Uz autora, o knjizi su tom prilikom govorili akademik Igor Fisković, profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, i Miljenko Domjan, glavni konzervator Ministarstva kulture.

Igor Fisković podrobno je an a lizirao okolnosti razvoja štovanja sv. Arnira, splitskoga nadbiskupa (lokalnog Tome Becketta), koji je bio kamenovan u Poljicima 1180. godine.

Dobitnici županijskih nagrada koje je Županijska skupština jednoglasno potvrdila na svojoj sjednici 19. travnja su istaknuti hrvatski povjesničar i arheolog akademik Igor Fisković koji je dobio nagradu za životno djelo.

Povjesničar umjetnosti, akademik Igor Fisković jedan je od najvećih medijevista u Hrvatskoj, a iako je njegova izložba Dominikanci u Hrvatskoj u Klovićevim dvorima odavno završila, tekst na tu temu objavljen u Kolu bit će uvijek aktualan znanstveni rad visoke kvalitete.

Katalog izložbe sadrži nekoliko eseja i osvrta, pa tako i onaj Joška Belamarića o povijesti dalmatinskog slikarstva od 13. do 15. stoljeća, a u obilnoj bibliografiji gotovo da prevladavaju naši znanstvenici: Cvito Fisković, Igor Fisković, Ivo Petricioli, Emil Hilje, Grgo Gamulin, Ljubo Karaman, Kruno Prijatelj

Osim autora prof. Jakšića, koji je odabrao građu i pripremio katalog, u pripremi izložbe sudjelovali su Joško Belamarić, Igor Fisković, Ivan Matejčić, Dino Milinović, Federica Teniolo, Hana Breko Kustura, Zoraida Demori Staničić, Virginia Brown i Rozana Vojvoda.

O predromaničkom razdoblju od 9. do 11. stoljeća kao dijelu Žilina stručnog interesa te sakralnim građevinama iz tog razdoblja na otoku Koločepu, od kojih su neke još u funkciji, osim autora knjige govorili su urednik knjige mr. Vlaho Benković, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Dubrovnik, akademik Luko Paljetak, dr. Slavica Stojan te Igor Fisković.

Na skupu će osim mađarskih i njemačkih znanstvenika biti i talijanski, a domaće snage predstavljat će, među ostalim, Igor Fisković, Ivo Babić, Marko Špikić, Joško Belamarić, Radoslav Bužančić, Ivana Prijatelj-Pavičić, Danka Radić...

Za redovite članove Akademije izabrani su u razredu za društvene znanosti Nikša Stančić, Zvonimir Baletić i Jakša Barbić, u razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Leo Klasinc i Stanko Popović, u razredu za prirodne znanosti Slavko Matić i Josip Tišljar, u razredu za medicinske znanosti Marko Pećina, u razredu za filološke znanosti Stjepan Damjanović, u razredu za književnost Nikica Petrak, u razredu za likovne umjetnosti Igor Fisković, Andrija Mutnjaković, Dušan Džamonja i Zlatko Keser, u razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju Igor Kuljerić i u razredu za tehničke znanosti Leo Budin.

Igor Fisković je u izlaganju Preobrazbe u kamenoj ornamentici dubrovačkog Quinquecenta govorio o posebnosti dubrovačke klesane arhitektonske plastike u odnosu na ostali dalmatinski materijal, za što je poglavito zaslužan prekoalpski utjecaj, posebice preko Francuza Beltranda Gallicusa i Jacopa de Spinisa iz Orléansa, i uvoz umjetnina i namještaja iz kontinentalne Europe.

Mnogobrojne okupljene Korčulane pozdravili su prof. dr. Igor Fisković i Katarina Kusijanović, voditeljica restauracije iz dubrovačkog restauratorskog zavoda.

Dekan trogirskog dekanata don Pavao Piplica u uvodnom je govoru istaknuo važnost koju će monografija imati u trogirskoj baštini, nakon čega su knjigu predstavili akademik Igor Fisković, dr. Fani Celio Cega te sam autor.

Arhitektura je ovog područja, kao što je već dovoljno poznato u literaturi, rezultirala u gradnji sakralnih objekata predromanike zasebnom skupinom uglavnom jednobrodnih crkava s kupolom, čiji je najsjeverniji primjer Sv. Mihovil nad Dolom na Hvaru. [ 28 ] Najnoviji je prijedlog za tumačenje geneze ovog tipa gradnje iznio Igor Fisković, polazeći od rezultata proučavanja adaptacije kasnoantičke memorije na Majsanu. [ 29 ] Središnji položaj Majsana, koji je bio ne samo memorija, nego i cilj hodočasnika kroz čitav srednji vijek, na važnom morskom putu i razmeđi istočnojadranskih zona, omogućio je širenje tamo zacrtanog građevno-prostornog sustava na južnodalmatinsko područje, ali i srednjo-dalmatinske otoke.

