Neka bude rečeno tek toliko da kod kuće na sreću mogu predavati i o Maruliću i o Nemčiću i o Kamovu, dok u SAD-u to nije moguće jer u tim sveučilišnim sredinama ne može se o tim temama zainteresirati dovoljan broj studenata.

U godini Kamova, u okviru koje i nastaje ova stranica, niz kulturnih programa bio je posvećen Janku Poliću Kamovu, poput izložbe " Bio jednom jedan Kamov ", koju je osmislila Vedrana Stipić u suradnji s udrugom Otvoreni krug i Željkom Horvat, zatim riječki igrani film o Kamovu " Kamo? " češkog redatelja Aleša Suka.

Neke poznate okuse u Kamovu ćete pronaći u iznenađujuće jednostavnim, ali novim i svježim, neodoljivim kreacijama.

Evo, redom: Četiri tematska broja časopisâ posvećena Kamovu: Most/The Bridge, Literary Magazine, časopis Društva hrvatskih književnika/The Journal of the Association of Croatian Writers, gl. ur.

Dražen Katunarić, gost urednik temata o Kamovu Ljiljana Gjurgjan, 1 - 2/1997., Zagreb 1997. Rival, časopis za književnost, ur.

Mladen Urem, godina X., broj 3 - 4, Rijeka 1997. (tematski broj posvećen Kamovu) Rival, časopis za književnost, godina XII., br. 3 - 4. Rijeka 1999. (tematski broj na njemačkom jeziku posvećen Kamovu) Književna Rijeka, časopis za književnost i prosudbe o književnosti, gl. ur. i urednik tematskog bloka o Kamovu Darko Gašparović, br. 4, Rijeka 2000.

Ostale rubrike čine " Djela ", " Biografija ", " (Radovi) o Kamovu ", " Inspirirano (Kamovom) ", " Galerija ", " 100 godina (manifestacije u Godini Kamova) " i " Novosti ".

Otada pa do 1956. o Kamovu je objavljeno sedamdesetak bibliografskih jedinica, najvećim dijelom biografske i prigodničarske naravi.

Među njima se dubljim poniranjem u predmet ističu monografija Kamovljeva vršnjaka i obožavatelja, pjesnika Vladimira Čerine (1913.), studija Stanislava Šimića Veliki psovač i Antijob (1936.), dva teksta Asje Petrović o dramskim djelima i korespondenciji (1953.), te dva teksta Jakova Ivaštinovića o jeziku u djelima Janka Polića Kamova i o Kamovu kao romanopiscu (1955.).

Spomenuti je da su na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Padovi pod mentorstvom talijanskog kroatista Artura Cronie napisane dvije disertacije o Kamovu (Redenta Zonta 1943. - 1944. i Amadea Mantovan 1961. - 1962.) Od izlaska Sabranih djela interes se javnosti i recepcijska kvantifikacija, razumljivo, pojačavaju.

Rijeka i riječka kultura predstavile su se u ponedjeljak i utorak u španjolskom gradu Barceloni filmom o velikom riječkom pjesniku Janku Poliću Kamovu, popratnom izložbom Kamovljevih djela te predstavom " Hodač " teatra Trafik.

Kad je palo hrvatsko proljeće, kao jedan od krimena »Kamovu« upisalo se i to što su tematski brojevi o Supilu i Kvaterniku aludirali na sadašnjicu.

Projekt Rijeka ipak teče s ovogodišnjom temom« Pobuna Kamova »ima za cilj progovoriti o Kamovu, njegovoj ličnosti i djelu te o njegovoj biti, tj. pobuni protiv malograđanštine i licemjerja.

Velika i neiscrpna ljubav prema Ivanu pl. Zajcu koji, uzgred, i nije baš veliki glazbenik, kao i prema Janku Poliću Kamovu, koji, hvala bogu, i danas je dobar pisac, ta velika ljubav dolazi otuda što Zajc i Kamov, iako odavde rano su zbrisali, ipak su nekako njihovi pa, prirodno, za njih značajniji od stranaca.

Promišljajući što bih još uopće mogao promisliti i napisati o Janku Poliću Kamovu, poslije više od trideset godina bavljenja njegovim djelom od prvoga ogleda o dramama objavljena u Prologu br. 32./1977. do monografije Kamov 2005. godine zaključih da mi je moguće još jedino dati vrlo kratak nacrt o predmetu tematskoga bloka časopisa Novi Kamov.

