Na kraju je Aleksandar Durman uručio gradonačelniku dr. Mladenu Karliću dizajnerski zlatni lanac s motivima Oriona na drvetu Abonos, izvađenom iz Save, starom 6.000 godina.

Tek potom moglo bi se nešto zaključiti istakao je dr. Aleksandar Durman, voditelj Katedre za arheometriju i metodologiju Odjela za arheologiju Filozofskog fakulteta.

Arheolog Aleksandar Durman s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji je 1978. godine otkrio te dešifrirao ' posudu-kalendar ' Orion, rekao je kako se Vinkovci mogu pohvaliti s oko 8.000 godina neprekinutog naseljavanja što taj grad čini najstarijim u Europi.

Djelo su preveli Theresa Alt i Wayles Browne, a urednik je prof. dr. sc. Aleksandar Durman.

O visokim standardima civilizacije istodobne sa Sumeranima u Mezopotamiji i Starim egipatskim carstvom, a čiji prilozi svojom kvalitetom nimalo ne zaostaju za spomenutima, govorit će prof. dr. sc. Aleksandar Durman.

Naime, kako nam je objasnio urednik knjige koju je, u suradnji s Hrvatskim arheološkim društvom, izdao Leksikografski zavod " Miroslav Krleža ", prof. dr. Aleksandar Durman s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u knjizi je zastupljeno svih dvadeset hrvatskih županija koje, pak, nije bilo moguće staviti u isti kontekst.

Tijekom predstavljanja dr. sc. Aleksandar Durman govorio je o iznimnoj vrijednosti knjige koja je nastala u razdoblju kada Hrvatska - arheološki gledano, svojim kulturnim nasljeđem najbogatiji europski prostor - nema nijedan cjelovit, pa čak ni selektivan, prikaz važnih arheoloških nalazišta i fundusa njihovih nalaza.

U nas toga još uvijek nema, no nadam se da će i ova knjiga ukazati na hrvatski arheološki potencijal koji je, usudio bih se reći, možda među najvećima, ne u Europi, nego u svijetu, smatra Aleksandar Durman.

Bio je zaljubljenik u Vinkovce i njegov veliki promotor.Obilježavanje započinje postavljanjem izložbe o dr. Dimitrijeviću, u petak, 9. prosinca u prostoru Galerije matice Hrvatske Vinkovi Slavonija Sveta mati hrvatska (izlog ljekarne u Zvonimirovoj ulici). U ponedjeljak 12. prosinca Gosti i predstavnici Gradskog muzeja i Hrvatskog sokola položit će cvijeće i zapaliti svijeće na grobu znanstvenika, a u 17 sati bit će večer posvećena prof. dr. Stojanu Dimitrijeviću.O njemu će ovom prigodom govoriti njegovi nekadašnji asistenti: prof. dr. Tihana Te? ak i prof. dr. Aleksandar Durman sa Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, njegova nekadašnja studentica dr. Ivana Iskra Janošić i arheologinja Gradskog muzeja Vinkovci Maja Krznarić Škrivanko.

Našao se tu (ma, rekli smo vam već da ništa na ovom svijetu nije slučajno) i profesor Aleksandar Durman, znanstveni i duhovni zaštitnik uskoro zgotovljenog vučedolskog muzeja zanesen fascinantnom idejom o restoranu s prapovijesnim specijalitetima starih vučedolaca.

Sustavna istraživanja na Vučedolu, središtu metalurške industrije iz trećeg tisućljeća prije Krista, traju, uz prekid tijekom Domovinskog rata, još od 1984. Najveći doprinos promoviranju Vučedola dao je, između ostalih, prof. Aleksandar Durman, ustvrdivši da je " vučedolska kultura bila europski odgovor na ono što su u to vrijeme značili Egipat, Mezopotamija i Kina ".

Dr. Aleksandar Durman smatra da je bez obzira na sve to riječ o predmetu izuzetno važnom za izučavanje čak i nacionalne povijesti, te stoga ništa ne bi trebalo prepustiti slučaju, smatra da bi se nešto više moglo ustanoviti metodom termoluminiscencije, ali je problem u tome što se ona u nas ne primjenjuje.

Prof. dr. sc. Aleksandar Durman s Filozofskog fakulteta u Zagrebu bjelovarskim je gimnazijalcima održao zanimljivo predavanje o vučedolskoj kulturi, koja se, tvrdi, razvijala tri tisuće godine prije Krista, paralelno s Trojom, a proširila se na prost......

U izlaganju Arheološki parkovi Aleksandar Durman govorio je o značenju i mogućnostima arheoloških parkova naglasivši njihovu vrijednost u okviru turističko-kulturne ponude od kojih se postiže višestruka materijalna i nematerijalna korist.

Čestitki su se pridružili i djelatnici OpĆine.Dizertaciju je branio pred komisijom koju su sačinjavali: Stašo Forenbaher, Tihomila Težak Gregel i Aleksandar Durman.

Posudu je pronašao hrvatski arheolog dr. Aleksandar Durman u jednom podrumu u Vinkovcima 1978. godine, gdje se nekad nalazila jama ljevača bakra.

Prof. dr. Aleksandar Durman rodio se u Zagrebu 1949. godine.

