Najznačajnije alergogene vrste plijesni su pripadnici rodova Cladosporium, Alternaria, Penicillium i Aspergillus.

Uzročnici su gljivice kao što su Botrytis cinerea - uzročnik sive plijesni na korijenu mrkve i peršina, Sclerotinia sclerotiorum, S. minor ili S. rolfsii - uzročnik bijele truleži korijena mrkve i peršina, Alternaria radicina (Stemphylium radicicinum) - uzročnik crne truleži korijena mrkve i peršina, te bakterioza Erwinia carotovora, uzročnik bakterijske truleži korijena mrkve.

Prvenstveno su to gljivične bolesti prilagođene visokim temperaturama i zasićenosti zraka vlagom, a dominantne su: a) crna ili koncentrična pjegavost (Alternaria solani), b) baršunasta plijesan (Fulvia fulva), c) siva plijesan (Botrytis cinerea), d) bijela trulež (Sclerotinia spp.) i e) uzročnici patološkog venuća i sušenja (Verticillium spp., Fusarium spp. i sl.).

Toska (iprodion 175 g/l, karbendazim 87,5 g/l) je kombinirani kontaktni i sistemični fungicid preventivnog i kurativnog djelovanja na slijedeće biljne bolesti: Phomopsis helianthi (siva pjegavost stabljike); Sclerotinia sclerotiorum (bijela trulež); Botrytis cinerea (siva plijesan suncokreta) te Alternaria Helianthi (crna pjegavost).

Uljanu repicu napada veliki broj bolesti no najznačajnije su: Sclerotinia sclerotiorum ili bijela trulež, Alternaria brassicacae ili mrka pjegavost, Phoma lignam ili suha trulež te Botrytis cinerea ili siva plijesan.

Stoga smo zabilježili početne uvjete za pojavu i razvoj plamenjače (Phytophthora infestans) i crne pjegavosti (Alternaria solani), te sive plijesni (Botrytis) na poluvisokim i visokim hibridima rajčice.

Fumonizini pripadaju velikoj grupi mikotoksina koje sintetiziraju plijesni iz roda Fusarium i Alternaria.

Korjenasto povrće Uzročnici gubitaka korjenastog povrća tijekom skladištenja su najčešće gljivične bolesti Botrytis cinerea siva plijesan na korijenu mrkve i peršina, Sclerotinia sclerotiorum i S. minor ili S. rolfsii bijela trulež korijena mrkve i peršina, Alternaria radicina (Stemphylium radicicinum) crna trulež korijena mrkve i peršina i bakterioza Erwinia carotovora, uzročnik bakterijske truleži korijena mrkve.

Kupus napadaju Alternaria i prstenasta pjegavost.

Alternaria se najčešće pojavljuju u uvjetima visoke vlage uzrokujući koncentrične pjege najčešće pred samu zriobu.

Glatkoća, vanjska boja i ujednačenost, zajedno sa visokom otpornošću na bolesti (Alternaria dauci, Pepelnica, Pythium) daju sigurnost proizvođačima.

Koncetrična pjegavost komuški (Alternaria spp) - prepoznaje se po crnim, prstenastim pjegama na komuški, listu i stabljici, a uzrokuje prisilnu zriobu uslijed čega se komuške smežuraju i raspuknu.

Amistar 250 SC Brojna su proširena fungicidu na bazi azoksistrobina Amistar 250 sc na kelju, kelju pupčaru, brokuli i cvjetači na otvorenom protiv bijele hrđe (Albugo candida), prstenaste pjegavosti (Mycospherella brassicicola), koncentrične pjegavosti kupusnjača (Alternaria brassicae) i (A. brassicicola), na grašku protiv paleži graška (Ascochyta pisi) i (Ascochyta pinodes) uz sporedno djelovanje na sivu plijesan (Botrytis cinerea).

Dozvola je proširena i na luku protiv plamenjače (Peronospora destructor), poriluku protiv hrđe (Puccinia porri), uz sporedno djelovanje na koncentričnu pjegavost lišća (Alternaria porri), na mrkvi protiv paleži listova mrkve (Alternaria dauci) i pepelnice mrkve (Erisyphe polygoni) i na stočnom bobu protiv hrđe (Uromyces viciae fabae).

