Da, perzijski vladari iz dinastije Ahemenida imali su titulu Veliki kralj, ne šah.

Osnivač dinastije Ahemenida, odnosno Perzijskog carstva - Kir Veliki, bio je prvi državnik u povijesti koji je garantirao jednakost, ravnopravnost i ljudska prava za sve stanovnike njegovog carstva.

Grci su prvi dali ime Perzija cijelom Iranu, što dolazi od Parse, domovine Ahemenida, današnje pokrajine Fars.

Grci su u VI stolječu p. n. e. na temelju perzijske dinastije Ahemenida imenovali Iran Perzijom zbog cega se taj naziv zadrzao u zapadnom svijetu iducih 2500 godina, iako su sami ahemenidski Perzijanci nazivali svoju zemlju Iranom.

Iranci su pod perzijskom dinastijom Ahemenida 550. p. n. ne. stvorili prvo carstvo u povijesti covjecanstva.

U dva navrata kroz povijest (500. p. n. ne. i 620. g.) pod izravnim političkim uticajem iranskih dinastija (Ahemenida i Sasanida) odnosno naroda (Skita) nasla su se podrucja povrsine od oko 20 miliona km2 (veca od današnje Rusije).

Nastavak loze Ahemenida nastavio je sam Aleksandar koji se oženio Darijevom kćeri Stateirom II.

Posjet Nakša-a Rostam iranskoj dolini kraljeva gdje se nalaze grobnice nekih kraljeva iz dinastije Ahemenida.

Za vladavine Ahemenida (558. - 330. g. pr.

Darijevo pravo na prijestolje je pak temeljeno na činjenici kako je pripadao široj obitelji kraljevske dinastije Ahemenida.

Osim velike strateške vojne važnosti, perzijska vojska igrala je i veliku političku ulogu osiguravanja političkog jedinstva među svim teritorijima koji su bili pod vlašću Ahemenida [ 1 ].

Perzijsko doba Ahemenida donosi velike promjene u poljoprivredi, koja je činila važnu ulogu u gospodarstvu carstva.

Ahemenida iz 6. stoljeća prije naše ere, nađene u iranskome Bagistanu, na kojoj je uklesano ime drevnoga naroda Harauvati.

Kr., a njihovi vladari smatrali su se nasljednicima Ahemenida.

Od VI. stoljeća bio je u sastavu države Ahemenida, a 329. osvojio ga je Aleksandar Veliki.

Kraljevi iz dinastije Ahemenida su noruz svečano proslavljali na dvoru u Perzepolisu.

Većina njih su kraljevski spisi kraljevske dinastije Ahemenida, većinom Darija I. (522. - 486. pr.

Naziv Nouruz prvi se put spominje u perzijskim zapisima u 2. stoljeću p. n. e., no obilježavan je još u doba vladavine iranske dinastije Ahemenida (648. - 330. pr.

Jeste li znali...... da europski nazivi za raj (eng. " paradise ", fr. " paradis ", lat. " paradisus ", grč. " parádeisos ", hebr. " pardes ") potječu od staroiranske riječi " pairidaeza " koja podrazumijeva vrt?... da najstarije volute, spiralni ukrasi na kapitelima stupova, potječu iz starovjekovnog iranskog grada Perzepolisa, a ne iz grčke Jonije?... da su najznačajnija maloazijska zdanja grčke arhitekture jonskog reda građena u vrijeme vladavine iranskih Ahemenida?... da je u Iranu rođeno knjigoveštvo odnosno da su knjige u obliku kakvog danas poznajemo iranski izum?... da svjetski slavna zbirka " Tisuću i jedna noć " potječe iz drevne iranske književnosti?... da se perzijska književnost stručno klasificira među " velike svjetske književnosti "?... da je Iran sedmi u svijetu prema broju izdanih knjiga; ispred Japana, Francuske i Italije?... da u iranskoj kulturi za razliku od većeg dijela muslimanskog svijeta nisu zabranjeni prikazi ljudskih oblika u umjetnosti?... da je starovjekovna i srednjovjekovna iranska umjetnost izravno utjecala na razvoj tekstila, glazbe i rukotvorina od Europe i Afrike do Kine i Japana?... da je Iran najveći i najkvalitetniji proizvođač sagova u svijetu?... da se u Iranskoj središnjoj banci čuva najveća svjetska zbirka dragulja?... da iranskoj umjetnosti postoji više umjetničkih oblika nego u bilo kojoj drugoj?... da su iranski filmovi osvojili više od 300 međunarodnih nagrada u posljednjih 25 godina?

