Kako će novi MSU [ 3 ] funkcionirati pokazalo se prvom izložbom: retrospektivom Aleksandra Srneca, konceptualnog pionira i jednog od najvažnijih hrvatskih modernih umjetnika 20. stoljeća.

Vrhunskim likovnim ostvarenjima slikarstva, skulpture, fotografije i dizajna, sjajnim arhitektonskim i urbanističkim rješenjima, vrsnim književnim, kazališnim, filmskim, glazbenim i plesnim prinosima izložba rekonstruira duhovno i kulturno ozračje u kojem hrvatska avangardna i neoavangardna praksa nastaje i uključuje se u šire tokove europskih avangardi. Sastavni dio izložbe selekcija je hrvatskog apstraktnog filma i apstraktne animacije, u koju je teoretičar filma Hrvoje Turkovićuvrstio radove Mihovila Pansinija (K3 Čisto nebo bez oblaka, 1963), Vladimira Peteka (Srna 1, 2 i 3, 1962 - 63), Aleksandra Srneca (Počeci, Luminoplastika 1966, 1966), Milana Šameca (Termiti, 1963), Zlatka Hajdlera (Kariokineza, 1965), Ante Verzottija (Twist, 1962. i Fluorescencije, 1968) i Ivana Faktora (Prvi program, 1978).

Apstrakciju u animiranom filmu predstavljaju radovi Aleksandra Srneca (Čovjek i sjena, 1960), Vladimira Kristla (Don Kihot, 1961) i Zvonimira Lončarića (1 x1 = 1, 1964).

Novootvoreni Muzej suvremene umjetnosti ovom prilikom daje retrospektivu Aleksandra Srneca i izložbu Zlatka Kopljara te koncert Bambi Molesters.

Tako će na izložbi Područje zastoja: aktivistička umjetnost iz Kolekcije Marinko Sudac biti izloženi, osim navedenih umjetnika, i djela grupa Zenit, Traveleri, Exat 51, Gorgone, Aleksandra Srneca, Grupe OHO, Grupe šestorice umjetnika, Tomislava Gotovca, Balinta Szombatyja, Crvenog peristila, Željka Kipkea, Vlade Marteka, Kugle glumišta, Pečuške radionice, Grupe Tok, Atalaya Gabora i drugih, te časopisi Zenit, MA, Testa di Ferro, zatim filmovi Želimira Žilnika, Naška Križnara i Marka Pogačnika, pa Futuristički manifesti, arhivski materijali i snimke razgovora s pojedinim umjetnicima.

S obzirom da hrvatska umjetnička scena obiluje umjetnicima koji su poput članova grupe EXAT51 (umjetnici, dizajneri i arhitekti) još sredinom prošlog stoljeća radikalno spajali umjetnost i dizajn, izložba nudi mnoštvo tema za promišljanje, a osobito je zanimljiv i katalog izložbe čiji su autori Sanja Bachrach Krištofić i Mario Krištofić, koji na naslovnici donosi fotografiju Karima Rashida tetoviranog djelom Ivana Picelja s čijim je djelom na izložbi također uspješno doveden u umjetnički kontekst, baš kao i s djelima Ljerke Šibenik, Jurja Dobrovića, Vojina Bakića, Aleksandra Srneca, Vladimira Bonačića, Nikole Šermana i Ivana Kožarića.

- Kako je u nekoj galeriji teško promovirati otvaranje novog muzeja, prisjetili smo se 50. obljetnice prve izložbe kipara Vojina Bakića i slikara Ivana Picelja i Aleksandra Srneca u Parizu te odlučili spojiti sjećanje na taj događaj i promociju muzeja.

Iskustvo stripa i crtanog filma (određene partije nekih njenih kompozicija podsjećaju me na stvaralaštvo autora Zagrebačke škole crtanog filma, ali i na rane apstraktne slike Aleksandra Srneca, jednog od njenih osnivača) odredilo je i zaokružilo autoričino slikarstvo.

Veliki interes publike na otvaranju i nije vrijeme za razgledanje i analizu izložaka, vrijedi izložbu Aleksandra Srneca obići više puta, kada ne bude toliko svijeta, umjetnik to svakako zaslužuje.

Osim tih velikih pregleda svoje su mjesto u anketi našle vrlo bitne izložbe, od one posve jedinstvene Petra Barišića u Umjetničkom paviljonu, potom slavnoga hrvatskog dizajnera s američkom adresom Mirka Ilića u Gliptoteci, sjetnih radova Nikole Reisera u Samoborskome muzeju i svjetski poznata opusa karikaturista Otta Reisingera u Klovićevim dvorima pa do maestralnoga izložbenog prikaza svekolikog rada Aleksandra Srneca, koji je čitav Varaždin pretvorio u veliki izložbeni prostor sa spektakularnim svjetlosnim efektima na pročeljima

Posjetitelji mogu vidjeti najvrednija djela hrvatske umjetnosti 20. stoljeća, koja su u svibnju bila izložena i u Varaždinu: slike, crteže i skulpture, primjerice Miroslava Šuteja, Nives Kavurić Kurtović, Aleksandra Srneca, Vanje Radauša...

Organizacijski i institucionalni model retrospektive Aleksandra Srneca, najvažnije prošlogodišnje likovne manifestacije na području sjeverozapadnih hrvatskih županija, u tom bi smislu mogao poslužiti kao orijentir.

Maković je zamjerio ravnateljici što je MSU izdvojio 100.000 kuna za konzervatorske i restauratorske radove za zbirku umjetnina Aleksandra Srneca, čime se, rekao je, zapravo povećava vrijednost jednoj privatnoj kolekciji, te što su za catering na otvorenju te izložbe potrošili 50.000 kuna.

