Galeta portret umjetnika (2000), Aleksandar Srnec portret umjetnika, (2000) i V.

Aleksandar Srnec rođen je 1924. u Zagrebu.

Osobito oduševljava činjenica da će ovom donacijom u muzejsko - galerijske funduse ući djela velikog broja istinskih velikana suvremenoga hrvatskoga slikarstva, među kojima su: Albert Kinert, Ivo Kalina, Nataša Cetinić, Vanja Radauš, Toni Franković, Dušan Džamonja, Edo Murtić, Miroslav Šutej, Nikola Kojdl, Aleksandar Srnec, Gorki Žuvela, Eugen Kokot, Nives Kavurić Kurtović, Ljubo Škrnjug, Željko Senečić, Tihomir Lončar, Goran Petrač, Andrija Maurović, Vlado Martek, Boris Demur, Boris Bučan, Dubravko Budić i Željko Kipke.Darovana djela nabrojenih autora svjedoče o vrlo snažnome i stvaralački vrlo plodnom, stilski i tematski vrlo različitom ali vrsnom, razdoblju domaće umjetnosti posljednjih pedesetak godina.

Jer Ivan Picelj, Aleksandar Srnec i ja radili smo još 1961. upravo za ovim stolom projekt za jugoslavenski paviljon u Torinu, taj arhitektonski rad bio je zadnji rad Exata.

Aleksandar Srnec rođen je 1924. godine u Zgarebu.

GRUPA EXAT ' 51 Aleksandar Srnec, Ivan Picelj, Vlado Kristl i Božidar Rašica, 1953. " Kad sam pogledao njegove nagrađivane filmove, shvatio sam zašto je bio uzor njemačkim režiserima Reineru Werneru Fassbinderu, Werneru Herzogu i Wimu Wendersu, koji su ga smatrali filmskim genijem.

Zbirka skulptura nažalost nije brojna (62 skulpture) no u njoj se nalaze djela velikih hrvatskih kipara kao što su ANTUN AUGUSTINČIĆ, FRANE KRŠINIĆ, KSENIJA KANTOCI, ALEKSANDAR SRNEC, KOSTA ANGELI RADOVANI i BRANKO RUŽIĆ.

Aleksandar Srnec umjetnik je koji se danas gleda skoro pa sa čuđenjem jer nema smisla za samopromociju i jednostavno mu do mišljenja javnosti nije stalo, a jedino za što ga je briga je umjetnost.

Aleksandar Srnec bio je od onih ljudi koji su govorili jako malo, ali bi rekli puno.

Naše čitateljice možda će tako iznenaditi činjenica da je upravo Aleksandar Srnec oblikovao izgled naslovnice poznatog časopisa " Svijet ".

Grafi č ko oblikovanje prvih brojeva Svijeta, primjerice, potpisuje Aleksandar Srnec, dok istodobno drugi exatovac Ivan Picelj oblikuje naslovnicu prvog broja č asopisa Arhitektura Udruženja hrvatskih arhitekata

Serija njezinih lumino-kinetičkih objekata iz 2010. i 2011. godine razvija dalje, na sasvim nov način, ideju koju je zacrtao Aleksandar Srnec između 1970. i 1973. godine s tzv. kutijama-objektima, odnosno lumino-kinetičkim objektima koji su se sastojali od elektromotora, pleksija, metala i žarulje.

Kada Krleža 1951. na Kongresu književnika u Ljubljani dokida socijalistički realizam, imamo i pojavu Exata 51. Aleksandar Srnec obrađuje naslovnice i stranice »Svijeta«, njegove intervencije gotovo su pandan radu Andyja Warhola.

3. Tražimo ime autora ovog djela. 4. Ksaver Sandor Gjalski ima i pravo ime koje ga čini imenjakom i prezimenjakom hrvatskog slikara po kojem je i jedna osnovna škola u Jastrebarskom dobila ime. 5. Ivan Picelj, Aleksandar Srnec, Vlado Kristl, Božidar Rašica i Vjenceslav Richter članovi su grupe koja je među prvima na hrvatskoj likovnoj sceni zastupala načela geometrijske apstrakcije.

Predstavnici apstraktne umjetnosti u kiparstvu: Vojin Bakić, Ivan Kožarić, Dušan Džamonja, Aleksandar Srnec, Branko Vlahović, Šime Vulas, Raul Goldoni zastupljeni su svojim antologijskim djelima, koja znatno obogaćuju Zbirku.

Fond muzejske zbirke kiparstva uključuje i manji broj profane skulpture 19. i 20 st u kojem se osobito ističu djela modernih i suvremenih hrvatskih kipara, kao što je Robert Frangeš Mihanović, Ivan Meštrović, Kosta Angeli Radovani, Tomislav Ostoja, Belizar Bahorić, Branko Vlahović, Zvonimir Lončarić, Ante Jakić, Branko Ružić, Ksenija Kantoci, Vojin Bakić, Ivan Kožarić, Ivan Lesjak, Aleksandar Srnec, Petar Barišić.

Član grupe EXAT 51, Aleksandar Srnec je ime koje se treba zapamtiti tijekom rada na ovoj radionici.

Na ovoj su izložbi, čini mi se, prvi put postavljeni bridova usporednih s razinom poda, a ne romboidalno, kako smo ih uobičavali sretati na dosadašnjim izložbama u MSU u i Klovićevim dvorima, Aleksandar Srnec s luminoplastikom i objektima te Vjenceslav Richter s fantastičnim Reljefometrom, Ondulacionom prostornom strukturom te Sinusoidama.

