Pauletić tvrdi kako je sinkronizacija poznatih crtića pretjerano puna kajkavskih izraza, te da je riječ o zlonamjernom silovanju jednim dijalektom i naglaskom koji ni po čemu nije važniji od drugih.

Uspješan niz Bačić je nastavio jednom od najljepših kajkavskih popevki s Krapine 67, Snočka sem te sanjal, obnavljanjem tada već zaboravljene Paljetkove Marijane te prepjevom popularne Zingare (Ciganka) kojom je Bobby Solo osvojio sanremsku publiku 1969.

Na albumu se nalazi 10 autorskih skladbi, odnosno kajkavskih novokomponiranih pjesama.

Za svoj umjetnički rad primio je brojne nagrade i priznanja od kojih su najznačajnije: Nagrada« Josip Štolcer Slavenski »(1982.), Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulića (1995.), Zlatna spomen-plaketa Hrvatske glazbene unije (2001.), Povelja Hrvatskog društva skladatelja za 35 - godišnje dosljedno oblikovanje glazbeno scenskog programa kajkavskih popevki u Krapini (2001.), Povelja Grada Krapine (2005.), Nagrada Grada Zagreba (2005.), te Nagrada Hrvatskog društva skladatelja za životno djelo.

Kajkavski govori u Gorskom Kotaru, Žumberku, i oko Ozlja nisu starosjedilački pa samim tim nema miješanih čakavsko-kajkavskih govora.

Sama promocija Kajkavskih popevki bit će u petak 9. rujna 2011. u Krapini, nakon festivalske večeri Popevke za navek. (rhzk)

Tu je i Top lojtrica koja donosi 5 najpopularnijih kajkavskih pjesama (spotova) po izboru glazbenog urednika Borisa Zeljaka.

Osim dugogodišnjeg uredničkog rada na Hrvatskom radiju, kao solo-flautist nastupao je na mnogim koncertima u zemlji i inozemstvu te je bio član ocjenjivačkog suda Dubrovačkih ljetnih igra, Baroknih večeri i Festivala kajkavskih popevki.

Od tih skladbi izveo je na festivalu kajkavskih svečanosti u Krapini pjesmu Moja domaja, a na Velikogoričkom festivalu popevku Pojdi pajdaš u Turopolje.

Ako ste iz ovih, kajkavskih krajeva, siguran sam da jeste.

Uz Vinogradarski bend koji je zapjevao domaće turopoljske pjesme, nekoliko kajkavskih pjesama Stjepana Čunčića i Stjepana Viteza, uz domaću kapljicu druženje se nastavilo u ugodnoj atmosferi.

Druga večer donosi još jednu poslasticu Prvi glas Zagorja Sveti Križ Začretje, reprizu kajkavskih popevki.

U petak, 9. rujna najpopularnije popevke s dosadašnjih festivala ponovno će zabljesnuti na pozornici krapinske ljepotice, Festivalske dvorane, a u subotu, 10. rujna zasjat će najsjajnija krapinska zvijezda, 46. estival kajkavskih popevki s dvadeset i jednom novom skladbom i brojnim poznatim izvođačima.

Vladimir Miholek je naš zavičajac, rođen u studenome pa smo mu u srijedu 9. studenoga priredili malu izložbu knjiga, posebno ponosni jer je ove godine Knjižnica izdala veliki Rječnik đurđevečkoga govora s 14 000 kajkavskih riječi koje je prikupio Vladimir Miholek, a koje je stručno obradila dr. sc. Jela Maresić.

Objavio je glazbenu antologiju i CD-e međimursko-kajkavskih pjesama.

Nakon gange, pozornicom su se zaorili zvuci kajkavskih napjeva u izvedbi KUD-a Kupljenovo koji je ovom prilikom uprizorio naplietanje mlade, predsvadbene običaje kupljenskoga kraja, a ljubitelji dalmatinskih pisama uživati su mogli u nastupu bračkog trubadura Mladena Biočina i Josipa Nalisa, autora mnogih evergrina i duhovnih pjesama.

