Ili kako bi u istom katalogu na istim valnim dužinama metaforički poentirala Željka Čorak: To neobično djelo arhitekte Nikole Bašića moglo bi se smatrati najvećim prevodilačkim pothvatom: prevođenjem s nemuštog na ljudski jezik ".

Željka Čorak ZA 2 MARKE KILA

Za zamjenicu zastupnika u Skupštinu HSK-a izabrana je prof. Željka Čorak, tajnica Gradskog saveza KUD-ova Grada Kutine.

Pozdravljam ovaj Zbornik u kojem su je kronike i povijesti do suvremenosti protumačen bitan spomenik kontinuiteta koji je izašao iz pepela i digao se poput Feniksa te na svoj način reinterpretirao tragičnu prošlost ali i kompenzativno sublimirana sadašnjošću te djelovanjem restauratora s jedne i suvremenih umjetnika s druge strane pretvoreno u živo središte okupljanja ljudi, sjećanja i slavljenja - izjavio je akademik Tonko Maroević, dok je Željka Čorak sa Instituta za suvremenu umjetnost dodala kako je Voćin hrvatska Varšava:

Nadahnut Predgovor ovog vrijednog izdanja napisala je Željka Čorak.

Predavači na seminaru bit će naši ugledni profesori Marin Andrijašević, Lada Badurina, Krešimir Bagić, Branimir Belaj, Damir Boras, Željka Čorak, Josip Lisac, Ivo Pranjković, Milovan Tatarin, Tvrtko Vuković.

Sustavnost na svakom koraku: na samu početku, prije uvodnog teksta Zvonimira Mrkonjića o trubadurima, nabrajaju se izvori, s naslovima u originalu, ukupno njih pet, iz tri govorna područja (francuskog, talijanskog i španjolskog), zatim imena prevoditelja, ima ih jedanaest, od toga su dvije dame, Željka Čorak i Morana Čale.

Seleći se iz širega u intenzivnije, Vidović nas u ovoj surovoj godini upućuje spasonosnim zalihama slobode, Božiću na stolu, nebu na stropu, miru u duši, ističe u popratnom letku Željka Čorak.

Teoretičarka umjetnosti Željka Čorak napisala je nadahnuti esej o sakralnoj dionici Vulasova opusa, naglasivši kako nezadrživ uzgon vodi Vulasove kipove u visinu i kad se šire i kad su im umnožene osi.

Sve što je Josefina Dautbegović ispisala neobičnom elegancijom, bez zloporabe pridjeva ili genitivnih usporedbi, napisano je naizgled govornim, a zapravo iznimno osobno i gotovo pravilno ritmiziranim rečenicama, stihovima koji gotovo preferiraju stanovite sklopove i brojeve. (Željka Čorak)

Glavni poticaj za stvaranje videa bila je obiteljska povijest koju dijele Željka Čorak i Jelena Bračun.

Željka Čorak tako u Zborniku kaže: »Povijest umjetnosti ne postoji više zato da svijet tumači, nego da ga mijenja: ne postoji više zato da svijet tumači, nego da ga spašava.« Neka nam ove riječi budu na umu u iščekivanju sljedećega kongresa, koji je za dogodine pod radnim naslovom Između tranzicije i globalizacije povijest umjetnosti i suvremeno društvo najavio Milan Pelc.

Budući da se radi o multidisciplinarnom natječaju, u deveteročlani Ocjenjivački sud su imenovani stručnjaci s raznih područja, od koji su neki već imali iskustava sa Svjetskim izložbama (Jerko Rošin, dipl. ing. arhitekture; akademik Vladimir Marković; prof. Miljenko Domijan; Dalibor Jelavić, akademski slikar; Nikola Bašić, dipl. ing. arhitekture; dr. sc. Željka Čorak; prof. dr. sc. Vesna Girardi Jurkić; Ines Merčep, dipl. ing. arhitekture; prof. Ivan Doroghy).

