Đurđena u tom pogledu ima prepoznatljive korijene generacija i generacija ponosnih šokačkih ratnika, znamenitih glava koje su stigle i do Požuna.

Dr. Matija Evetović napisao je ' Kulturnu povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata ' u deset poglavlja u kojima je obuhvatio sve vezano uz podrijetlo bunjevačkih i šokačkih Hrvata te vjersku i prosvjetnu situaciju.

Marina Srakića; mr. sc. Ljubica Gligorević, kustosica-etnologinja Gradskog muzeja Vinkovci, Zvonimir Liščić, predsjednik Vinkovačkih šokačkih rodova, Antun Ferić, predsjednik manifestacije Mladost i ljepota Slavonije, Vinko Filipović predsjednik Šokačkog sijela Županja.

Pod točkom 8 dnevnog reda u ime Kandidacijskog/Inicijativnog odbora od 19.01.2005. godine Jozo Bertanjoli, dipl. pol. predložio je: 8.1. Za predsjednicu Udruge Šokačka grana mr. sc. Veru Erl, profesoricu s Filozofskog fakulteta u Osijeku, koju je Skupština nakon prijedloga jednoglasno izabrala. 8.2. Za članove Upravnog odbora predložio je slijedećih 16 članova: Jozo Bertanjoli, dipl.pol., Margita Cvitić, Ana Farkaš, Franc Jozo, dipl.ing., dr. sc. Marko Josipović, vlč.Ivica Jurić, Jozo Jurušić, dipliur. Katica Leko, Antun-Tuca Nikolić, Ivan Nikolić, Mira Petrović, dipl.soc.radnik Ljubica Pilipović, Dubravka Radovanović, Imro Vrbešić, Slavko Žebić, Ivan Živić, dipl.pedagog. 8.3. Nadzorni odbor: mr. sc. Ivan Baličević, Stjepan Bunjevac, Marija Knežević, Katarina Šimić i Dubravka Žulj. 8.4. Sud časti: mr. sc. Vlatka Gvozdić, dr. sc. Kata Ivić, Vlatko Jurković Sve predložene članove Upravnog odbora, Nadzornog odbora i Suda časti Skupština je jednoglasno izabrala.. 9. U završnoj riječi novoizabrana predsjednica udruge Šokačka grana mr. sc. Vera Erl zahvalila se nazočnima na izboru za predsjednicu naglasivši značaj kulturno-povijesnih, etnografskih sadržaja i zajedništva Šokaca, njihova potreba za prezentiranjem i prijenosom suvremenim tehnologijama svih šokačkih kulturno-povijesnih i tradicijskih vrijednosti a naročito razumljivim mladim generacijama.

Šarenilu boja, raznolikosti nošnji, plesa i pjevanja svjedočili su posjetitelji u punoj dvorani " Mladost " te pljeskom i osmjesima na licima pokazali zašto su večeri folklora jedne od najboljih manifestacija Šokačkih sijela.

Projektom je predviđeno uređenje drvoreda uklanjanjem oštećenih i bolesnih stabala, uređenje travnjaka i staza te na inicijativu pojedinaca i udruga Športsko povijesnog društva Hrvatski sokol, Građanskog društva Moji Vinkovci, Vinkovačkih Šokačkih rodova i drugih u planu je postavljanje spomenika znamenitom banu Josipu Šokčeviću koji je podrijetlom iz Vinkovaca.

Evu Danišinu pamtit ćemo ne samo kao slikaricu i intelektualku, nego kao i profinjenu i dobru osobu, u čijem je dostojanstvenom držanju i dobrom ukusu sigurno bilo i nešto nasljeđa od svih njezinih šokačkih predaka.

S radošću i s voljom je dolazila na priredbe Vinkovačkih šokačkih rodova " ističući ponosno svoje šokačko podrijetlo.

U okviru ovogodišnjeg programa upriličen je nastupom brojnih KUD-ova koji su se predstavili raznim koreografijama, te prikazom starih šokačkih običaja i tradicija.

Članak je dug jer u uvodu daje opća obilježja govora slavonskoga dijalekta (šokačkih govora, pa unutar toga arhaičnoga štokavskoga govora uvršćuju govor mjesta Andrijaševaca u vinkovačkom kraju.

Tena Babić iz Gradišta najljepša je Slavonka u narodnoj nošnji 2013. godine prosudili su tako brojni gosti Zimskih šokačkih divana, što ih je u Vinkovcima, i ove godine, organizirala Slavonska naklada Privlačica.

Od preostalih tema izdvojiti treba rad Ivana Jurića (autora knjige Genetičko podrijetlo Hrvata: etnogeneza i genetička otkrića) o genetičkom podrijetlu šokačkih rodova na području Vinkovaca, a posebno je bogata i rubrika Arheologija.

Stipan Bešlin je zaista zaslužio da se o njemu piše, i kao pjesniku i kao čovjeku, jer je bio pjesnik tragične sudbine, izrazito inteligentan mladić velikog srca, iznimno moralan, veliki ljubitelj knjige, koji je već kao 13. godišnjak počeo objavljivati pjesme, čak i pisati za djecu, premda je i sam jedva izašao iz dječje dobi, rekla je dr. Vulić te dodala kako se o njemu vrlo malo pisalo, a među prvima je to učinio dr. Matija Evetović, također jedan hrvatski kulturni djelatnik tragične sudbine s prostora Bačke, autor ' Kulturne povijesti bunjevačkih i šokačkih Hrvata '.

