O Anti Sekuliću, pjesniku, prozaiku, esejistu, lingvistu, povjesničaru, etnologu i prevoditelju, govorio je Anđelko Mijatović, ustvrdivši kako je autor životnog djela kojeg čine 57 knjiga i više od 600 stručnih i znanstvenih radova rođen u Tavankutu 16. studenog 1920., da je diplomirao i doktorirao 1947. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te da se još kao srednjoškolac u Subotici angažirao u društvenom životu svoga naroda, a kasnije u Društvu bačkih Hrvata u Zagrebu i u radu drugih društava i organizacija.

Njihovim objavljivanjem ponovo će se pridonijeti spoznaji ukupnoga Buntićeva značenja u prosvjetnom, kulturnom, gospodarskom i političkom životu Hrvata u Hercegovini. dr. sc. Anđelko Mijatović

Stihove je sakupio dr. Anđelko Mijatović, a oni su izlazili iz duše njihovih bližnjih, neposredno poslije bleiburške tragedije.

Najnovija knjiga dr. Ante Sekulića Bački Hrvati u XX. stoljeću, u izdanju Hrvatske kulturne zaklade - Hrvatsko slovo, predstavljena je 18. svibnja u Zakladinim prostorijama u Zagrebu, a o knjizi su govorili Anđelko Mijatović, Smiljana Šunde i sam autor.

Dr. Anđelko Mijatović osvjetljava ulogu Plaškoga u Rakovačkom ili Kvaternikovom ustanku 1871. godine.

Prvi dio, o ranoj mladosti i prvim susretima s Udbom, obradio je dr. Anđelko Mijatović, povjesničar, drugi dio građa je o svjedočenju fra Iva Marcelića iz Ogulina, fra Antuna Badurine, pismima iz zatvora svojoj obitelji.

Izaslanstvo Ratne škole nazočilo je svečanoj sjednici gradskog poglavarstva, a za polaznike Škole, članove gradskog poglavarstva i građane Zaprešića prof. dr. Anđelko Mijatović održao je vrlo zanimljivo predavanje na temu života i djela bana Josipa Jelačića, s posebnim osvrtom na njegov vojni doprinos samostalnosti Hrvatske.

Knjigu su predstavili upravo biskup Mile Bogović te prof. dr. Zvonimir Šeparović i poznati hrvatski povjesničari Anđelko Mijatović i Vladimir Geiger.

O tom događaju kao izlasku iz hrvatske šutnje na svečanom su skupu govorili njegovi sudionici Ivan Gabelica, Hrvoje Hitrec i Stjepan Šešelj, a o političkim prilikama osamdesetih godina XX. stoljeća akademici Dubravko Jelčić i Ivan Aralica te povjesničar Anđelko Mijatović.

16. listopada u 19 sati u KIC-u (Gospić) predavanje o banu JOSIPU JELAčIćU Bužimskom prigodom 150. obljetnice smrti; predavači su biskup Bogović i povjesničar dr. Anđelko Mijatović.

U svakom broju HKL, do broja 18, listopad 1969. g., Bušić je ob javljivao prikaze raznih knjiga i časopisa: Mijalko Todorović, Preobražaj Saveza komunista Jugoslavije, Beograd, 1968.138 Branko Horvat, Ekonomska nauka i narodna privreda, Zagreb, 1968.139 Ivan Kujundžić, Izvori za povijest bunjevačko-šokačkih Hrvata, Za greb, 1968.140; Pregled 8, Sarajevo, 1968.141; Evlija Čelebija, Pu to pisi nelicemjernog Evlije, Sarajevo, 1967.142; Narodne pjesme o Mijatu Tomiću (priredio Anđelko Mijatović), Zagreb, 1969.143; Po li tička misao, br. 3, Zagreb, 1968.144 Gledišta, br. 8 9, Beograd, 1968.145 André Leroi-Gourhan: Religije prethistorije, Zagreb, 1968.146; Politička misao 4, Zagreb, 1968147.; Panorama mlade književnosti, Republika, Zagreb, 1969.148 Franjo Tuđman, Velike ideje i mali narodi, Zagreb, 1969.149 te tekstove o posebnim po li ti čkim i drugim problemima u ono vrijeme vrlo teškim i vrućim temama: Narodnosni sastav iseljenika, 150 Kultura i umjetnost na udaru birokracije, 151 Raspodjela viška rada, 152 Odbijeni amand ma ni, 153 Radnička klasa i nacija, 154 Rijeka.

Povjesničar doktor Anđelko Mijatović (r. 1939. u Tihaljini, BiH) bio je proganjan kao narodni neprijatelj u bivšem režimu.

