Gdje je ona, Apolonija, njegova ÂťLjuba Marica ÂŤ sad?) 71 Uz ta dva istaknuta pokazatelja (zanos kao indikator povijesnosti i osjećajnost kao indikator novopovijesnosti), još je važnije spomenuti rečenice kojima se izravno tematizira ponovljivost i naslućuje kako je autoru ideja povijesnog napretka manje bliska nego što je to učitelju Šenoi.

Njezina su djela i brojni spomenici poput onog Miroslavu Krleži u Osijeku, Augustu Šenoi u Zagrebu, Frani Petriću u Cresu i Jakovu Gotovcu u Osoru.

Tekstovi Riječ o Augustu Šenoi i Ä im da proslavimo Šenou? pretiskani su u Cihlarovoj knjizi Studije i članci, Zagreb, 1942. Prvi na str. 255 - 263, a drugi na 367 - 376.

Na broju 12 uzalud ćete tražiti obilježje, a tu je živjela Kanarinčeva ljubovca, ona sitna nesretna starica, koja je svoje napaćeno srce otvorila susjedu sa broja 34 Augustu Šenoi.

Ema Muža iz 8. d i Karlo Miličević iz 8. a razreda proglašeni su najboljim učenicima naše škole i pozvani su kod gradonačelnika Velike Gorice koji ih je srdačno primio i nagradio monografijom o Šenoi autorice Katje Matković Mikulčić.

Samostalno su objavljeni njegova rasprava Rat i mir (1946), u kojoj je imperijalistički rat prikazao kao posljedicu kapitalističkih zakonitosti, a SSSR kao predvodnika slobodnoga čovječanstva, brošura O Šenoi (Beograd 1949; makedonsko izd.

U onim rijetkim slobodnim trenucima voli čitati lijepu književnost, u posljednje vrijeme iznova se vraća Augustu Šenoi, posebno »Seljačkoj buni«, povijesnim romanima, odrednicama hrvatskoga nacionalnoga identiteta, kao i vječnoj borbi za seljačku i radničku pravicu.

A što se tiče honorara, otvarao sam spomenik Šenoi...

No još je bolja vijest da Đaniš priprema i knjigu " Zlatarovo zlato " - ukoričeni strip po Šenoi, crtan svršetkom osamdesetih majstorskom rukom RD Devlića, nenadmašnoga čarobnjaka u svojoj umjetnosti.

Godina 1950. prekretni č ka je za po č etak Gavellina objavljivanja lepeze studija i eseja o hrvatskim dramati č arima i pjesnicima Drži ć u, Mažurani ć u, Šenoi, Vojnovi ć u, Krleži... te književnih i umjetni č kih portreta Borani ć evih, Kombolovih, Babi ć evih.

Naime, promatrajući njegov razvoj u hrvatskom kulturnom prostoru, put nas od Vukotinovića vodi prema Šenoi, koji je svojim Zagrebuljama udario temelj modernom feljtonu, zatim dalje prema Matošu, Ujeviću, Šoljanu, Pavličiću te brojnim drugim autorima i njihovim feljtonističkim ostvarenjima, o kojima će na blogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u narednim mjesecima biti još riječi.

Tu već počinje markacija, koju smo pratili sve do spomenika Augusta Šenoi, kojeg su podignuli mještani povodom 100 - te godišnjice smrti ovog slavnog pjesnika.

Ovdje su inače pribivali i školovali se August Šenoa i Miroslav Krleža, a Hrvatska kulturna udruga u blizini velebne katedrale s četiri zvonika, u kojoj postoje upute i na hrvatskom, zove se upravo po Šenoi.

Program u petak završava okruglim stolom o turopoljskom zetu Augustu Šenoi o kome će govoriti Đurđa Parać, Gordana Gerhardinger Šipek, Ivica Smolec i Sonja Smolec, a pozvani su i svi goričani da se pridruže.

1991. godine sudjelovao je u inicijativi podizanja spomenika Mariji Jurić Zagorki u Tkalčićevoj, rad akademskog kipara Stjepana Gračana. 1990. godine je bio aktivan u povratku Fernkornovog spomenika banu Jelačiću, a zahvaljujući Milčecovoj inicijativi i organizaciji, Zagreb se 1988. odužio Augustu Šenoi, postavljanjem brončanog spomenika Marije Ujević u pjesnikovoj rodnoj Vlaškoj ulici.

Osim elektroinstalacija, i stolarije, u Šenoi se radila i rasvjeta.

Besplanska šetnja me otpelala na Jelačić plac, pak sam skrenul polek Gradske kavane u staru Vlašku, pajdašu na križanju, Šenoi sam rekal:

U umjetničkoj ljevaonici LIKUM-a svoja djela lijevali su i obrađivali najveća imena hrvatskog kiparstva (Antun Augustinčić: spomenik M. Gupcu u Gornjoj Stubici; Ivan Kožarić: spomenik Matošu na Gornjem gradu; Marija Ujević: spomenik A. Šenoi u Zagrebu).

Slovenac Premru, koji i Slovencima priječi da iskažu ono što jesu, budi u Šenoi ljubav i prema slovenskom narodu kojemu je sudbina toliko slična hrvatskoj.Šenoin povratak iz Praga u Zagreb definitivna je spoznaja o izboru, ne samo vlastite sudbine, nego i vlastitoga moralnog stava.

Bila je inspiracija Šenoi, Meštroviću i Gotovcu

Matoš o Šenoi je rekao: Šenoa je najzagrebačkiji sin, Orfej koji je dao glas i riječ o tome kamenju da progovara narodnom dušom.

Prvo sam neko vrijeme volontirao u Zagreb filmu, radilo se na nekim reklamama i Balthazaru. 1979. dobio sam prvi pravi posao, radio sam kao glavni crtač i animator na filmu po Augustu Šenoi, " Kugina kuća ".

Prema Augustu Šenoi vlasnik libreta protivio se daljnim izvedbama opere, a nije pristao ni na otkup libreta.

Ma reći ćemo vam svejedno - to je jedan od brojnih pseudonima i lažnih imena pod kojima se često sakrivao jedan od naših najpoznatijih književnika i NAJslavniji turopoljski zet - sad već pogađate - riječ je o Augustu Šenoi.

Tek godinama poslije vidjela sam kako ljudi bacaju smeće po ulici.« Tako je govorila Marija Ujević čiji spomenik Šenoi vabi na gledanje u srcu Zagreba kao i »Trkač« na Jarunu.

I prvi načelnik grada Zagreba, Janko Kamauf (1851. - 1857.) bio je svjestan značaja Arhiva i važnosti njegova sređivanja pa je Gradsko vijeće 1868. povjerilo popisivanje i uređenje " starih pisamah u blagajni ", tadašnjem gradskom bilježniku Augustu Šenoi i gradskim zastupnicima Božuriću i Cerovcu.

Kakav je to spomenik Augustu Šenoi u kojem se taj pisac naslanja na stup kao kakav ' fakin '?

O tome pak najbolje svjedoče Frangešove maestralne studije i eseji o Ivanu Mažuraniću, Augustu Šenoi, Anti Kovačiću, Janku Leskovaru, Silviju S.

- Hvala našem slavnom Šenoi i njegovim stihovima koje ovdje danas uzimam za primjer.

electrocute je to sjajno sažeo. dijelim njegov stav prema đibi ali i šenoi.