O prvoj dogotovljenoj fresci u ovom je tjedniku uoči Uskrsa pisala ugledna povjesničarka umjetnosti dr. Ivanka Reberski.

Trijenala 3. Četiri autorske koncepcije (izložbe) izbornika ROKOVI: Prijave te predloženi radovi za VIII. trijenale hrvatskog kiparstva primaju se od 1. do 30. travnja 2003. od 10 - 14 sati na adresu: Gliptoteka HAZU, Medvedgradska 2, 10000 Zagreb TERMIN IZLOŽBE: Od 1. srpnja do 30. rujna 2003. ORGANIZACIJSKI ODBOR: Ivan Faktor Vlasta Gracin akademik Ivan Kožarić - predsjednik Ariana Kralj - zamjenica predsjednika prof. dr. sc. Zvonko Maković Vesna Mažuran Subotić Lida Roje Depolo - tajnica VIII. trijenala dr. sc. Vinko Srhoj akademkinja Marija Ujević Galetović akademik Šime Vulas Jadranka Vinterhalter POČASNI ODBOR: akademik Miroslav Begović, potpredsjednik HAZU dr. sc. Ivanka Reberski, ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti dr. sc. Antun Vujić, ministar kulture Republike Hrvatske prof. dr. sc. Andrea Zlatar, Gradski ured za kulturu Zagreba Prijavnice se mogu podići u Gliptoteci HAZU ili na www.hazu.hr

Više o izložbi iz predgovora katalogu prof. IVANKA REBERSKI: " Sve dublje i dublje staklenom fuzijom prodire u jezgru same materije poigravajući se njenom fragilnom prozirnošću i igrom svjetlosti koja se lomi i daje novu ljepotu njenim slikarskim intervencijama.Učinak svjetlosti na staklu bio je i za nju iznenađujući.

Ta je slikarica više puta bila uvrštavana u izložbene i monografske preglede (o njoj je, primjerice, u knjizi Realizmi dvadesetih godina pisala Ivanka Reberski, Vladimir Malekovi ć bavio se njome na izložbi Kubizam i hrvatsko slikarstvo, Zvonko Makovi ć izložio je njezinu Mrtvu prirodu na izložbi Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti), tek č eka iscrpnije znanstveno istraživanje i retrospektivno predstavljanje.

Zadnja je desetljeća života proveo u franjevačkom samostanu u Livnu, kojem je i ostavio svoja djela, a njegovoj revalorizaciji pridonijela je i velika retrospektiva u Galeriji Klovićevi dvori koju je također priredila Ivanka Reberski.

Izvanredno posjećen, odlično organiziran i vrlo podatan za neformalna druženja, kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti otvorio je veliki mozaik pitanja, otkrio je struku u mnogo smjerova, ali i postavio povijest umjetnosti kao najhumaniju znanost nakon medicine, kako je na kraju zapazila Ivanka Reberski.

Frano Dulibić pridonio je historiografiji hrvatske karikature, Petar Prelog napravio je presjek kroz aspekte hrvatskog ekspresionizma u naših kunsthistoričara, a Ivanka Reberski okružila je hrvatsko slikarstvo 20. stoljeća svjetlom povijesnoumjetničkih istraživanja, osvrćući se na činjenicu da brojna velika imena hrvatske umjetnosti poput Babića, Trepše ili Tartaglie nemaju monografiju, ali i na to da i danas, kao i ne tako davno, postoje znanstvenici koji bi mogli dinamični povijesni slijed popratiti adekvatnim monografskim istraživanjima.

Ivanka Reberski točno zapaža da je unutar Zemlje izvan izrazite kritičko-realističke oštrice i svih radnih baza i sinteza Kovačević posebice »potvrđivao svoju duboku ljudskost«.

Eva ili kako ju je u svom predgovoru ovoga kataloga Ivanka Reberski nazvala mojoj mitskom temom.

Pozdravivši sudionike skupa, predsjednica hrvatskih povjesničara umjetnosti Ivanka Reberski upozorila je na višeslojnost umjetničke baštine.

Izgradila je jedinstveni slikarski svijet na reminiscenscijama zavičajnog prostora i primorskoga arhipelaga, što je obilježilo iskonsku svojstvenost njezina slikarstva - istaknula je, otvarajući izložbu, dr. sc. Ivanka Reberski, počasna predsjednica Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske.

O ostalim kiparskim i likovnim djelima u unutrašnjosti voćinske crkve čiji su autori Ive Dulčić, Ljubo Ivančić, Josip Biffel, Josip Poljan i Hrvoje Ljubić govorila je dr. sc. Ivanka Reberski.

U nastavku međunarodnog znanstvenog skupa o Voćinu, crkvi i svetištu u Požegi kojem je predsjedala dr. sc. Ivanka Reberski predavanje je održao dr. sc. Szabolsc Varga iz Pečuha.

Dr. Radmila Matejčić (1922. 1990.) cijeli je život proučavala, kako je navela Ivanka Reberski u in memoriamu, kulturne povijesti, graditeljstva i prostornog razvoja Rijeke, od najstarijih povijesnih slojeva do danas, a i dan-danas je svima onima koji nešto žele saznati o svome gradu nezaobilazna njezina kultna knjiga »Kako čitati grad Rijeka jučer i danas«. Veliku erudiciju i godinama sistematski akumulirano znanje, pod kraj svoga radnog vijeka prenosila je živom riječju studentima Pedagoškog fakulteta u Rijeci, gdje je s rijetkim entuzijazmom utemeljila studij povijesti umjetnosti, uspjevši pritom odgojiti i osposobiti prvu generaciju svojih nasljednika.