Knjigu su tom prigodom predstavili predsjednik MH akademik Josip Bratulić, potpredsjednik Stjepan Sučić te predsjednica ogulinskog ogranka Višnja Lipošćak, kao i Željka Čorak i Tonko Maroević, a događaj su uveličali Ivanka Boljkovac, uz glazbenu pratnju Josipa Magdića, skladbama na gitari Ambrozije Puškarić te Hrvatsko pjevačko društvo Klek.

Željka Čorak, povjesničarka umjetnosti, odgovorila je Nadi Mirković na to pitanje nadasve učitljivo, ali sve u svemu prilično suvislo.

Glavni i odgovorni urednici bili su: Božidar Gagro (1966. 1970.), Žarko Domljan (1971. 1976.), Željka Čorak (1978. 1985.), Tonko Maroević (1987. 1988.), Zvonko Maković (1989. 1991.), Darja Radović Mahečić (1992. 1999.) te Sandra Križić Roban (2000.).

Članovi nove Uprave PEN-a su Tonko Maroević, Zdravko Zima, Željka Čorak, Giga Gračan, Velimir Visković i Višnja Macheido.

Kako kaže autorica predgovora kataloga Željka Čorak, pokazao je svoju otvorenost, mladost i želju rasta.

Tijekom predstavljanja o motivima na ove dvije prigodne poštanske marke posebno nadahnuto je govorila povjesničarka umjetnosti gospođa Željka Čorak, inače predsjednica Povjerenstva za izbor likovnih i grafičkih rješenja poštanskih maraka.

O samoj slici Gospe voćinske govorila je dr. sc. Mirjana Repanić-Braun dok je dr. sc. Željka Čorak predstavila djela Šime Vulasa u obnovljenoj voćinskoj crkvi.

Također, Print je, među ponajboljim dizajnerskim rješenjima u Europi, uvrstio Ljubičićevu i Pervanovu fotomonografiju Zagreb, Zagreb za koju je tekst napisala Željka Čorak.

Srnetina na divljač i srndaćevi odresci na žaru Bio je petak par dana prije Božića 2002. kada mi je u snježnoj noći, u kojoj se u Dubravkinu putu odvijala promocija I. dijela Kuharskog kanconijera, Željka Čorak poklonila svoj prepjev soneta Folgora da San Gimignana, možda najljepšu knjižicu koju bi netko mogao poželjeti te noći.

Dr. Željka Čorak, povjesničarka umjetnosti, članica Povjerenstva za izbor motiva, likovnih i grafičkih rješenja poštanskih maraka Republike Hrvatske nadahnuto je opisala Sarin rad: - Većina se novogodišnjih prizora odigrava na završnoj stanici, bila ona bijela šuma, šareni grad, dimnjak kroz koji Djed Božićnjak dolazi.

Uoči početka obreda blagoslova okupljenima se obratila dr. Željka Čorak s Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu koja je predstavila umjetničku vrijednost.

U izradi mozaika, koji predstavlja idealnu sliku naše nebeske domovine Marija Ujević surađivala je sa Vatroslavom Kulišem, dok je Petar Barišić izradio moćnik i svijećnjake kazala je prije obreda blagoslova dr. Željka Čorak.

Macane razne ovako je opisala povjesničarka umjetnosti Željka Čorak: »Vodoravna, lijena, prekrasna knjiga za uživanje«

Knjigu će predstaviti dr. Željka Čorak, dr. Karin Šerman i urednica dr. Sandra Križić Roban.

Željka Čorak: velika količina povijesti, a s njom i snaga zavičaja

Na otvorenju u četvrtak 16. svibnja u 19 sati, Medvedgradska 2, Zagreb o izložbi će govoriti dr. Željka Čorak, član suradnik HAZU-a, a izložbu otvara Nj.

To je institucija čiji su utemeljitelji - a riječ je o grupi najvrsnijih suvremenika, među kojima su Ivo Babić, Radoslav Tomić, Joško Belamarić, Marin Gozze, Tonko Maroević, Željka Čorak, Andrea Zlatar - spremni da u trenutku kad se za to stvore uvjeti postanu važan faktor u promišljanju i realiziranju mediteranske zavičajnosti kako na Hvaru, tako i u čitavoj Hrvatskoj.