Aleksandar Srnec rođen je 30. srpnja 1924. godine u Zagrebu gdje je pohađao gimnaziju na kojoj mu je predavao Antun Motika.

Ukupno je samo ove godine otkupljeno 139 likovnih djela, a obuhvaćaju slike, crteže, skulpture i grafike ponajboljih hrvatskih autora, među kojima su: Mirko Rački, Antun Motika, Albert Kinert, Dušan Džamonja, Nikola Koydl, Aleksandar Srnec, Nives Kavurić Kurtović, Edo Murtić, Miroslav Šutej, Nataša Cetinić, Eugen Kokot i drugi.

Na gornjem katu paviljona bit će izloženo 30 - ak naslovnica popularne ženske revije Svijet iz razdoblja od 1953. do 1960., u kojoj je kao likovni suradnik radio veliki hrvatski slikar i član EXAT-a Aleksandar Srnec. Te su naslovnice zapravo pandan grafikama Andyja Warhola: one prezentiraju modne fotografije iz Voguea, Donne i ostalih svjetskih časopisa visoke mode u Srnecovoj grafičkoj i likovnoj obradi, kaže Vladislavić. Tu dolazi do velikog apsurda: u Parizu tog doba malo tko nosi modu koja se objavljuje u Vogueu, jer je preskupa, ali je zato prihvaćaju Zagrepčanke, kojima njihove krojačice po mjeri šivaju modele iz Svijeta à la Vogue. Iz bontona Antonije Tkalčić Koščević te iz knjižice 100 pravila lijepog ponašanja, objavljenih 1953., pokazat će se težnja drugarica za estetizacijom života. Tadašnja politička elita pojavljuje se kao ' nouveau rish ', koji su morali naučiti pravila lijepog ponašanja, kaže.

18.02.1953. EXAT 51 održao je izložbu u prostorima Društva arhitekata Zagreba pod nazivom ' Kristl-Picelj-Rašica-Srnec '. 45 godina kasnije, 1998. godine, obilježena je obljetnica izložbe i upriličena je publikacija s malim katalogom u kojoj stoji osvrt na značenje te izložbe u onom vremenu: ' Isključivanje referenci na predmetni svijet i zalaganje za bezuvjetnu apstrakciju, relativiziranje značenja slikarstva i artikulirana svijest o potrebi povezivanja slikarstva s arhitekturom, skulpturom i tzv. primijenjenom umjetnošću, to bi bile bitne inovacije koje su na prvoj izložbi zacrtali Vlado Kristl, Ivan Picelj, Božidar Rašica i Aleksandar Srnec.

Članovi grupe bili su arhitekti Bernardo Bernardi, Zdravko Bregovac, Zvonimir Radić, Božidar Rašica, Vjenceslav Richter, Vladimir Zarahović te slikari Vlado Kristl, Ivan Picelj i Aleksandar Srnec.

Fascinantna je, također, činjenica vezana za Svijet da je tamo kao grafički suradnik (1953. 1963.) radio Aleksandar Srnec.

Ništa nije značilo što je dizajn Šestice potpisao veliki riječki arhitekt Igor Emili (danas mi je jasno, ljubitelj Vadimova filma), što je izlog-instalaciju potpisivao naš međunarodno poznat umjetnik, exatovac Aleksandar Srnec, a biljnu instalaciju Mario Černe.

Luminokinetičke objekte izlažu Vjenceslav Richter, Aleksandar Srnec i Ivan Picelj.

U 1970 - ima, galerija je provodila radikalan program izložbi, izlažući cijeli niz avangardnih modernističkih umjetnika kao što su Aleksandar Srnec, Jo Klek i Exat 51, zajedno sa scenom koja je tada bila u nastajanju, a obuhvaćala je umjetnike kao što su Goran Trbuljak, Braco Dimitrijević, Grupa šestorice autora, Mladen Stilinović itd.

U okviru NT nastali su radovi naših najpoznatijih umjetnika, od kojih su u zbirku skulpture uključeni: Vojin Bakić, Vladimir Bonačić, Julije Knifer, Vlado Kristl, Ivan Kožarić, Ivan Picelj, Vjenceslav Richtera, Aleksandar Srnec, Ljerka Šibenik, Miroslav Šutej.

U novije doba Zbirka se popunjava djelima umjetnika Novih tendencija, konceptualne i angažirane umjetnosti (Ivan Picelj, Vjenceslav Richter, Aleksandar Srnec, Josip Vaništa, Ivan Kožarić, Sanja Iveković, Mladen Stilinović, Antun Maračić) te djelima renomiranih dizajnera, karikaturista i autora crtanih filmova (Mirko Ilić, Dušan Vukotić, Oto Reisinger).

Iako je karijeru započeo još u partizanima kao autor agitpropovskih plakata, moglo bi se reći da se Vlado Kristl u hrvatskoj umjetnosti javlja početkom pedesetih, točnije 1952, kao pripadnik Exat-a 51 (riječ je o slikarsko - arhitektonskoj školi kojoj su između ostalih pripadali i Ivan Picelj, Aleksandar Srnec, Božidar Rašica...), i jedan je od prvih domaći apstraktnih konstruktivista