Osniva veliki Akademijin rječnik, 1868. novim darom pokreće osnivanje Medicinskog fakulteta.

Akademijin rječnik donosi tu riječ i u muškom i u ženskom rodu.

Iz Šulekova rječnika riječ zagana je preuzeta u Akademijin rječnik (" zagana, f. zagonetno pitańe.

Nedvojbeno je da je Akademijin rječnik najznačajniji i najpotpuniji rječnik hrvatskoga jezika na kojem je rađeno malo manje od sto godina, od 1882. do 1976. Akademik S.

U ovom je rječniku, npr., upisana hrvatska riječ didnik, baštinik, što još nije upisan u Akademijin rječnik.

Najviše se posvetio leksikologiji (O narodnim imenima i prezimenima u Hrvata i Srba), a uređivao je i veliki Akademijin Rječnik.

Šuleka u Akademijin rječnik " preselile " se natuknica petrušin s naznakom da se govori u Dalmaciji.

Akademijin rječnik navodi poslovicu (" kad se o kakvom zlu hoće da kaže da je ništa prema drugome zlu "): To je smilje i bosilje.

I hrvatski vukovci nastupili su raspravama o grafiji i ortografiji zalažući se za fonološki pravopis, dok će konzekventno fonološki slovopis Đ uro Daničić predložiti u Ogledu za Akademijin rječnik 1878. Osim u Rječniku i Akademijinim izdanjima ovaj dosljedno jednoslovni slovopis neće uhvatiti ko rijena, osim grafema đ.

Godine 1971. iz tiska je izišao prvi svezak Skokova Etimologijskog rječnika (priredio Valentin Putanec), uz Akademijin rječnik jedan od najvažnijih leksikografskih djela ne samo hrvatskoga nego i južnoslavenskoga prostora u cjelini.

Isto tumačenje preuzima i Skok u Našoj pomorskoj i ribarskoj terminologiji (Split, 1933.), a i Akademijin rječnik.

Potom odlazi u Zagreb gdje je priređivao kritičke tekstove za zbirku Stari pisci hrvatski, skupljao građu za za Akademijin Rječnik hrvatskog ili srpskog jezika te napisao nekoliko udžbenika za latinski jezik.

Vidimo da Akademijin Rječnik uopće ne spominje neprijeporno grčko porijeklo.

Ovo mjesto tumači Akademijin rječnik hrvatskog jezika (pod Sabin) kao poradi stiha vokativ jednak nominativu i stavlja zarez ispred imena; mislim, naprotiv, da taj zarez treba brisati (ovdje je i brisan), a mjesto shvatiti kao obavijest pjesnika Lucića Jeronimu Martinčiću da će se uskoro s daleka puta vratiti njegov Sabin (možda netko od bližih rođaka); osim, dakako, ako je Jeronima Martinčića intimno nazivao Sabin). (Marin Franičević)

Akademijin rječnik bilježi grib, grip i gripe (deminutiv gripice).

I Akademijin rječnik navodi da je sitnica " vrsta sita, no rjeđeg od sita ili rešeta ".

Otvaram ve ¬ liki Akademijin rječnik i nalazim obilje zanimljivosti.

Akademijin rječnik još je uvijek preda mnom.

Akademijin rječnik nije bio zamišljen kao kakav normativni rječnik, no u svoje je vrijeme utjecao i na opći jezik i u književnosti i izvan nje.

Riječ križ ima u hrvatskom jeziku toliko značenja da ih ni izdaleka neću moći sve nabrojiti samo Akademijin rječnik, na primjer, ima o toj riječi i nekim njezinim izvedenicama 14 gusto pisanih stupaca.

U ovom je rječniku, npr., upisana hrvatska riječ didnik, baštinik, što još nije upisan u Akademijin rječnik.

Akademijin rječnik navodi da značenje " blatište " može biti od tal. brina (slana) jer " gdje je slana, ondje je i vlaga, kad se slana otopi, i magla ".

Trebalo bi, zapravo, napisati novi Akademijin rječnik, što je, završava Kapović, dakako, lakše reći nego učiniti.Okrugli stol završio je referatom Mirka Petija, koji je započeo analizom jezika Deklaracije.

U vrijeme Nezavisne Države Hrvatske osnovan je Hrvatski izdavalački (bibliografski) zavod, kojemu je jedan od zadataka bila izrada Rječnika hrvatskoga književnog jezika, jer Akademijin rječnik (koji se od 1938, zbog smrti obrađivača, nije objavljivao) i Broz-Ivekovićev rječnik nisu više zadovoljavali potrebe kulturne javnosti.

Osim što je to prvi leksikografski rad u povijesti hrvatske leksikografije, u njemu se potvrđuju riječi koje se ne nalaze u Akademijinu Rječniku, kao i riječi koje Akademijin Rječnik navodi s kasnijim datumom.

Iako Akademijin rječnik nevjerojatnom jednostavnošću piše: " EU -, vidi ev - " (pa tako nudi " evnuk " a ne " eunuh "), i iz ondje navedenih primjera vidi se da se oblici " Evropa " i " Europa " mogu smatrati stanovitom dubletom.

Još su zanimljivija značenja koja nudi Akademijin rječnik: 1. otkup - a) radnja, kojom tko šta otkupljuje, iskupljuje, b) novci ili drugo blago, kojim se tko ili što otkupljuje, iskupljuje (Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika.

Svi kao da plešu oko toga, a očito je da se radi o nesustavnom pisanju u titulama gdje se miješaju dvije razine, a koje je lako analizirati koristeći Skokov i Akademijin rječnik

Uglavnom, Akademijin rječnik kaže da je Cajka hipokoristik od Caja, a Caja da je opet hipokoristik od Savka, što pak dolazi od Saveta (Jelisaveta)

Kod nas je Petar Šimunović (kojeg izlaze sabrana djela) dobar izvor o tom, a tako su i Skokov i Akademijin rječnik.