Franačka dinastija Merovinga, koja je vladala na području današnje Njemačke i Francuske pokopala je kraljicu Adelgunde u izuzetno fino istkanoj tkanini od konoplje.

Mjesto je kao svetište i središte hodočasničkih pohoda bilo poznato još u vrijeme Merovinga.

Klodvig je proglasio Pariz svojim glavnim gradom i osnovao dinastiju Merovinga.

I kraljevi iz dinastije Merovinga su kovali novac po ugledu na bizantski.

Nakon toga, linija Merovinga je gotovo nestala.

Međutim, popis franačkih kraljeva svakako treba nadopuniti jer Franačka u doba Merovinga nije stalno bila jedinstveno kraljevstvo nego se više puta raspadala na nekoliko kraljevstava Austraziju, Neustriju itd. kojima svakom su paralelno vladali kraljevi, a onda je najjači od njih u građanskom ratu pobijedio ostale i ujedinio državu i tako nekoliko puta.

Poslije geometrijskog formalizma i ornamentalne umjetnosti koja je dominantna, kod Merovinga i Langobarda u V-VII stoljeću u opticaj se ponovno uvodi novac na kojem dominira lik vladara ovjenčan lovorovim vjencom, kao na čuvenom Karlovom denaru, gdje je na aversu prikazan njegov lik s natpisom CAROLUS IMP (erator) AUG (ustus), dok je na reversu prikazano pročelje hrama sa četiri stupa, a hram podsjeća na rimske hramove, te natpis CHRISTIANA RELIGIO.

Mali, prvi monarh iz dinastije Karolinga koji je potpunu vlast prigrabio 751. godine kada je uz suglasnost rimskog pape zbacio Hilderika III., posljednjeg vladara iz dinastije Merovinga.

To je bio običaj još u doba franačkih Merovinga.

Susreće se na novcu Merovinga i na pfenizima biskupstva Wiizburg kovanih oko 1500. g.

Pokrštavanje Alemana se dešavalo za vrijeme Merovinga (od 6. do 8. stoljeća).

Zatim: Parti su uzimali i od drugih, kao stil u višebojnnim nakitima Kusana i Sarmata da bi nadahnuli Gote i Germane da bi dospjeli i na obale Atlantka gdje su ga usvojili vladari dinastije Merovinga... " (s. 272).

Karolinzi (znani i kao Arnulfingi, po jednom od predaka roda biskupu iz Metza Arnulfu, umro 641., ili Karlingi) je bila poznata franačka plemićka obitelj koja se nakon Merovinga popela na franačko prijestolje i uspostavila dinastiju, koja je tri stoljeća vladala brojnim europskim državama.

Pa se poslije ta sveta loza pomijesala s Francima i eto ti Merovinga.

Tako je nazvan i novac od/solidusa u Franačkoj u doba Merovinga.

Icke navodi da dinastija Merovinga dolazi od Sikambrijskih Franaka, da su dobili ime po Francu koji je umro 11. g. pr. Kr. i tvrdio da je potomak Noe; također tvrdi da su Franci sebe zvali " Novi magovi " ili " Narod Zavjeta ".

Kasniji franački kraljevi loze Merovinga vjerovali su da su potomci te svete krvi.

Umjesto Merovinga došla je dinastija Karolinga

U srednjovjekovnoj Njemačkoj javlja se više dinastija, od Merovinga (oko 500.) pa do ranog habsburškog carstva.

On pripada obitelji koja vuče porijeklo od mitskog heroja Merovinga (lat.

Kroz 250 godina vladavine Merovinga ujedinjene su pobjedama galsko-rimska plemena i plemena Franaka.

Dinastija Merovinga vladala je do 751.

VI. st. borbe među članovima dinastije Merovinga dovode do podjele kraljevstva na tri dijela: Austraziju, Neustriju i Burgundiju.

Italije, a langobardski vojvode desetak godina priznaju suverenitet Merovinga.

Uz papinsku je pomoć Pipin Mlađi (714 768) 751. zamijenio posljednjega Merovinga na franačkom prijestolju.

Ako pogledaš nagli porast konjanika u franačkim vojskama za vrijeme Merovinga posve je jasno da su jahali sve što nije bilo korišteno predugo () kao zaprežna stoka.

Dinastiju Merovinga je utemeljio Klodvig koji je ujedinio Franke, a potom ostvario značajne pob [ [ ijede nad Vizigotima, Sasima i Alemanima.

Nije problem samo u njenoj osnovnoj priči koja niječe dosad prihvaćenu verziju Kristove biografije, pa tvrdi da je Isus Krist bio oženjen Marijom Magdalenom i s njom imao kćer Saru, od koje potječe franačka dinastija Merovinga.

Isti čovjek koji je naredio vitezovima templarima da rate dokumente Svetog grala iz ruševina Salomonova hrama i na taj način pribave kraljevskoj lozi Merovinga dokaz njihove hereditarne veze s Isusom Kristom Suvremeni Sionski priorat ima izuzetno značajnu dužnost.

Za sebe je tvrdio kako je on osobno franački prijestolonasljednik iz loze Merovinga.