Kad je car Maksimilijan počeo u Egiptu progoniti Kršćane, Antun, zabrinut za Crkvu, napusti pustinju i dođe u Aleksandriju, gdje je, bez straha, otvoreno i javno propovijedao kršćanstvo.

U Egiptu 331. godine p. n. e. osniva grad Aleksandriju.

Prema legendi, Pavao ga je nagovorio da piše Evanđelje, najprije ga šalje u Agileju, a onda u Aleksandriju da propovijeda Evanđelje.

Predaja kaže da oko 65. godine odlazi u Aleksandriju i tamo osniva Crkvu.

Arapi su prvotno gradili kupke po uzoru na grčko-rimske koje su susretali tijekom svojih pohoda na Aleksandriju, ali turska je kupelj napredovala po stilu i upotrebi.

Godine 642. Aleksandriju je osvojio islamski general Amrou koji je vodio vojsku Omara, Bagdadsko kalifa.

Istog dana došlo je do bitke za Aleksandriju, 9. srpnja osvojen je i Damanhour, 21. srpnja došlo je do bitke pod piramidama, 24. srpnja francuska je vojska ušla u Kairo gdje se Bertrand pozabavio radovima na utvrdama, opskrbom vodom, kanalima i drugim inženjerskim radovima.

Kao rezultat toga načinjen je... popis posmatranih položaja, tj. koordinata, izvjesnog broja (oko dvadesetak) (zvijezda) nekretnica... (što predstavlja) prvi te vrste popis u historiji astronomije. Makar je s povijesnog motrišta presmjelo tvrditi da je Dikearh uvođenjem meridijana i paralele uveo geografsku znanost u novo doba, stoji činjenica o opisu početnog meridijana koji prati ravni tok Nila, a prolazio je i kroz Aleksandriju, te osnovne paralele za Mediteran kojom je obilježio pravac od Gibraltara, preko Sicilije i Sardinije, pa Peloponeza, Karije, Likije i Taurisa do kraja ekumene.

Tu je svila ulazila unutar granica Rimskoga carstva i slala se dalje - u Damask, Tir i Gazu ili Petru, Aleksandriju i Egipat.

U Egiptu je osnovao grad Aleksandriju, 331. pr.

Bučana) suvremenoga egipatskog pisca Youssefa Ziedana, dobitnika " Arapskog Bookera ", međunarodne nagrade za najbolji roman na arapskom jeziku, koju je primio 2009. za roman Azazel, čija je radnja smještena upravo u Aleksandriju (i druge dijelove Egipta i Sirije te Jeruzalem) u prvoj polovici 5. stoljeća.

Postavši kasnije i sâm kršćanin, nastojeći spoznati svoje životno poslanje, put ga je kao mladića odveo u Aleksandriju gdje se, nakon neplanirane inicijacije u tajne tjelesne ljubavi (neće mu biti zadnji put), našao usred sukobâ kršćana i pogana te kršćana i kršćana.

Najveći sukobi odvijaju se u glavnom gradu Kairu, ali su se već proširili i na druge veće gradove - Aleksandriju i Suez.

Njegov duh tražio je još znanja i učenja, a to mu nitko nije mogao pružiti u Sirakuzi, pa je otišao u Aleksandriju (današnji Egipat) gdje su moćni Ptolemejevići osnovali čuvenu Aleksandrijsku knjižnicu.

Stoga je otišao u Aleksandriju (današnji Egipat) gdje su moćni Ptolomejevići osnovali čuvenu Aleksandrijsku knjižnicu.

Koliko je do sada poznato, arapska alkemija vezana je za sirijski grad Harran, koji je izgleda bio riznica i vrelo alkemičarske vještine, te nije isključeno da destilacijska ideologija kao i njen najpoznatiji predstavnici Marija i Agathodaimon, u stvari potječu iz Harrana, iz kojega su migrirali u Aleksandriju i tu inkorporirani u Zosimosovu alkemiju.

Put je vodi u Aleksandriju, jednu od prestonica hrišćanstva počev od IV veka, grad trgovaca, prevaranata i kurvi.

Uskoro je zauzeo i prijestolnicu Frizije Gordij (Gordijski čvor), pobijedio Darija III, osvojio Fenikiju, Egipat gdje je osnovao Aleksandriju, a u osvojenom Babilonu organizirao je svoju upravu i Babilon proglasio prijestolnicom svoga imperija.

@Scotsman I ja sam mislio kupit Aleksandriju, ali provjerio sam recenzije na amazon, ohladio se i kupio nešto drugo.

Zapravo, prepad na Aleksandriju i tamo sklonjenu britansku flotu priprema se već mjesecima, a samo pojedincima je poznato kako u akciju neće poći moćni bojni brodovi, već mala jedinica prozaičnog imena Decima MAS Flotilla (10. flotila brzih čamaca) iza kojeg se skriva talijansko tajno oružje: ljudi žabe i njihova jahaća torpeda.

Naime, pravac koji povezuje Aleksandriju s talijanskom Alessandrijom u Piemontu (44 55 ' N, 8 37 ' E), u kraćem produžetku vodi izravno u središte El Gize.

Kad je car Maksimilijan počeo progoniti kršćane, Antun napusti pustinju i dođe u Aleksandriju gdje je bez straha i otvoreno propovijedao kršćanstvo.

Ipak, njegov brat Konstans I., koji je vladao Istokom, organizirao je, u dogovoru s papom Julijem I., 343. godine mjesni sinod u Sardici (današnja Sofija), koji je odlučio da se Atanazije ima vratiti u Aleksandriju.

Nakon što su Aleksandriju oslobodili zlokobnog Hipatijinog utjecaja, vjernici su se u miru razišli.

Preselio je u Aleksandriju, gdje je tada bila najveća biblioteka i tamo proučavao knjige, a posebno one vezane za anatomiju.

Crnjanski lamentira nad svojom domovinom, Kraljevinom Jugoslavijom iz Londona, a Darel, kao Englez, s Krfa i drugih grčkih lokacija, kroz Aleksandriju lamentira o kolonijalnoj svijesti svoje domovine.

Što je bilo još čudnije, bog je pozivao Ptolomeja da ga prenese u Aleksandriju te će ga, postupi li tako, učiniti faraonom, a ne samo makedonskim namjesnikom Egipta, i da će stari egipatski bogovi također priznati njegovu obogotvorenu vlast, a boga iz Sinope uvrstiti u svoj Panteon.

Demonstracije su se proširile i na Aleksandriju, gdje je bilo 50 ranjenih u kamenovanju između pobornika i oponenata predsjednika Morsija.

Priča se kako ga je jednom obuzela nostalgija za Bagdadom pa se ukrcao u lađu koja ga je trebala odvesti u Aleksandriju.

Odrastavši, pošao je iz svog rodnog grada u Aleksandriju da se ondje posveti proucavanju geometrije, zvjezdoznanstva i medicine.