Zazivamo pri tom Boga da nas oslobodi od bolesti grla i svih drugih zala, pa su toga dana mnogi od nas nazočili svetim misama, što je vrlo dobro, jer Šokce, a posebice Šokice, uvijek je krasilo grlo i pjesma šokačka: U Šokice šlingani rukavi, i tkanica crven, bijeli, plavi; Nije mene rodila gospoja, već Šokica nasmijana lica; Šokica sam, govor me odaje, po odilu svako me poznaje; Šokac jesam, šokačko mi tilo, samo nosim gospocko odilo, Šokadijo, dok ti ime traje, čuvat ćemo tvoje običaje, samo su neke od šokačkih pjesama.

Priredbom ' Kod konjarskih vatri ' tijekom koje je oživljen stari graničarski običaj noćnoga čuvanja konja na ispaši iz vremena raspada šokačkih obiteljskih zadruga, 25. veljače, u Županji je počelo 44. šokačko sijelo, najveća priredba tradicijske kulture županjske Posavine.

U organizaciji Hrvatske samouprave Vršende/Versenda te Vjerske i kulturne udruge šokačkih Hrvata u nedjelju, 7. listopada u mjesnoj crkvi Sv. Mihovila priređuje se sedmo izdanje susreta hrvatskih crkvenih zborova.

Nastupit će sve hrvatske udruge iz Srijema, a odlučeno je i da će se predstaviti i po jedna udruga iz korpusa šokačkih i bunjevačkih Hrvata u Vojvodini

A Vinkovčanin Vladimir Kovačić (1907. ⠀ 1959.), tvorac Šokačkih varijacija, svodi stvaralački interes Ivana Kozarca (u pogovoru knjizi Izabrane pripovijesti 1954.) na konstataciju da je pisac Slavonske krvi i Ä uke Begovića opisivao život i probleme Âťsvoje Šokadije, kako se naziva onaj dio Slavonije od Broda i Ä akova do Vinkovaca i ŽupanjeÂŤ.

Aktivan je u zagrebačkoj Šokadiji gdje je složio dva karišika od najpoznatijih šokačkih narodnih pjesama, a poznatiji je po Šokačkoj koračnici (1938.) i Šokačkom kolu (1940.)

Taj je prastari pokladni običaj tamošnjih šokačkih Hrvata toliko ukorijenjen u mohačku sredinu da se riječ buša »skrasila« čak i u mađarskom rječniku (istina u složenici).

Pritom sam uživao gledajuću prelijepe babogredske cure, bilo je jedno četrdeset šokačkih cura u redu, u pletenicama, nakićenih cvijećem, u zlatarama, u šlinganom... to je bila predivna slika koja mi se urezala u sjećanje.

Premda je svaka od njih specifična po ljepoti i posebnostima izrade čipki, među njima posebno valja spomenuti izložbu šokačkih narodnih nošnji i predmeta ukrašenih čipkom, iz privatne zbirke Jele Osonjački.

Inače, tijekom četverodnevnog trajanja Ljeta valpovačkog, na pozornici se izmjeni na tisuće sudionika, a posjetitelji mogu uživati u različitim sadržajima izložbama, koncertima ali kao i kruni događanja svečanoj povorci šokačkih zaprega i folklornih skupina - sudionika Smotre folklora koja se održala u kasnim poslijepodnim satima.

Ovom izložbom sažeto je iskustvo 45 Šokačkih sijela kroz prigodno tekstove i fotografije te dan pregled događanja na Sijelu svih ovih godina, od početka 1968. pa sve do 2011. godine.

Atraktivni folklorni program izveli su domaćini članovi folklorne sekcije HKD-a " Lisinski ", koji se po prvi puta ove godine aktivno uključio u festivalske sadržaje te tako svim događanjima dodao autohtoni slavonski štih tamburice i prekrasnih šokačkih nošnji.

Samo detaljnom obradom šokačkih tema stvorit ćemo kvalitetan mozaik, kojim ćemo otkloniti mnoge dosadašnje zablude i stereotipe o Šokcima iz bačkog Podunavlja i tako ispričati priču i sačuvati od zaborava ovu dičnu granu hrvatskoga stabla.

Uslijedit će, potom ' Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata ' dr. Matije Evetovića i druga djela koja su već uvelike u priprem, ukupno dvadesetak rukopisa, djela mahom mlađih i darovitih suvremenih spisatelja, ali i ona koja pripadaju baštini hrvatske književnosti u Podunavlju.

Na Baranjskoj planini na Banskom brdu svaka kuća iz šokačkih sela imala je veći ili manji vinograd kao i podrum i gator, spremište za vino.

" Dosadašnje analize šokačkih migracija, osim što nedvojbenop lociraju prazavičaj ovog etnosa u predjelu istočne i srednje Bosne, upućuju na udaljene pravce raseljavanja Šokaca.

Sudjelovalo je nekoliko stotina vjernika među kojima i časne sestre Sv. Križa i Maloga Isusa te muški članovi Vinkovačkih šokačkih rodova obučeni u narodne nošnje.