Godine 1948. riječki Institut ulazi u sastav Akademije kao radni centar, a od 1949. do 1952. u sastavu je novoosnovanoga Akademijina Jadranskog instituta u Zagrebu.

Iz čemera ustaškog Osijeka, vagona i barake došao je do Akademijina ćelavog kipića, do podija losangeleske Kodak arene, pa i ako ćemo biti malograđanski materijalisti do pristojnog imutka i kuće s bazenom.

Naime, već je tada, zajedno s kolegama Sašom Božićem i Miranom Kurspahićem, ustao protiv neadekvatnog Akademijina obrazovnog îsustava.

Kada je Akademijina biblioteka 1819. otvorena za javnost Vrhovac je darovao nekoliko tisuća knjiga te je od svećenstva tražio da sakuplja narodno blago i stare knjige, ilirske riječi, prirječja, poslovice i popijevke. [ 4 ]

To će proizvesti znatno osiromašenje Akademijina etnološkog odsjeka.

Zbor i orkestar studenata Muzičke akademije u Zagrebu svirat će na svečanom otvorenju MBZ-a 2011., pod paskom dirigenta i Akademijina profesora Mladena Tarbuka....

O ciljevima ovog skupa dr. sc. Zlatko Begonja, ravnatelj Akademijina zadarskog Zavoda za povijesne znanosti i vrstan poznavatelj povijesti dvadesetog stoljeća, osobito totalitarnog nasljeđa na našim područjima, kaže:

»Forum« je specifičan, elitan, neka vrsta glasila Akademijina.

Bio je dopisni (1907) te pravi (1924) član JAZU, a 1926 - 1941. tajnik Akademijina razreda za književnost.

Akademijina Zaklada, koja bez najnovije bečke donacije ima 5,1 milijuna eura i 4,4 milijuna kuna oročenih sredstava te veći broj nekretnina u Zagrebu, uz kuću u Orebiću, svake godine raspisuje i javni natječaj za znanstvene i umjetničke projekte

Sramota je Akademijina, ako ne i crkvena, što sve do danas nisu sabrani i izdani mnogobrojni spisi svestranog našeg vizionara, apostola kulture i prosvjete, izuzetno zanimljivog biskupa i političara.

Ali Danià ià ¦ je, kano Vukov privrženik prvo Srbin, pa tek onda urednik Akademijina Rjeà nika, zato u nj unosi ijekavizirane rieà i iz srbskoga novoštokavskoga i srbske turcizme.

Uz redovite izbore za pojedina tijela HAA, organizator najavljuje predavanje renomiranog kanadskog slavista, kroatista i nagrađivanog gostujućeg urednika Akademijina časopisa (Journal of Croatian Studes) dr. sc. Vinka Grubišića na temu Šest desetljeća Hrvatske akademije Amerike: izazovi u promoviranju hrvatske kulture, povijesti i literature na sjevernoameričkom kontinentu. Hrvatska akademija Amerike utemeljena je za proučavanje naše literature, kulture i povijesti u Sjevernoj Americi 19. travnja 1953. sa sjedištem u New Yorku.

Zbirku su osnovale sljedeće Akademijine jedinice: Arhiv za likovne umjetnosti, Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe: Odsjek za povijest hrvatskog kazališta i Odsjek za povijest hrvatske glazbe te Akademijina Knjižnica, koja je potaknula osnivanje.

Osobno je predložio članove Upravnoga vijeća, osobe u koje ima povjerenja: član predsjedništva HAZU (akademik Nikola Batušić), član Akademijina Razreda za književnost (akademik Dubravko Jelčić) i predstavnik Ministarstva kulture (ministar Božo Biškupić), te četvero iz Broda: gradonačelnik Mirko Duspara, dosadašnji skrbnik donacije dr. Mato Artuković, profesorica hrvatskog jezika i književnosti Irena Krumes-Šimunović te pjesnikov nećak Miroslav Bjelobrk kojega želi postaviti i za novog skrbnika donacije te zaposlenika Spomen-doma.