Trafik će sredinom svibnja izvesti performans " Pazi Hodač " svojevrsni hommage legendarnoj predstavi " Hodač " koja je bila posvećena Janku Poliću Kamovu.

Performans " Pazi Hodač " nastaje kao hommage dvama bitnim punktovima koji su oblikovali rad ove riječke nezavisne kazališne grupe, pjesniku psovača i anarhije Janku Poliću Kamovu, te kultnoj predstavi Hodač iz 1998. godine.

Pavešković kaže da u tekstu o Polić Kamovu operiram sumnjivom »prozodijskom karakterizacijom« »beziznimno vezani stih«.

U izbor su uvrštene sve njegove do danas pronađene kratke prozne forme osim nedovršene priče Historijat jednog članka (1906.), kojoj je izgubljen završetak i koja opsegom zauzima više od sto kartica teksta, te se prije može smatrati kraćim romanom, a ne kratkom pričom, te pripovijetka Ćuška (1906.) kao njegov najslabiji, početnički rad i koja također nije uvrštena u ovaj izbor, naglasio je prof. dr. Darko Gašparović, i sam autor knjige o Janku Polić Kamovu i vrstan poznavatelj njegova književnog stvaralaštva.

Također, Klub je dao značajan doprinos da se Rektorat Sveučilišta u Rijeci smjesti na Sušak, u bivšu Vojnu ambulantu, nekadašnju gradsku vijećnicu, nasuprot zgrade sušačke Gimnazije te potaknuo postavljanje spomenika Janku Polić Kamovu na mostu na Rječini i još mnogo drugih inicijativa i prijedloga koji su često pomogli rješavanju mnogih prometnih, komunalnih, urbanističkih, kulturnih i uopće društvenih problema grada i građana.

Prije dolaska u pamćenju sam okretao slike prastare Ristićeve Golgote i Hamleta, glas i ruke Zdravke Krstulović u Šnajderovu Kamovu, smrtopisu.

Ispod toga stoji potpis priora: Estéban Eúxído i datum: Barcelona, 13. kolovoza 1910. Budući da je Kamov živio u ulici Calle de San Pablo 55/Carrer de Sant Pau 55 u vlasništvu gostionice Posada de San Pablo gdje je i jeo postavlja se pitanje tko je te papire za pisanje donio Kamovu u bolnicu.

Tko je Kamovu donio papire i druge stvari u bolnicu ostaje otvoreno pitanje.

Kad sam autor ustvrdi za svoj roman da je najčudniji kojeg je dosad napisao, a znate da se radi o Janku Poliću Kamovu i da je taj autor Zoran Krušvar, teško je oduprijeti se zovu znatiželje, kontroverze i obećanih bizarnosti.

Rođen mrzilac i zavidnik radi svoje nepopravljive inferiornosti, rođen intelektualni i etični parija, naš mladenac, kao neki junoše Dostojevskoga, se tješi nekom filozofijom praktičnog nihilizma, negacijom svega i svačega () Kao ideal nesposobnosti uvjerava kako nije impotentan sebe radi već zbog ovih sitnih, nekulturnih prilika u našoj domovini. (Matoš o Kamovu)

Udruga Ukus snimit će srednjometražni eksperimentalni film " Kamo? " koji će biti prikazan krajem rujna u Art kinu Croatia, a tijekom godine će u posebnom programu biti prikazivan film o Kamovu Bernardina Modrića " Vitez crne psovke ". (V. T.)

Podsjećam, kampanja " Zalijepi se na Kamova " obuhvatila je izradu trajne web stranice o Janku Poliću Kamovu www.kamov.hr koja uključuje Kamovljeva djela i pojedine citate iz djela koje je moguće objavljivati na društvenim mrežama, biografiju J. P.

Kamova, znanstvene i publicističke radove drugih autora o Kamovu, događanja u okviru obilježavanja 100. obljetnice piščeve smrti te ostale vijesti vezane uz promidžbu čitanja i recepcije Kamova kao najvećeg riječkog i hrvatskog pisca.

Za njezino postavljanje zaslužni su Hrvatski centar P. E. N. - a, Hrvatsko-hispansko društvo i Rotary klub Zagreb-Gradec čiji su predstavnici, okupljeni oko zgrade broj 18, govorili o Kamovu i njegovu nasljeđu.

Glavni junak Arsen Toplak u svemu je fikcijski analogon Janku Poliću Kamovu.