Perzijska umjetnost u doba Ahemenida cvate, a svrha joj je prije svega veličanje slave vladajuće dinastije [ 1 ].

Bio je ceremonijalni glavni grad Perzijskog Carstva u doba iranske dinastije Ahemenida.

Sakač sredinom 20. st. bitno proširio poznavanje naših ranoantičkih predaka u Perzijskom carstvu Ahemenida iz 6. i 5. st. pr. Kr.

Sam naziv Nowruz po prvi puta se spominje u drugom stoljeću prije nove ere u brojnim perzijskim zapisima, ali sa sigurnošću se zna kako je obilježavan u doba vladavine dinastije Ahemenida koji su bili na vlasti od 638. do 330. godine prije nove ere.

Eunusi su također radili kao savjetnici i u Perzijskom Carstvu u doba Ahemenida (559. 330. pr.

Na taj način moć je prešla u ruke lokalnih kraljeva Parsa koji su se smatrali potomcima ahemenida i bili su odlučni u namjeri da ožive perzijsku kulturu protivno polugrčkoj kulturi Parta.

U vremenima Ahemenida, napose kod Kira II. i Darija I. postoji istočna iranska provincija Harauvatya i pleme koje tamo živi nazivano Harauvatis ili Harahvaiti (grč.

Tijekom narednih 1200 godina, iranske dinastije Ahemenida, Parta i Sasanida branile su Židove od rimskih i bizantskih progona (114), a Iran je nastavio tolerirati Židove i tijekom islamskog razdoblja sve do današnjeg dana.

Ponavljam ti da povijest Medije, Ahemenida, Parta, Sasanida, itd. spada u IRANSKU POVIJEST.

Evo gledao sam jednu temu koja govori o porijeklu Hrvata, sve neke nebuloze...... Hrvati su Arijsko ratničko pleme iz Irana..... aj sad mi se neda sve navoditi, sve dokaze (moram ići učiti poduzetništvo:)) ugl. u perziji je na dvoru službeni bio hrvatski jezik, još ona imena harahwaiti i sl. ona imaju korijene u Arijskim riječima (Sanskrt ja mislim) ta imena datiraju iz 3750. god. prije Krista..... riječ Aryan znači plemenit, ar je prefiks u imenu Aryan i mnogim drugim riječima - postao je i naziv Arvati... (pogledajte imena gradova i naselja u Siriji-Arwata i u Indiji-Chorwat..... u rukopisu iz 1370. p. n. e. se spominju Hrvati i njihov jezik....... U vremenima Ahemenida, kod Kira 2 i Drija 2 postojala je iranska provincija Harauvatya i pleme koje tamo živi nazvano Harauvati i spominju se 12 puta. 318. spominju se Arijci Horites, a 559. se spominju Arijski konjanici Hrwts s područja Krima..... pogledajte našu odjeću (narodnu), uopće ne liči na slavenske, nego na iranske, a glagoljicom i dan danas piše 12 mil. ljudi u Zakavkazju od Abhazije do Karabaha...... postojala su kraljevstva Harauvatiya 2600 god. p. n. e. i najstarije Hrvatsko kraljevstvo 4360 god. p. n. e.......... brojni Hrvatski vojskovođe u službi perzijski kraljeva su ratovali protiv Rima, razbijajući njihove legije, i uspješno im odoljevajući.......... Sirijski biskup 559. god. nakon Krista pismeno svjedoči o selidbi (neslavenskog) Arijskog konjaničkog naroda...... Hrvati su kao nomadski narod oko 200. prije Krista migrirali u stepe i pred kraj 4 stoljeća ujahali u Europu..... pokorili su Slavene na području sjeverne Bohemije i južne Poljske i osnovali Bijelu Hrvatsku, preuzeli su slavenski jezik ali su sačuvali hrvatsko ime koje ih je pratilo tisućama godina

Perzijsko carstvo je točnije - Iransko carstvo perzijske dinastije Ahemenida