Prilikom primopredaje uz biskupa Milu Bogovića bili su nazočni članovi Komisije za hrvatski martirologij, ugledni hrvatski povjesničari i istraživači Jure Krišto, Mato Rupić, Mario Jareb, Stjepan Razum te Ante Beljo.

Jure Krišto se u izlaganju o doprinosu crkvenih krugova stvaranju Države SHS također iimplictno sporio s Antićevom tezom.

Tu se opravdano može pitati, tko je prvi počeo?, o čemu dokumentirano piše Jure Krišto u svojoj knjizi Sukob simbola " (2001.).

Povjesničar Jure Krišto također je istaknuo kako je važno da Ured za pronalaženje grobova bude nezavisna institucija te dodao da je glavni naglasak znanstvenoga skupa na mučeništvu onih koji su stradali.

Govoreći o knjizi, povjesničar Jure Krišto ocijenio je kako je ona " mala opomena i veliki poučak hrvatskoj historiografiji ".

To pokazuje, piše dr. Jure Krišto, da su već tada neki katolički svećenici »gajili opciju stvaranja južnoslavenske države većih dimenzija«.

Skup u povodu desete godišnjice smrti prvoga hrvatskog predsjednika priređuje Hrvatski institut za povijest, sljednik Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske kojemu je dr. Franjo Tuđman bio direktor od 1961. do 1966. Nakon svečanog otvorenja skupa, po programu rada, u sklopu četiriju sjednica, uz ine, govorit će Mira Kolar o Franji Tuđmanu i organizaciji rada u Institutu za historiju radničkog pokreta Hrvatske, akademik Nikša Stančić o Franji Tuđmanu između povijesti i politike, akademik Petar Strčić o pogledima Franje Tuđmana do 1971. o radničkom pokretu u Hrvatskoj, akademik Dubravko Jelčić o Franji Tuđmanu, Jugoslavenska/Hrvatska akademija i Matica hrvatska, Miroslav Tuđman o povjesničarima koji poriču unatrag i povjesničarima koji pišu buduću povijest, Stjepan Matković o Prvome svjetskom ratu u djelima Franje Tuđmana, Davor Kovačić o Tuđmanovoj ocjeni represivnosti ustaškog pokreta, Nikica Barić o temi prvi hrvatski predsjednik o jugoslavenskom predsjedniku Josipu Brozu Titu, Jure Krišto o Katoličkoj crkvi u djelu Franje Tuđmana, Nevio Šetić o pogledima Franje Tuđmana na Istru te Dino Mujadžević o sukobu Vladimira Bakarića i Franje Tuđmana.

[ 9 ] Po njezinoj se crti svaka usmjerba prema učvršćenju (jugo) slavenskoga zajedništva interpretira kao napredna, progresivna, dok su nastojanja oko punoga, pa i samo malo potpunijega, ostvarenja nacionalnoga suvereniteta obilježena kao« hrvatski ekskluzivizam »koji je, dakako, nazadan i negativan (Jure Krišto,« Stare i nove paradigme hrvatske historiografije », Društvena istraživanja, br. 1 - 2, 2001., s. 179).

Uz mene kao predsjednika tu su još članovi: Anto Baković, Ante Beljo, Mario Jareb, Josip Jurčević, Jure Krišto i Mate Rupić iz Zagreba, Josip Dukić ml. iz Splita, Anto Orlovac iz Banja Luke, Miljenko Stojić iz Ljubuškog-Humca, Ivo Balukčić iz Odžaka i Marko Prpa iz Ljubljane.

Rekavši kako u svakom ozbiljnom pristupu treba spomenuti " drugu stranu medalje ", akademik Pečarić spomenuo je nekoliko povjesničara među kojima su Miroslav Brandt, Neven Budak, Jure Krišto i Vladimir Geiger koji su, kako je rekao, imali primjedbe na Goldsteinov znanstveni rad i njegovo ophođenje s kolegama, pa su tako među ostalim ukazali na faktografske i metodičke greške, pretjerano publiciranje radova, " izmišljanje izvora ".

[ 51 ]« Genetska linija jugoslavenstva išla je od liberalizma preko slavenske uzajamnosti i srbofilstva do integralnog jugoslavenstva »(Jure Krišto, Prešućena povijest.

U ovo ideološko iskrivljavanje i pristrano prikazivanje hrvatske povijesti od strane Ive Goldsteina spadaju i njegova borba protiv Bleiburga, njegove uskogrudne i nepovijesne ocjene o Stepincu i protukatolički naboj koji se očituje u njegovim uradcima, o čemu u prilozima ove knjige pišu Jure Krišto, Vladimir Geiger, Mario Jareb, Vladimir Mrkoci, Frano Glavina i drugi.

Optužujući ih kao zlonamjerne, Jure Krišto autore jedne od najvažnijih knjiga objavljenih prošle godine prokazuje da su radili u tipičnoj tradiciji komunističke historiografije, ideološki i politički formirane u progonima neposredno nakon rata prigovor Stepincu da se nije distancirao od hrvatske države dolazio je, dolazi i mogao je jedino doći od ideološki motiviranih komunističkih pobjednika.

O Stojiću kao književniku, teologu i novinaru govorit će Hrvoje Hitrec, dr. sc. Jure Krišto i Mate Kovačević.

Tim povodom, u četvrtak 25. srpnja, biti će održana i Večer sjećanja na kojoj će prigodno izlaganje pod nazivom Komunizam i njegove žrtve imati dr. sc. Jure Krišto, s Hrvatskog instituta za povijest.

