetnosti i kulture, stručnjak za glagoljicu i srednjovjekovno slikarstvo, profesor, akademik, predavač.

Već u najranije doba Branko Fučić s obitelji napušta rodni kraj Dubašnicu na otoku Krku.

O povijesti crkve i njenim freskama govori i akademik dr. sc. Branko Fučić.

Većinu fresaka koje analizira i tumači, pronašao je, rekonstruirao te prvi opisao Branko Fučić.

Veliki istraživač freskoslikarstva Branko Fučić pretpostavio je, zbog sličnosti u stilu slikanja, kako je isti slikar naslikao freske u Jasenoviku te u mjestu Vranja.

Upravo se cresko-lošinjski arhipelag imenuje antičkom skupinom otoka Absyrtides, drži povjesničar umjetnosti, terenski istraživač Istre, Kvarnerskih otoka i Hrvatskog primorja, Branko Fučić.

Branko Fučić pedesetih je godina to otkrio i dao obnoviti.

Branko Fučić je napravio odljev, i to je postavljeno na crkvu pa tako imamo lijep rustični rad, što je za nas dragocjen podatak da je u to vrijeme ovdje bio hrvatski narod.«

Žgaljić, Branko Fučić (od Dubašnice do Dubašnice), Rijeka 2001.

Osvrti i kritike - Branko Fučić - Iz istarske spomeničke baštine

Njih nalazi ponajprije u dvadesetom stoljeću u djelima književne i narodno prosvjetiteljske aktivnosti Viktora Cara Emina, u građanskoj maniri najčitanijega hrvatskog književnika prve polovine dvadesetog stoljeća Milutina Cihlara Nehajeva, u burnom životu i osebujnom intelektualnom profilu Zvane Črnje, u erudiciji kakvu je imao Branko Fučić, u sudbinskom odnosu s Rijekom Nedjeljka Fabrija.

Prvo se odnosi na povijest Huma i njegovu kulturno-povijesnu baštinu, a o tome su pisali vrsni znalci: Katarina Horvat Levaj, Vanda Ekl, Mirjana Peršić, Radmila Matejčić i Branko Fučić, baveći se ponajviše formiranjem i povijesnim razvojem grada, spomenicima, sakralnim i profanim objektima, freskama...

Neka bude zapisano i to da Branko Fučić doslovno leži u svojoj bodulskoj zemlji, da nema ni betonirani grob (a kamoli grobnicu), da nema ni nadgrobnu ploču sa svojim imenom, nego da ima najjednostavniji drveni smeđi križ, u koji su kao i u križeve njegovih siromašnijih suseljana čavlićima pribijena bijela plastična slova: BRANKO FUČIĆ (bez ikakvih titula) i dvije godine: 1920. i 1999. Oko zemljanoga humka netko je poslagao (kao kad se djeca igraju) nekoliko kamenčića.

Akademik Branko Fučić smatra da je natpis pogrešno pročitan.

XV.st. premda ih je tek 1947. godine otkrio Branko Fučić.

Autori su ove izložbe - jedinstvene u Hrvatskoj i svijetu - dr. Vanda Ekl, akademik Branko Fučić i arhitekt Igor Emili.

O izradi ovih slika ponajviše je znao pokojni akademik Branko Fučić, po mnogima najbolji u poznavanju istarskih fresaka.

Kad je akademik Branko Fučić stao na plato ispred župne crkve sv. Vida u Gračišću, osvrnuvši se oko sebe, kazao je - ovo je slika stvaranja svijeta

Jest, kronike bilježe da je za vrijeme Kandijskoga rata između Venecije i Turske osiromašeni Osor prodavao vlastito plemstvo za 300 libara pa se među farmacistima i ranarnicima javio i jedan Vodarić iz Lubenica kojega su odbili jer je kopao zemlju, što je zgrozilo stare i krezube osorske vijećnike, kako piše u svojim nezaboravnim istraživanjima Branko Fučić.