Najnačajnije bolesti suncokreta su: Tamna pjegavost (Alternaria spp.) - na listu, peteljkama i stabljici uzrokuje pojavu tamnih pjega koje se spajaju i list se suši.

Preporučujem vam da to ipak obavite, barem ukupni IgE, grinju, plijesan Alternaria i neki " mix " hrane.

Od paleži lista mrkve Alternaria dauci na razvijenim biljkama najjače su napadnuti najstariji listovi, na kojima se razvijaju male, ovalne, svjetlo žute pjege, koje posmeđe i na kraju pocrne, dok su mladi listovi neoštećeni.

Tako onečišćene biljne organe naseljavaju gljive caavice (Alternaria, Cladosporium i dr.) pa se uvelike može smanjiti asimilacija, a naknadno se caavicom kontaminiraju i plodovi trešnje, a štete mogu biti vrlo velike.

Od gljivica iz tla, na zdravstveno stanje sjemena i klijanaca značajno mogu utjecati vrste Fusarium sp. i Alternaria sp., a od skladišnih gljivica često su prisutne Penicillium sp. i Aspergillus sp. koje počinju bujati u toplim i vlažnim uvjetima pogodnim za klijanje sjemena.

Na listovima cvjetače zaražene s koncentričnom pjegavosti Alternaria sp. razvijaju se tamno smeđe, koncentrične pjege, promjera 5 - 12 mm, a na cvatu pjege su tamno smeđe, koje pokrivaju njegov manji ili veći dio.

U procesu svoje aktivnosti sintetiziraju tvari koje sprječavaju razvoj patogena kao što su Fusarium, Helmithosporium, Alternaria, Puccinia, Phytophtora i dr. a istovremeno ispoljavaju pozitivan utjecaj na razvoj korisnih mikroorganizama.

Za izrazito sušnih godina, kad tijekom ljeta bilježimo vrlo visoke temperature, nisku relativnu vlažnost zraka i vrlo rijetke oborine možemo očekivati razvoj određene skupine uzročnika gnjiloće plodova koje uzrokuju gljivice roda Stemphylium, Fusarium, Alternaria, Trichotecium, Coniothyrium, Ulocladium i Phyllosticta.

Mrkva je podložna napadu paleži lišća (Alternaria spp.) koja je najčešći razlog sušenja lista i javlja se gotovo svake godine i kroz cijelu vegetaciju.

Bolest prouzrokuje više vrsta roda Alternaria spp. ali je vrsta A. dauci kod nas najznačajnija.

1) U cilju praćenja oštećenja sorti od gospodarski najznačajnijih bolesti u Republici Hrvatskoj, prati se pojava i ocjenjuje jačina napada sljedećih bolesti: tamnosmeđa pjegavost, Alternaria spp, bijela trulež, Sclerotinia sclerotiorum, suha trulež korijena i stabljike, Phoma lingam. 2) Jačina napada bolesti i štetnika na pokusnim poljima, tretiranim pesticidima i bez zaštite pesticidima, ocjenjuje se na svim pokusnim poljima.

Pjegavost i palež lista Među bolestima nadzemnih organa krizantema tijekom ljeta obično se prvo pojavljuju simptomi crne ili koncentrične i smeđe pjegavosti lišća (Alternaria, Septoria) odnosno bolesti kojima odgovaraju visoke temperature i povišena vlažnost zraka.

Dakle, razlikujemo dvije vrste pjegavosti i paleži lišća krizantema: koncentrična ili crna pjegavost (Alternaria chrysanthemi) i smeđa pjegavost (Septoria chrysanthemella).

Unutar alternaria-pjege se vide tamniji koncentrični krugovi, dok su septoria-pjege smeđe boje u čijem tkivu nastaju crne točkice.

Dominantne plijesni u vanjskom okolišu su Cladosporium spp., Botrylis spp., Alternaria spp., Ustilago spp.

Prisutnost Cladosporium spp. češća je u u sjevernoj Europi, a Alternaria spp. u mediteranskim područjima.