Vinički župnik je u povodu te prezentacije poslao tekst dr. Jure Krišto o knjizi dr. fra Roberta Jolića i svojoj Župa Vinica kao i svoj prikaz Jokanova slikopisa u list za kulturu Hrvatsko slovo što izlazi u Zagrebu.

Jure Krišto govori o fra Didaku Buntiću i hrvatskoj politici u Bosni i Hercegovini u prigodi 100. obljetnice austro-ugarske aneksije, Marko Babić o austro-ugarskom zatiranju hrvatskoga identiteta u Bosni i Hercegovini, Zlatko Matijević svojim radom Zablatiše me djeca o fra Didaku Buntiću između Hrvatske težačke i Hrvatske pučke stranke (1919. - 1922.).

Knjižica je fra Josipa Viskovića jedan dragocjen prilog, i poticaj da se na sličan način ostave sjećanja i svjedočenja, kako bi budući naraštaji mogli dobiti sliku o jednom vremenu za koje sam autor knjige kaže narodnom poslovicom " spomenulo se, ne ponovilo se " (DL) HRVATSKI PREDSTAVNIK NA SASTANKU EUROPSKIH KOMISIJA " JUSTITIA ET PAX " U BRATISLAVI Tajnik Komisije " Justitia et pax " Hrvatske biskupske konferencije dr. Jure Krišto vratio se sa sastanka koji je pod naslovom " Budućnost Europe " održan u Bratislavi u Slovačkoj od 15 - 17. travnja ove godine.

Vrativši se u Zagreb, dr. Jure Krišto je predsjednika Hrvatske komisije " Justitia et pax " biskupa Marka Culeja i njezine članove izvjestio o tome skupu.

»Stav političkih vlasti i liberalnih grupacija prema isusovcima u Zagrebu u 20. stoljeću« - naslov je teme o kojoj je govorio dr. Jure Krišto.

Povjesničar Jure Krišto govorio je o ideologiji i političkom programu komunizma te ocijenio kako je u temeljima marksizma ateizam i materijalizam, kojem je nasilje i uništenje bitni dio prakse.

Duvanjski žrtvoslov sastoji se od tri velika poglavlja: 1. Duvanjska stradanja u ratu i poraću (opći prikaz) dr. Jure Krišto. 2. Popis duvanjskih žrtava ratova (pojedinačni popis za Prvi i Drugi svjetski rat, po duvanjskim župama, a potom i po selima; tu je i popis srpskih i muslimanskih žrtava koji nam je trenutno dostupan) dr. Robert Jolić (devet župa duvanjskoga dekanata) i Ante Tadić (župa Tomislavgrad). 3. Svjedočanstva (o masovnim zločinima u Drugom svjetskom ratu i poraću, kao i o križnom putu 1945. godine; izbor od 15 svjedočanstava) više autora, najviše fra Mate Tadić i Ante Tadić.

Priredili: dr. Robert Jolić dr. Jure Krišto Ante Tadić

A dr. Jure Krišto, koji je o tome pisao, primjećuje: Rabin je svjestan, naime, iznimno agresivne ljevičarske intelektualne klase koja želi eliminirati s društvenog obzorja ne samo Katoličku Crkvu nego vjeru kao takvu što, dakako, uključuje i židovstvo. " A potom piše: Suvremeni kritičari Katoličke Crkve uopće se ne bave holokaustom, nego ga jednostavno zlorabe kao najveću batinu kojom udaraju protiv onih u Crkvi koji se ne slažu s njihovim liberalnim stajalištima o seksualnosti, pobačaju, kontracepciji, celibatu, ulozi žene u Crkvi i sličnim pitanjima...

O hrvatskoj povijesti 20. stoljeća pišu: akademik Petar Strčić o najzapadnijem dijelu hrvatskog nacionalnog korpusa od 1918. do 19141., Đuro Vidmarović o kardinalu Alojziju Stepincu na stranicama Glasa sv. Antuna iz Buenos Airesa 1947. - 1955., Jure Krišto o hrvatskoj politici u Bosni i prema njoj, Mato Artuković o S.

O njegovu političkom djelovanju pisao je prof. Jure Krišto pa samo ukratko podsjećam da je dr. Guberina, zbog svojih političkih uvjerenja, u prvoj Jugoslaviji bio dva puta uhićivan.

Uslijedili su rezultati istraživanja i rada predavača koji su izlazili prema predviđenom rasporedu Dr. sc. Jure Krišto: Komunizam kao ideologija i politički program

Postoji jedno važno svjedočenje navodnog sudionika: Jure Krišto, kojeg valjda nećeš uvrstiti u " komunističke povjesničare ", navodi svjedočenje jednog ustaškog emigranta, u ostavštini Tomislava Draganovića, koji je u ubijanju prisustvovao, da se masakr stvarno dogodio u samoj crkvi. (" Sukob simbola ", 2001, str. 122) Gle čuda - Vuković je to svjedočenje nekako previdio.

O knjizi i sjećanjima na živote presnačkih žrtava govorili su kardinal Puljić, biskupi Komarica i Mrzljak, redovnica Miroslava Ljevar, recenzenti knjige dr. Josip Jurčević i dr. Jure Krišto te sam autor.

Ali, volja za šalom prestaje nakon tematske analize tekstova koji su u ČSP-u objavljivani: kako je pokazao Jure Krišto, prvih petnaest godina izrazito su dominirale teme iz« socijalističke revolucije »(usp.: J.