U području društvenih znanosti nagrađen je prof. dr. Josip Defilippis za djelo Ekonomika poljoprivrede, u području humanističke znanosti prof. dr. Igor Fisković za djelo Reljef kralja Petra Krešimira IV., u području medicinskih znanosti dr. Miroslav Dodig za rad Pliometrijski mišićni trening, u području prirodnih znanosti prof. dr. Nikola Juretić za rad Osnovne biljne virologije, i u području tehničkih znanosti nagradu dijele prof. dr. Rajka Budin i prof. dr. Alka Mihelić-Bogdanić za rad Osnove tehničke termodinamike.

Monografiju će predstaviti akademik Igor Fisković i autor teksta u monografiji, akademik Tonko Maroević.

Na predstavljanju novog izdanja Statuta u prepunoj dvorani korčulanske ACI marine okupljenima su se obratili i dr. Nella Lonza, dr. Igor Fisković i dr. Živan Filippi, a tekstove je čitao Tonči Petković.

Monografiju se predstavili: Vesna Kusin, ravnateljica Galerije, Anto Gavrić, provincijal Hrvatske dominikanske provincije, Bruno Cadoré, Učitelj Reda propovjednika i urednik monografije, akademik Igor Fisković.

Jedan od autora izložbe, akademik Igor Fisković u tumačenju izložbe tumači " kako samostani i crkve Franjevačke provincije sv. Jeronima te sva njihova kulturna i umjetnička dobra i blaga najuvjerljivije tumače opću ulogu tog reda u hrvatskom društvu, a izložba pridonosi razumijevanju reda najpopularnijeg zapadnjačkoga sveca u nacionalnoj prošlosti, ali i današnjoj kulturi te savezu crkvenoga reda i pučanstva. "

O knjizi su govorili akademik Igor Fisković, Radoslav Tomić, Miloš Milošević i don Branko Sbutega.

Igor Fisković, koji je i član priređivačko-znanstvenog odbora Dana Cvita Fiskovića, apelirao je na buduće veće sudjelovanje književnih kritičara i teoretičara.

Tako, primjerice, o Duknoviću pišu Nijemac Johannes Röll, Igor Fisković i Joško Belamarić, o Nikoli Firentincu Amerikanka Anne Markham Schulz (autorica dosad jedine objavljene monografije o tom autoru, koja je nedavno u venecijanskom arhivu pronašla podatak o mjestu njegova rođenja, seocetu s.

Autori stručne koncepcije izložbe su Miljenko Domijan, Igor Fisković i Radoslav Tomić.

Prof. dr. Igor Fisković istaknuo je da je izdanje svake knjige svojevrsna svečanost.

" Ova skulptura je višestruko svjedočanstvo svega onoga što ostaje naš trajni ponos u vezi s kulturom i kršćanstvom ", rekao je akademik Igor Fisković na svečanom otkrivanju betonske replike Firentinčevog kipa pred trogirskom katedralom.

Katedralni župnik don Stanko Lasić i povjesničar umjetnosti Ivan Viđen predstavljajući program proslave 300. godišnjice Dubrovačke katedrale od početka gradnje do izgradnje najavili su, uz ostalo, ciklus znanstveno-popularnih predavanja na kojima će sudjelovati i akademik Igor Fisković, akademik Radoslav Tomić, bivši ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva dr. Stjepan Ćosić, dubrovačka znanstvenica dr. Slavica Stojan, a prvo predavanje na programu je u petak, 8. veljače.

Autori fra Stanko Škunca, fra Josip Sopta, fra Bernardin Škunca, Igor Fisković, Radoslav Tomić, Zoraida Demori Staničić, Nikola Jakšić, Stanislav Tuksar i Silvija Banić na 344 stranice donose brojna svjedočanstva i povijesne podatke koji potiču na ponos zbog baštinjene tradicije koju nam ostaviše braća u polog i u zadatak.

Akademik Igor Fisković objavio je u splitskim »Mogućnostima« studiju »Umjetničko premošćivanje Srednjeg Jadrana 13. 16. stoljeća«.

Nakon što su i domaći stručnjaci Igor Fisković i Josip Belamarić potvrdili atribuciju svjetskih eksperata, Vlada je donijela odluku o otkupu Bogorodice s djetetom.

Ivan Matejčić govorio je o novom ciklusu fresaka iz srednjovjekovnih crkvica Istre, dok je Igor Fisković obratio pozornost na kraljevski reljef iz solinske bazilike sv. Petra i Mojsija.

U izvornost Duknovićeva djela uvjerila su se i dvojica hrvatskih stručnjaka - akademik Igor Fisković i voditelj Konzervatorskog odjela u Splitu Joško Belamarić koji su također u Londonu obavili ekspertizu reljefa.