Jedan od najpoznatijih i najboljih suvremenih hrvatskih fotografa, Abadžić je rođen 1952. godine u Vukovaru, a zadnjih je dvadesetak godina, od rata naovamo, proveo u inozemstvu, prvo u Njemačkoj, pa u Češkoj, u Pragu s kojim je ostvario uzajaman odnos temeljen na umjetničkoj, crno-bijeloj fotografiji i tvrdi sve do danas da upravo Pragu zahvaljuje vlastiti i prepoznatljiv, fotografski rukopis.

Imamo izvrsne dizajnere, povjesničare, jednu od njih samo posudili od vas iz Zagreba, Aidu Abadžić-Hodžić, odnosno, trajno posudili (smijeh).

Stanko Abadžić (Vukovar, 1952.) se nakon studija Germanistike odlučio za poziv novinara i fotoreportera.

Abadžić u fokus svog objektiva hvata scene iz svakodnevnog života ljudi koji ne sudjeluju u raspodjeli globalizacijskog kolača.

Predavanje i prezentacija u Fotoklubu Zagreb: Stanko Abadžić

Stanko Abadžić, In absentia, ArTresor, Zagreb, 2003.

U potpunosti uvažavajući zasade Toše Dapca i Marije Braut, i drugih vrhunskih fotografa koje smo imali, Abadžić se zalaže za bitne korake unaprijed, za škole i studij fotografije, fotografske časopise, sve više foto galerija, aukcije fotografije, za sve ono što će i autorima i djelima dati ili vratiti stvaralački dignitet, a fotografiju približiti svakomu koga zanima i tko ju cijeni.

U subotu, 22. rujna, s početkom u 11 sati, Stanko Abadžić će održati predavanje na temu Analogna - Digitalna fotografija, te kako je nastao spomenuti ciklus fotografija.

Abadžić i Enisa Karamarko dugogodišnje su prijateljice, što nam je potvrdila i Karamarkova bivša supruga.

Abadžić živi u stanu njezin pokojnih roditelja.

Abadžić trebao stan, a njoj netko pouzdan da živi u naslijeđenoj nekretnini.

Abadžić i još četvorica policajaca otkucavali informacije iz istraga, ta je kava pobudila interes javnosti, pogotovu u slučaju Kalmete čije se ime vezalo uz brojne afere, ali on se nikad nije našao ni u kakvoj ozbiljnoj istrazi, a kamoli u optužnici.

Poseban i svoj, Stanko Abadžić je temu akta otkrio u zrelom dobu života, a posvetio joj se s jednakom strašću kao i vedutama svojih omiljenih gradova i ljudi u njima.

Bivši ministri HDZ-ove vlade Božidar Kalmeta i Ivan Šuker viđeni su ljetos na terasi kavane Lisinski u društvu uhićene, pa puštene, inspektorice PNUSKOK-a Selme Abadžić i njezina kolege Dušana Pavlice.

Fotograf Stanko Abadžić je svoju originalnost i kvalitetu uzdigao na svjetsku razinu, a priču o progresu u svom radu i karijeri će održati na predavanju 9. svibnja, u 19 sati, u predavaonici Likovne radionice na gornjem kampusu Sveučilišta u Zadru.

Dok je bio u Pragu, Abadžić je radio samostalno i snimao za tvrtku Superposter, kreće se u krugu intelektualaca, pisaca i profesora praške umjetničke akademije.

U dugim šetnjama Pragom pronalazi ljude koji po vanjskom izgledu, a čini se i po unutrašnjem stanju duha, kao da pripadaju vremenu s početka prošloga stoljeća (neke od fotografija ipak su snimljene u pauzama rada filmske ekipe, priznaje Abadžić).

Danas su rijetkost, no dok god bude filma, ja ću se koristiti ovim medijem, ne umanjujući vrijednost digitalne fotografije, rekao je Abadžić.

Selma Abadžić, jedan od najiskusnijih policajaca na području suzbijanja gospodarskoga kriminaliteta, Tomislav Jerkić, Branko Damjanović, Andrea Kužić

Stanko Abadžić je rođen 1952. godine u Vukovaru, ima pozamašan broj izložaba diljem svijeta, a fotografija mu je i ljubav i posao.

S druge strane, Hamdija Pozderac, Munir Mesihović, Ferhad Kotorić, Avdo Čampara, Hakija Pozderac, Sadi Čemalović, Jole Musa, Fikret Abdić dr. Fuad Muhić, Muhamed Abadžić, Nijaz Skenderagić, Fatima Zubović, i javni tužilaz sa " Sarajevskog procesa " Edina Rešidović.

Posebno je interesantno da se nakon važnih fotografa koji su istraživali seksualnost od sedamdesetih naovamo poput Roberta Mapplethorpa ili Cindy Sherman, Abadžić odlučuje za duh moderne, odnosno dvadesetih i tridesetih godina dvadesetog stoleća.

Upravo to čini i Stanko Abadžić: on ne priča priče, ne otkriva nam panorame, nego mrvi cjelinu očekujući kako ćemo iz sićušnih dijelova dobiti ono što je njegova namjera: prikazati njegovo osjećanje Berlina.

Naposljetku, otvara se i dilema o osnovnoj odrednici Mujadžićeva slikarstva: može li se govoriti isključivo o akademizmu ili, prema riječima Aide Abadžić Hodžić, »o svjesnom i vrlo modernom propitivanju i osjećanju tradicije«?

Počasnim članovima ULUPUH-a ove su godine proglašeni: Vesna Jurić-Bulatović, pomoćnica ravnatelja Muzeja za umjetnost i obrt i voditeljica marketinga; Marina Bagarić, viša kustosica u Muzeju za umjetnost i obrt, voditeljica zbirke keramike i zbirke arhitekture Muzeja; Branko Franceschi, ravnatelj Hrvatskog društva likovnih umjetnika; Stanko Abadžić, fotograf.

Grupu Kadar 36 čine Max Juhasz, Mario Rozić, Stanko Abadžić, Krešimir Kopčić, Ivan Kovač i Matko Vučica.

Abadžić radila je gotovo na svim slučajevima korupcije u Hrvatskim autocestama.

Abadžić se povezuje i s još jednim bivšim HDZ-ovim ministrom, Tomislavom Karamarkom, i to preko njegove bivše supruge Enise Karamarko.

Abadžić nije radila na tom slučaju kao ni ostali uhićeni policajci.

Stanko Abadžić Zagreb, skice za portret grada