Fascinantan umjetnički opus slikara, dizajnera i filmaša, pripadnika slavne grupe Exat i sudionika međunarodnog projekta Nove tendencije, Aleksandra Srneca, prvi put će biti objedinjen na retrospektivnoj izložbi koja se otvara 31. svibnja u Varaždinu.

Vlado Mattioni, arhitekt i publicist, u caffe galeriji Đina otvorio je izložbu kolaža Aleksandra Srneca.

Plesno-svjetlosna instalacija Brice Lerouxa, temeljena na visokoj tehnologiji, potaknut će gledatelje na novo promišljanje luminokinetičkih radova i eksperimenata sa svjetlom Aleksandra Srneca na retrospektivi u prostoru MSU-a, pod naslovom ' Prisutna odsutnost '.

Rije č je o velikoj retrospektivnoj izložbi Aleksandra Srneca, koju možete pogledati na lokacijama u Varaždinu u logi č nome slijedu: Pala č a Sermage na Trgu Miljenka Stan č i ć a, u kojoj je Galerija starih i novih majstora, Galerija Stan č i ć s Galerijskim centrom Varaždin na trgu odmah preko puta, Pala č a Hercar na Franjeva č kom trgu, u kojoj su Povijesni i Entomološki odjel i koja je za ovu priliku inaugurirala novi i preure đ eni prostor u prizemlju te dva prostora u podrumu i bivši proizvodni pogon negdašnjega tekstilnog diva Varteksa kako nam je rekao simpati č ni portir do kraja pa levo, pedeset metri... ni na kraju sveta...

U razdoblju između 1961. i 1973. današnji je Muzej bio jedno od središta međunarodnog pokreta Nove tendencije, zbog čega se će se u fundusu tadašnjeg GSU-a, uz slikarstvo tog iznimno plodnog razdoblja koje su dijelom svojeg opusa obilježili autori poput Vlade Kristla, Aleksandra Srneca, Julija Knifera, Ivana Picelja, naći i djela Almira Mavignera, Otta Pienea, Victora Vasarelyja, Piera Dorazija, Piera Manzonija.

Šetnja kroz povijest suvremene umjetnosti nastavlja se djelima Božidara Rašice, Vlade Kristla i Ivana Picelja, zatim najradikalnijim djelima informela Ive Gattina i Eugena Fellera, klasicima Vojina Bakića, Dušana Džamonje i Otona Glihe te radovi Aleksandra Srneca, Vjenceslava Richtera, Marjana Jevšovara, Brace Dimitrijevića i drugih.

Napokon se dogodila retrospektivna izložba Aleksandra Srneca u MSU.

U zbirci se nalazi i nekoliko remek-djela predstavnika Exata 51, Novih tendencija i Grupe Gorgona, zatim radovi Mangelosa, Aleksandra Srneca, Vlade Kristla, Ivana Picelja i Brace Dimitrijevića, a s 30 radova je najzastupljeniji Ivan Kožarić.

To su radovi nekadašnjih exatovaca i velikana eksperimenta i inovacije u hrvatskoj umjetnosti Ivana Picelja, Vjenceslava Richtera i Aleksandra Srneca koji ostaju vjerni duhu svojih geometrijskih improvizacija.

Povodom retrospektivne izložbe Aleksandra Srneca pod nazivom Prisutna odsutnost, Ford Fiesta, i sama uspješnica automobilskog dizajna, dobila je unikatan izgled po uzoru na jedno od Srnecovih djela.

Nakon izložbe ' Rubne posebnosti - avangardna umjetnost u regiji 1918 - 1989 ' u Galerijskom centru Varaždin 2005., koja je 2006. postavljena i u Muzeju savremene umetnosti u Novom Sadu i 2007. Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, te u rujnu 2007. godine u prostorima Muzeja grada Varaždina i bivšeg proizvodnog pogona tvrtke Varteks, retrospektiva Aleksandra Srneca nastavlja već započeto kolekcionarsko, muzejsko-galerijsko i znanstveno-kritičko istraživanje ' umjetnosti na rubu i ruba umjetnosti '.

Retrospektivna izložba Aleksandra Srneca, pod nazivom ' Prisutna odsutnost ', otvara se 17. siječnja u novoj zgradi Muzeja suvremene umjetnosti.

U ciklusu kreativnih radionica ' Kod kuće je najgore ' okupilo se stotinjak djece koja su tijekom tri tjedna stvarala predstavu nadahnutu umjetničkim djelima iz retrospektivne izložbe Aleksandra Srneca.

Nova vijest je da su osigurana sredstva za dovršetak MSU-a koji će biti otvoren velikom izložbom Aleksandra Srneca.

U zgradi preko puta prvi se put našoj javnosti predstavlja filmski opus Aleksandra Srneca.

Umjetnost nakon 1950. u Hrvatskoj obilježilo je djelovanje grupe EXAT 51: u Zbirci se nalazi niz crteža i nacrta članova grupe, među kojima se posebno izvajaju nacrti budućih članova grupe, Ivana Picelja, Aleksandra Srneca i Vjenceslava Richtera za jugoslavenske paviljone na sajmovima u Stockholmu, Beču i Hannoveru (1949. - 1950.).

Eurokazova sezona u Muzeju suvremene umjetnosti nastavlja se inozemnim gostovanjem francusko-belgijskog multimedijalnog umjetnika Bricea Lerouxa čija će se plesno-svjetlosna instalacija tematski nadovezati na lumino-kinetičke konstrukcije Aleksandra Srneca (EXAT 51) koje su istovremeno predstavljene u izložbenom programu MSU-a.