Ove pak slike, skice, koje odlikuje iznimna spontanost rukopisa, tek nazna č uju u kojem se smjeru Bukovac mogao razviti da se odlu č io više baviti pejzažom.

Knoll pozvao u Lipik znamenitoga rudarskog inženjera Vilmosa (Wilhelma) von Zsigmondyja iz Be č a, kako bi prou č io teren i predložio rješenje.

Sam je pak Tito ve ć 26. svibnja 1945. gra đ anima okupljenima na Kongresnom trgu u Ljubljani poru č io: Što se ti č e onih izdajnika koji su se našli unutar naše zemlje, u svakom narodu posebice to je stvar prošlosti.

Usprkos svim uvriježenim mišljenjima o tobožnjoj negativnosti koja vlada našom kulturom, ja sam se osvjedo č io u ovom radu da ne kao odgovor ne postoji, on jednostavno nije prihvatljiv.

Pokušavam si razmisliti, koje su to mene brige morile da je taj prišt isko č io?

Japanski književnik Yukio Mishima, na Zapadu nažalost poznatiji po na č inu na koji je dokinuo vlastiti život nego po epohalnim romanima kao što su Šumor valova, Poslije banketa i Zlatni paviljon, poduzeo je putovanje oko svijeta 1965, u sklopu kojega je odlu č io posjetiti Stockholm kako bi pogledao mjesto gdje se dodjeljuje Nobelova nagrada.

I najve ć a moja baštinska identitetska obaveza. Odli č no je uo č io suurednik knjige Denis Derk kako je Vesna Parun poput neke stare dalmatinske masline č ije mudre i slasne, može se re ć i ekološke, plodove iz oportunisti č kih razloga mnogi izbjegavaju i radije uzimaju one iz bezli č nih industrijskih staklenih boca.

Šiben č ani su izradili i ono što je oko vidjelo: Sara Lovri ć Caparin (kostimografija) i Branko Lovri ć Caparin (scenografija), a tu ina č e vrlo opskurnu i pri č u i predstavu lijepo je svjetle ć im nijansama opto č io Joško Bakula.

Prije nego š to se odlu č io ba š za Sarajevo, Bela Tarr imao je na umu grad Split te je predlagao ideje za filmski studij s navedenim predava č ima upravo u Hrvatskoj.

S užitkom navodi sukobe svjetovnoga sve ć enstva i franjevaca oko me đ ugorskog fenomena, spominje odluke Vatikana o nekim suspenzijama franjevaca, ali je sko č io pred rudo jer Sveta Stolica je napokon obrazovala komisiju koja ć e ispitati ukazanje Gospe u Me đ ugorju, gdje se prvenstveno moli za mir, što ovom ratobornom Nijemcu o č ito smeta.

U pretposljednjoj knjizi Macht außer Kontrolle Schiller je zastupao opravdano mišljenje da strani dopisnici, ne samo u totalitarnim nego ponekad i u demokratskim zemljama, č esto nisu bili kadri dobiti to č ne informacije i donositi pravilne zaklju č ke o životu društva i pojedinaca, a to spoznaju posve je iznevjerio u knjizi o kojoj je rije č, naime potvrdio je tu svoju prvotnu istinu na samu sebi, ili kako bi se narodski reklo, sko č io je sam sebi u usta.

Na prvi dio pitalice Negri i Hardt, za razliku od onih, poput drugog talijanskog filozofa Agambena, kojega je Negri u svom nastupu usput kritički opau č io, koji svugdje vide neki paradoksni novi pra-fašizam i ne vjeruju više u mogućnost obnove demokratskih poredaka (ako su oni ikada i postojali), Negri i Hardt ustraju u optimizmu, koji nije puno manje paradoksalan.

Mislio je istoj, a onda je odlu č io da to bude drugoj.

I ostavi je tu na taraci i na tavulinu punom praznih listova za pisma koja je odlu č io napisati.

Ipak pristao sam jer mi je glavni grad pokrajine Bio-Bio naglo posko č io pred o č ima, poput divlje ma č ke, koja kao da ga je od sre ć e istrgnula iz mape, a u (si ć ušnim) komadi ć ima ve ć je bilo zapisano da se moram vratiti u Č ile i da se moram ponovno ukrcati na avion.

Prigovara Gaju što se za grafijske reforme ipak odlu č io za neke digrafe (dj, nj, lj) i prihva ć a Dani č i ć eva jednografemska rješenja (zaživjela u tzv. Akademijinu rje č niku) te tako jasno nazna č uje sklonost i fonološkome (fonemskome) slovopisu i fonološkome pravopisu.

I tako je krenula Emilija za Danijelom, znaju ć i ga od djetinjstva, ali nikada dovoljno da bi odustala od svoje radoznalosti, od te enigme kojom ju je privla č io više od te drske strasti...

Prepletanje pop i klasi č ne glazbe, crossover, nije nova stvar, pa ni za Stinga, no on se ovaj put odlu č io snimiti cijeli album i to ne novih pjesama, nego svojih starih, prearanžiranih za veliki orkestar.

Igra je bila korisna i intrigantna: svatko od sudionika je nau č io nešto novo i s pravom može re ć i da bolje i na drugi na č in poznaje Osijek - grad u kojem živi i/ili studira.

O tome svjedo č i i ova Gogoljeva opaska: Kada sam Puškinu po č eo č itati prva poglavlja Mrtvih duša [... ], Puškin, koji se uvijek smijao za mojega č itanja (ta on je bio velik poklonik smijeha), postajao je sve mra č niji i mra č niji, a napokon se sasvim smra č io.

Prednja č io jedan bradati novinar ili prodava č novina.

Prvi svjetski rat ozna č io je kraj jedne epohe, iznimno povoljne za Lipik, koja je završila krvavim ratom s velikim brojem poginulih i još ve ć im brojem osaka ć enih vojnika.

Režiji me nau č io život.

On ju je dokraj č io na taj na č in što je sam život postao artificijelan, nadomjestiv, tehnologijski reproduktivan.

Kao što je on sam u č io od arheologa, povjesni č ara i jezikoslovaca, tako ni arheolozi, ni povjesni č ari, ni lingvisti ne ć e u svom radu mo ć i zaobilaziti njegove spoznaje.

Sonja Kova č i ć Taj č evi ć najdulje je, uz Savu Šumanovi ć a, boravila u Lotheovom ateljeu i bila je njegov najdosljedniji hrvatski u č enik ostvarivši, kako je zaklju č io Grgo Gamulin baš ono što nam je najviše trebalo: novu slikarsku poeti č nost, u sklopu modernog eksperimentalnog stila.

Zahvaljuju ć i mudru Lewisovu savjetu, ZJK se takoreku ć preko no ć i pretvorio u me đ unarodnu scensku atrakciju i potom kao punokrvni sudionik uklju č io na me đ unarodnu jazz-scenu.

Stilisti č ar Leo Spitzer je, pak, pregledavaju ć i korespondenciju talijanskih zarobljenika u Austriji za vrijeme Prvoga svjetskog rata, primijetio da ponekad kao adresu pošiljatelja umjesto Kriegsgefangenlager navode Krist che fam de lader, što je Spitzer protuma č io kao nesavršenu ina č icu talijanske re č enice Cristo, che fame di ladro (Kriste, koja lopovska glad).

Kako je povijesni ekspresionizam zna č io procvat grafi č ke umjetnosti, na izložbi grafika nije zanemarena.

Kako, kada i zašto si odlu č io pisati, što je bilo presudno da postaneš pisac?