Davne 1966. godine grupa zaljubljenika u " kaj " i kajkavsku popevku osnovala je Festival kajkavskih popevki, bojeći se da se u naletu novog vremena i života ne izgubi ono izvorno što Zagorju daje kulturnu samosvijest.

Stalna izdanja su zbirke najboljih pjesama spomenutih Recitala i Smotri, a od 2007. godine Učilište je nakladnik zbornika " Kajkavski florilegij " koji sadrži izbor stručnih i književnih djela kajkavskih pisaca iz razdoblja od 16. do 19. stoljeća.

Kajkavski nije standardiziran i svako pisanje podrazumijeva stvaranje stanovita umjetnog jezika, spontano i promišljeno stvaranje jezične koiné koja će pokriti i upotrijebiti raznovrsnost kajkavskih govora.

Op ć a mjesta talijanskoga mentaliteta i gestikulacije donekle su nerazmjerne s dijalektalnim bogatstvom raznih vrsta vo ć a i povr ć a koje raste na razli č itim gredicama, pa druk č ije i govore (op ć e dalmatinski ton Kruška Kruški ć a, dvije ina č ice kajkavskih dijalekata Tikvi ć a i Poriluka Poriluki ć a), no pretpostavljamo da se tako dje č joj publici željela usmjeriti pozornost na doma ć e dijalektalno bogatstvo, ali i na jezik sama izvornika.

Poema Jama izlazi 1944, a postumno je objavljena zbirka kajkavskih stihova Ognji i rože (1945).

U knjizi su uz povijest " Zvonca " opisani, običaji " Vincekovo " i " Martinje ", svadbeni običaji, mesarije, a oni koji vole zapjevati neku od starih kajkavskih popevki, u knjizi će pronaći njihove tekstove.

Njegovanje kajkavskog ikavskog dijalekta kajkavskih ikavaca smještenih uz donji tok Sutle u brdovečkoj i marijagoričkoj općini i župi danas je osobitost i ponos Osnovne škole Ivana Perkovca u Šenkovcu.

Na Festivalu kajkavskih popevki u Krapini nastupala je u kontinuiranom nizu od 1966. do 2005. godine i izvela ukupno 40 novih kajkavskih popevki.

Dodjela javnih priznanja općine Nedelišće dodijeljena su Udruzi uzgajivača malih životinja Nedelišće - za postignute značajne rezultate u uzgoju i zaštiti malih životinja, organizaciju izložbi životinja i promociju općine Nedelišće, Karate klubu " Nedelišće " - za postignute vrhunske rezultate u karateu, uspješan rad s djecom i mladeži, te promociju općine Nedelišće u Hrvatskoj i inozemstvu, te Organizacijskom odboru smotre " Međimurske popevke " - za organizaciju 25 smotri " Međimurske popevke " i plodonosno djelovanje u očuvanju i predstavljanju hrvatskih kajkavskih popevki iz Međimurja.

Pomurski Hrvati su se većinom doselili u svoja današnja sela poslije 1690. godine, nakon oslobođenja toga kraja od Turaka, a svi oni potječu iz kajkavskih krajeva, iz Međimurja i Hrvatskog zagorja.

Pridružio mu se i pjesnik Ivan Picek recitacijom, svojih dviju kajkavskih također ljubavnih pjesama.

Krijesnica Zagorski glazbeni festival koji je iznova dočarao neprolazne vrijednosti glazbene tradicije kajkavskih krajeva

Mladi pjevači izvodili su najpopularnije popevke oba krapinska festivala ZGF Krijesnica i Festivala Kajkavskih popevki, uz pratnju Festivalskog orkestra Franje Mraza.

S tehničkim detaljima Moslavačkog zrcala " posjetitelje promocije upoznao je nakladnik Dragutin Pasarić, dok je o značajkama i osobitostima govora u Osekovu govorila Martina Kuzmić s Instituta za hrvatski jezik, koja je u okviru svog doktorskog rada istraživala fonološki sustav južnomoslavačkih kajkavskih govora, među kojima i Osekovačkog.