Zagreb Do početka travnja u Klovićevim dvorima pogledajte izložbu Simbol boga i kralja prvi europski vladari, čiji je autor Aleksandar Durman, najvrsniji stručnjak za vučedolsku kulturu.

Odsjek za arheologiju s Filozofskog fakulteta u Zagrebu predstavili su pročelnica odsjeka prof. dr. Mirjana Sanader i prof. dr. Aleksandar Durman, a od studenata (trojka uvijek spremna za avanturu) Ivana Stanković, Sanja Žižić i moja malenkost.

- Muzeja Vučedolske kulture koju je održao autor muzeološke koncepcije prof. dr. sc. Aleksandar Durman, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

- Slavonija je europska Mezopotamija - smatra arheolog Aleksandar Durman, jedan od 130 autora koliko ih je surađivalo na izložbi.

Anter dodat ću: Kad je nađena ova posuda na mjestu gdje je danas hotel " Slavonija ", tadašnji arheolozi prof. dr. Stojan Dimitrijević (Vinkovčanin) i njegov tadašnji asistent, danas prof. dr. Aleksandar Durman (Karlovčanin, inače moj kolega i prijatelj s faksa, FF Zagreb, odsjek arheologija), bili su pozvani od moje malenkosti na jednu nastavničko-učeničku tribinu u vinkovačku Gimnaziju, da nešto kažu o tome što su našli.

On je osnivač cijele arheologije i stvaratelj sve kronologije ', ustvrdio je nekadašnji asistent Stojana Dimitrijevića, arheolog Aleksandar Durman dodajući kako se prisjeća da su Dimitrijeviću dolazili ondašnji najveći stručnjaci europske prapovijesti ' s papirićem u ruci i olovkom, a on im je tumačio kako izgleda europska prapovjest '.

Povijesni razvoj Županije Aleksandar Durman: Prapovijest današnje Vukovarsko-srijemske županije Ivana Iskra-Janošić: Urbanizacija, gospodarski i duhovni život u razdoblju antike Marija Karbić: Srednjovjekovno razdoblje Danijel Petković: Područje današnje Vukovarsko-srijemske županije u vrijeme osmanlijske vladavine (1526. 1699.) Milan Vrbanus: Razvoj vukovarsko-srijemskog područja od kraja 17. stoljeća do osnutka Srijemske županije 1745. godine Stjepan Sršan, Željko Holjevac: Srijemska županija 1745. 1847. godine Zlata Živaković-Kerže: Županija od revolucije 1848. do kraja Prvoga svjetskog rata Krešimir Bušić: Područje današnje Vukovarsko-srijemske županije između 1918. i 1941. godine Petar Elez: Velika župa Vuka u Drugom svjetskom ratu (1941. 1945.) Miroslav Akmadža: Područje današnje Vukovarsko-srijemske županije od Drugoga svjetskog rata do 1990. godine Petar Elez, Dražen Živić: Vukovarsko-srijemska županija u procesu stvaranja i obrane hrvatske države

Mate Filipović zaslužan za suradnji i kulturno povezivanje Vinkovaca i Budimpešte, Branimir Gali za aktivno promicanje sporta u Vinkovcima, Zlatko Virc za doprinos u ostvarenju na području povijesti i kulture, te Aleksandar Durman za izuzetna zalaganja u promociji grada Vinkovaca postignutim znanstveno-istraživačkim rezultatima vezanim za Vinkovce u području znanosti, kulture, arheologije i turizma.

O vučedolskom lokalitetu govorio je dugogodišnji istraživač i voditelj Arheološke škole koju na Vučedolu pohađaju hrvatski studenti arheologije, prof. Aleksandar Durman s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

O tom " impresivnom izdanju, kakvo se pojavljuje jednom u više desetljeća ", a koje je pod nazivom Vela spila - višeslojno pretpovijesno nalazište - Vela Luka, Korčula objavio Centar za kulturu Vela Luka, pred mnogobrojnim okupljenima govorili su profesori zagrebačkog Filozofskog fakulteta Aleksandar Durman, Tihomila Težak-Gregl i Marin Zaninović te autori.

- Vučedolska civilizacija je europski odgovor na prve civilizacije u Mezopotamiji i Egiptu, zaključuje Aleksandar Durman, te dodaje kako se danas smatra i da je dobar dio rane grčke kulture nasljednik upravo kasnih vučedolskih kultura, što pokazuju brojne arheološke poveznice.

Treći dani Matice hrvatske u Vukovarsko srijemskoj županiji u Vinkovcima započeli su 22. listopada u Kongresnoj dvorani Hotela Slavonija, gdje je Aleksandar Durman predstavio svoja sjajna otkrića vezana uz jedan od najzanimljivijih arheološko povijesnih podataka Vukovarsko srijemske županije suvenir Vučedolske kulture Orion, glinenu posudu pronađenu prije trideset godina na mjestu tržnice u Vinkovcima, koja je nazvana po dominantnom zviježđu na njoj i čiji oslikani simboli predstavljaju prvo zabilježeno mjerenje vremena u Europi.

Na pozitivnu stranu današnjeg razvoja arheologije u Hrvatskoj ukazao je i Aleksandar Durman istaknuvši da se trenutačno u Hrvatskoj iskopava više negoli ikad prije.