Prvi je svezak Akademijina Journala tiskan na dvjesto stranica 1960. godine u vrijeme kad je predsjednik bio gospodin Karlo Mirth, koji je zajedno s poznatim povjesničarom Jere Jarebom bio i urednik tog jedinog znanstvenog časopisa tiskanog izvan Hrvatske na engleskom jeziku, a posvećenog hrvatskim temama.

Rijeka je time ujedno i jedini grad u Hrvatskoj koji će imati dva Akademijina Zavoda.

U Slovačkoj akademiji znanosti povodom dodjele nagrade održan je slavistički skup posvećen Bauerovom književnom i prevodilačkom radu, na kojem su govorili dr. Adam Bžoch, ravnatelj Akademijina Zavoda za svjetsku književnost, dr. Lidija Dujić, stručnjakinja za Bauerovo djelo, docent slavističke katedre u Trnavi dr. Igor Hochel i slovački slavist i dopisni član HAZU dr. Ján Jankovič, koji je naglasio da je Bauerova antologija slovačke poezije najveći doprinos međusobnim kulturnim odnosima od vremena preporoditelja Ljudevita Gaja i L ' udovita Štúra.

Tek će 1991. godine biti završen veliki akademijin projekt, poznat pod nazivom Velika akademijina gramatika, a obuhvaća tri knjige: Babićevu Tvorbu riječi u hrvatskom jeziku (1986.), Katičićevu Sintaksu hrvatskog književnog jezika (1986.) te Mogušev Povijesni pregled, glasove i oblike hrvatskog književnog jezika (1991.), što je zapravio bio treći dio te velike gramatike.

Urednica je izdanja Akademijina Centra za znanstveni rad u Vinkovcima, gdje je dosad uredila 3 knjige Radova i 10 opsežnih knjiga Posebnih izdanja zbornika znanstvenih skupova i monografija, te niz broširanih publikacija.

Dvadesetak godina kasnije postao je predstojnikom Akademijina Matematičko-prirodoslovnoga razreda.

Nezamjenjiv je značaj, istaknuto je, ovog akademijina zavoda, rezultata istraživanja i niza projekata kao i bogate izdavačke djelatnosti njegovih brojnih suradnika za širu zadarsku regiju i Hrvatsku.

U sljedećoj knjizi Akademijina Ljetopisa, 63., čitamo ÂťIzvještaj o dijalektološkim istraživanjima u dolini rijeke FojniceÂŤ (str. 431 - 438), gdje je opisan rad na tom terenu ljeti 1956., dakle, nakon obranjene disertacije.

Od 1978. do 1996. bio je voditelj akademijina Zavoda za povijesna i društvena istraživanja u Rijeci.

Neovisno o tome što Ben Affleck nije bio predložen za režiju, politički talački triler sa snažnom intruzijom metafilma izdigao se iznad konkurencije u glavnoj kategoriji, što se dalo naslutiti kad je osvojio zlatni kipić za montažu koja u većini slučajeva otkriva pobjednika. Argu je pripala Akademijina nagrada i za adaptirani scenarij u kategoriji gdje je također deklasirao Lincolna.

Članovi svakog akademijina odjela glasovanjem po odborima određuju tko će biti nominiran u kategoriji za koju su mjerodavni.

Čitat će se tekstovi Dine Vukelić, Karle Crnčević, Kristine Kegljen, Mirne Rustemović i Ivana Penovića, studenata dramaturgije čiji su tekstovi odabrani putem javnoga natječaja za koji je interes iz godine u godinu sve veći, izvijestila je akademijina dramska sekcija, nositelj festivala.

Govoreći o prvom razdoblju, Raukar je istaknuo da Akademijina snažna veza s historiografijom postoji od njenog osnutka, posebno na području izdavanja povijesnih vrela.

Riječ je o Zdenki Janeković-Römer, renomiranoj povjesničarki iz Akademijina Zavoda za povijesne znanosti u Dubrovniku.

Tako ove godine nitko ne može predvidjeti što će biti u srcima 5803 Akademijina glasača, premda su glavni natjecatelji ipak poznati.