Promocija u Zagrebu: utorak, 28. lipnja 2011. u 19:00 sati Centru za kulturu i informacije Maksimir, Švarcova 18, Zagreb Predstavljači: prof. Anđelko Mijatović, prof. dr. Zvonimir Šeparović, Mato Kovačević, Stjepan Šulek i Marin Sopta Promocija u München-u je: 3. srpnja 2011. u 18:30 sati u Hrvatskoj katoličkoj misiji.

Završni dio ovog dana upriličila je izvrsno posjećena tribina na temu Bruno Bušić i čežnja za slobodom, na kojoj su govorili dr. Josip Jurčević, Ivan Gabelica, Mladen Vuković i dr. Anđelko Mijatović.

O značenju i povijesnoj ulozi hrvatskog velikana bana Jelačića, na tribini u Gospiću 18. listopada govorili su povjesničari dr. Anđelko Mijatović i mons. dr. Mile Bogović, biskup gospićko-senjski.

O značaju velikog bana govorili su povjesničari dr. Anđelko Mijatović i dr. Mile Bogović, gospićko-senjski biskup.

Gosti tribine su dr. Anđelko Mijatović i dr. Josip Jurčević.

Noviji autori, među koje se naknadno priklonio i Anđelko Mijatović, podržavaju postanak riječi ganga od njemačke riječi gesang (pjesma), čak i latinskog glagolskog oblika canto [ 19 ], a osobito od engleske riječi gang (skupina, družina) koja je k nama došla preko Trsta [ 20 ].

[ 7 ] Anđelko Mijatović: Ganga, Pismice iz Hercegovine, Imotske krajine, od Duvna, Livna i Kupresa, Duvno, 1973.; drugo izdanje Tomislavgrad, 2004.

Poslušajte što o tome kaže dr. Anđelko Mijatović u svojoj zadnjoj knjizi Bruno Bušić: Prilog istraživanju života i djelovanja (1939. 1978.).

Naime, u drugoj polovini svibnja 1964. u Zagrebu je uhićen Bušićev prijatelj i student Filozofskog fakulteta Anđelko Mijatović, pisac ovih redaka i urednik ovoga izdanja.

Anđelko Mijatović više je puta slušao pendrečenje...

Otruševac, 6. kolovoza 2007. Anđelko Mijatović

U predstavljanju sudjeluju: Don Anto Jelić - predsjednik Hrvatskog katoličkog dobrotvornog društva iz Sarajeva; Dr. Anđelko Mijatović - povjesničar, Mate Kovačević - novinar i publicist i autor Hrvoje Gašo Travnjanin.

O knjizi su govorili predsjednica Matice hrvatske ogranka Ogulin Višnja Lipošćak, dr. Anđelko Mijatović, fra Slavko Antunović i ogulinski dekan mr. Tomislav Rogić.

Dr. Anđelko Mijatović više od tri desetljeća skuplja i proučava gangu.

Dr. Anđelko Mijatović rođen je g. 1939. u zapadnohercegovačkom selu Tihaljini, srednju školu i povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio je u Zagrebu.

1) - Živko Jakić, Povijest starog vijeka, Školska knjiga, Zagreb, 1993. udžbenik za I. razred gimnazije. 2) - Franko Mirošević, Franjo Šanjek - Anđelko Mijatović, Povijest za drugi razred gimnazije, Školska knjiga, Zagreb, 1997. 3) - Franjo Šanjek, Kronološki pregled hrvatske i svjetske povijesti, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1996. 4) - Franjo Šanjek, Kršćanstvo na hrvatskom prostoru, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1996. (Hrvatska crkvena povijest). 5) - Franko Mirošević - Trpimir Macan, Hrvatska i svijet u XVIII. i XIX. stoljeću, ŠK, Zagreb, 1994. udžbenik za III. raz. gimnazije. 6) - Ivo Perić, Hrvatska i svijet u XX. stoljeću, Školska knjiga, Zagreb, 1995. udžbenik za IV. razred gimnazije. 7) - Trpimir Macan, Povijest hrvatskoga naroda, Nakladni zavod Matice hrvatske i ŠK, Zagreb, 1992. za cjelovit prikaz hrvatske povijest.

O dr. Tuđmanu, povjesničaru, političaru, državniku, akademiku i prijatelju Širokoga Brijega i Hercegovine, govorili su dr. Anđelko Mijatović, dr. Vlado Šakić, akademik Dubravko Jelčić, prof. Marin Sopta i Bosiljko Mišetić.

Zatim se oprašta dr. Anđelko Mijatović, ugledni intelektualac (nekad savjetnik predsjednika Tuđmana), koji je s vlč.