Sve to i još mnogo više ušlo je u radni doseg ove neumorne djelatnice koja je svu svoju snagu i strast uložila u proučavanje, vrednovanje, očuvanje i populariziranje naše umjetničke baštine, a posebno smo joj zahvalni za veliki doprinos na obradi spomeničkog naslijeđa Rijeke, njezina stalnog obitavališta te Istre, Hrvatskog primorja i Kvarnera, koji je prostor oduvijek smatrala svojim širim zavičajemnavela je u in memoriamu 1990. godine Ivanka Reberski.

AUTOPORTRET iz 1947. Ivanka Reberski autorica je raskošne monografije o hrvatskom slikaru Gabrijelu Jurkiću, rođenom 1886. u Livnu, koju je upravo izdala Školska knjiga iz Zagreba.

Dr. sc. Ivanka Reberski, hrvatska povjesničarka umjetnosti, znanstvena je savjetnica u mirovini.

Posebice me zanimala, po naravi interesa, zbirna slika našega modernoga kiparstva u smislu nacrta koji je kolegica Ivanka Reberski dala za modernu povijest slikarstva, u zrcalu povijesnoumjetničkih istraživanja, unutar stilskih, morfoloških i kronoloških okvira.

Ivanka Reberski ističe kako je " traganje za svijetom Arkadije u planinskom ambijentu zapadne Bosne jedinstveno, ali ne i iznimno. " I Vladimir Becić i Karlo Mijić također u Bosni, " u pastoralnoj idili Blažuja otkrivaju mitsku ljepotu planinskog prostora " te možemo zaključiti da je Jurkićev realizam " autohtona likovna inačica korespondentna s magistralom dvadesetih godina. " Razdoblje do sredine četvrtoga desetljeća doba je intenzivna izlaganja po Hrvatskoj (posebno je važno napomenuti izložbe u Umjetničkom paviljonu i, tada kultnom, Salonu Ullrich u Zagrebu), Bosni i Hercegovini i u Beogradu.

Njihov utjecaj ostat će jasno vidljiv u Jurkićevim heterogenim stilskim usmjerenjima - od Crnčićeve opsesije krajolikom i svakodnevicom, kako to ističe Ivanka Reberski u katalogu izložbe, do Čikoševa simbolizma.

Iako je izložba iscrpna i obuhvatila je glavninu slikarevih kapitalnih djela (uz mnoga manje znana), Ivanka Reberski, u sustavnu i dobro napisanu katalogu, izražava žaljenje što u izložbu, zbog česta mijenjanja vlasnika i posljedične nedostupnosti nekih djela, nisu uvrštene slike Makovi, 1924. i Jesen, 1924.

U obrazloženju o dodjeli nagrade navodi se: Ivanka Reberski ostat će zapamćena kao jedna od najsolidnijih i najsustavnijih tumača hrvatskog slikarstva 20. stoljeća, posebno njegove dionice između dva rata, mijena na razmeđu 50 - ih i 60 - ih godina, i aktivnog sudjelovanja niza autorica u umjetničkim kretanjima moderne epohe.

Od simbolizma, poentilizma, realizma, čak utjecaja minhenskoga kruga u, kako ističe Ivanka Reberski, " napuštanju zatvorene klasične forme " na slici U spomen na majku, 1909. i Portretu Viktorije Baljić, 1911. I dalje ne ide.

Od secesije, najradikalnije iskazane, više nikada ponovljenim, linearizmom slike Grad Jajce iz 1911. - do impresije, nakon prekretne 1919, kada završava " Jurkićeva simbolistička faza, paleta se naglo rasvjetljava, a forma reducira " (Ivanka Reberski, katalog izložbe).

Među njima i Ivanka Reberski, autorica monografske knjige o Karininom dosadašnjem stvaralaštvu te je značajke jezgrovito formulirala kao. sretan spoj nadrealnog i realnog, fantastike i doživljajnih impresija, fantazmagoričnih priviđenja i poetskih snoviđenja, jednom riječju to je autentična izražajna osobitost jedne imaginativne osobnosti. Upravo ove značajke osebujne poetike i počinjemo iščitavati u radovima nastalim prije gotovo dva desetljeća, dakle, sredinom 90 - tih godina prošloga stoljeća u kojima je evidentna ta asimilacija iskustva grafičara s vještinom crtača, specifičnog pikturalnog senzibiliteta i izvorne imaginacije sažetim u djelu impresivne likovne izražajnosti.

Tekstovi već spomenutih autora izložbene koncepcije, ali i oni što su ih napisali Ivanka Reberski, Olga Maruševski i Marcel Bačić, na izrazito su visokoj razini te nude mnoštvo zanimljivih i pitko sročenih informacija.

Njezinu je vjerodostojnost potvrdila Ivanka Reberski, dugugodišnja ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti iz Zagreba. (Fotografija; Kazimir Balog L.

Ivanka Reberski ukazala je na Babićevu uključenost u tendencije realizma dvadesetih godina.

Svoja specijalistička područja u knjizi su obradili Nenad Cambi, Vladimir Goss, Milan Pelc, Željka Čorak, Tonko Maroević, Ivanka Reberski, Petar Prelog, Ljiljana Kolešnik, Feđa Vukić, Sandra Križić Roban i ostali.

Ono što je Ivanka Reberski, jedna od autorica kataloga za zadnju Babi ć evu retrospektivu napisala za tog slikara, vrijedilo bi u istoj mjeri i za Krležu: Valjalo je pomiriti i uskladiti nacionalno s univerzalnim, dvije vrijednosti koje su mu oduvijek bile na vrhu ljestvice prioriteta.