Kroz prošlih par mjeseci vidjeli smo tri izdanja kandidata za 1.0.17 verziju ALSA-e, a danas nam dolazi i konačno izdanje ove verzije.

Stvari koje zivciraju: za zvuk je standardna ALSA, ako imate nepodrzani chipset, morate sami downloadati i instalirati OSS driver.

Glavna kritika ALSA-e što nije portabilna na druge Unixe (npr. BSD), tako da programi koje trebaju zvuk na svim Unix platformama i dalje koriste OSS.

ALSA je skraćenica od Advanced Linux Sound System (Napredni Linuxov zvučni sustav).

ALSA ima veći i kompleksniji API od OSS, što uzrokuje otežano pisanje aplikacija koje koriste ALSA.

ALSA također pruža mogućnost emulacije OSS-a, što omogućuje korištenje jednostavnijeg API, doduše, ova je funkcionalnost rijetko omogućena po defaultu u mnogim Linux distribucijama.

Poznati ALSA upravljački programi za zvučne kartice uskoro će doseći 1.0 inačicu, pa se pozivaju svi spremni za testiranje pred finalnu inačicu.

ALSA je inače i postala dio Linux kernela, a posjeduje i emulaciju dosadašnjeg OSS mehanizma.

U tipičnom scenariju pod Linuxom, korisnik konfigurira ALSA da koristi virtualni izlaz kojeg osigurava PulseAudio.

PulseAudio tada koristi ALSA za komunikaciju sa stvarnim hardverom.

Potrebno je prvo dodati Adobeov yum repozitorij: su - c ' rpm - ivh http://linuxdownload.adobe.com/adobe-release/adobe-release-i386-1.0-1.noarch.rpm ' su - c ' rpm - - import/etc/pki/rpm-gpg/RPM-GPG-KEY-adobe-linux ' pa instalirati Flash player: su - c ' yum install flash-plugin alsa-plugins-pulseaudio libcurl ' = = = 64 - bitna verzija = = = Od verzije 11, Flash dolazi službeno u 64 - bitnoj verziji pa je dovoljno kliknuti [ http://get.adobe.com/flashplayer/ ovdje ] i skinuti ili RPM datoteku ili YUM repozitorij (bolja varijanta) i instalirati ga [ [ yum ] ] om ili [ [ PackageKit ] ] om. = = Ubuntu = = Sve radnje ćemo izvesti kroz konzolu/terminal.

Četiri mjeseca je prošlo od 1.0.17 verzije, a danas je, dva mjeseca od izlaska trećeg kandidata, izašla ALSA 1.0.18.

Tipično, ALSA podržava do osam kartica numeriranih 0 do 7. Svaka kartica je ili logički kernel uređaj sposoban za ulaz, izlaz ili kontrolu zvuka te ga se može adresirati pomoću ID (identitet) koji je oznaka poput " Slušalice " ili " ICH9 ".

ALSA izlaz je podatkovni niz koji predstavlja zvuk.

Parametri za sempliranje su 44.1 kHz na kućnim uređajima i 48 kHz na home theatre opremi; širina uzroka se mjeri u bitovima, 8, 16, 24 il i 32 bita, enkodiranje u kanalima 1 za mono, 2 za stereo ili 6 za AC-3/IEC958. ALSA također zahtijeva međuspremnik kako bi znala koliko je CPU-a potrebno.

ALSA je dizajnirana da omogući neke značajke koje nisu bile dostupne u OSS-u:

Advanced Linux Sound Architecture (ALSA) je komponenta Linux kernela koja osigurava drivere (upravljačke programe) za zvučne kartice.

Neki od začetnih ciljeva ALSA projekta su automatsko konfiguriranje zvučnih kartica i kvalitetno manipuliranje sa više audio uređaja na istom računalu.

Neki opsežniji sustavi poput JACK koriste ALSA koa podsustav za nisko-latentno profesionalno audio editiranje i obradu.

Projekt je započeo Jaroslav Kysela 1998 pisanjem drivera za Ultrasound zvučnu karticu, te je razvijan kompletno odvojeno od Linux kernela dok se nije integrirao tijekom 2.5 verzije tokom 2002. Prelaskom u stabilnu inačicu kernela serije 2.6, ALSA je zamijenila prijašnji Open Sound System (OSS).

Nek se wine i pulseaudio ekipa još malo izdogovaraju i poslože međusobno, a u međuvremenu alsa obavlja svoj posao.

Obje konverzije u Linuxu imaju nativnu potporu s ALSA driverima i sve funkcionira besprijekorno.

No, problem je da se kroz mmap () zaobilazi ALSA, pa je nemoguć resampling, tako da ako vam kartica ne podržava 48 kHz hardverski, nema zvuka.

Osim drivera za zvučne kartice, ALSA uključuje biblioteku unutar user spacea (korisničkog prostora) za razvijatelje aplikacija koji žele koristiti mogućnosti koje pruža API, umjesto direktne komunikacije sa kernel driverima.

Za razliku od kernelovog API koji reflektira mogućnosti hardvera direktno, ALSA koristi biblioteke koji predstavljaju višu apstrakciju koja pokušava biti koliko je moguće što sličnija među različitim hardverom.

Primjerice, mnogo zvučnih kartica uopće nema ugrađeni " master " vučni kontroler, za takve svrhe se ALSA biblioteka koristi softversku kontrolu zvuka umjesto " softvol " plugina, sa poantom da obične aplikacije ne trebaju brinuti o tome.

ALSA je nastala nakon što je originalni sustav za zvuk na Unixima, OSS (Open Sound System) postao vlasnički softver.

OSS je u međuvremenu opet ostao otvoren, ali je ALSA zadržala mjesto pretpostavljenog zvučnog sustava u Linuxu.

ALSA nudi emulaciju OSS-a što omogućuje kompatibilnost sa starim aplikacijama koje koriste OSS.

Rješenje: otvorite datoteku/etc/modprobe.d/alsa-base.conf i na kraj dodajte liniju options snd-hda-intel model = " olpc-xo-1_5 ".