U tematiku zbornika uveo nas je dr. Milan Kruhek prikazujući društveno-političke prilike od sredine 15. st. na hrvatskom i europskom političkom prostoru prema kriteriju koliko su i kakve veze imali sa životom Modruša i crkve Gospe od Čudesa.

Radnu grupu su sačinjavali dr. sc. Milan Kruhek, Draženka Polović prof., Igor Čulig prof., mr. sc. Marina Grčić i Maja Purgar dipl. politologinja.

U svom komemorativnom govoru povjesničar dr. Milan Kruhek je namjeru carskog bečkog dvora da kraljevine Hrvatsku i Mađarsku pretvori u svoje pokrajine i oduzme im njihova kraljevska prava nazvao pokretom.

U trećem broju znanstvene članke su objavili Petar Strčić Bernardin Frankopan i njegovo doba, gospićko-senjski biskup Mile Bogović Crkvene prilike u vrijeme Bernardina Frankopana, Borislav Grgin Modruš između kneževa Frankopana, Osmanlija i kraljevskih vlasti 1458 - 1526, Robert Kurelić Prvi markgrofov rat i Frankopani, Hrvoje Kekez Bernardin Frankopan i Krbavska bitka: je li spasio sebe i malobrojne ili je pobjegao iz boja?, Lovorka Čoralić Prekojadranska iseljavanja iz Modruša od XIV. do XVI. stoljeća, Sanja Vulić Jezik u središnjoj Hrvatskoj u doba Bernardina Frankopana, Ivan Jurković Originalni primjerci i kritička izdanja Govora za Hrvatsku kneza Bernardina Frankopana, Violeta Moretti Oratio pro Croatia Bernardina Frankopana, Milan Kruhek Bernardin Frankopan krčki, senjski i modruški knez posljednji modruški Europejac hrvatskoga srednjovjekovlja 1453 - 1529, Zorislav Horbat Fortifikacijska djelatnost Bernardina Frankopana, Marko Špikić Modruš, povijesni spomenik između predaje i diskontinuiteta i Drago Miletić Baština i baštinici.

Dr. Milan Kruhek autor je poglavlja o Plaškom kao starom hrvatskom naselju i utvrdi obrane hrvatskog kraljevstva.

Ovi Modruški zbornici su svojevrsno multidisciplinarno istraživanje povijesti 15. stoljeća u ovom dijelu Hrvatske, a u trećem zborniku priloge su napisali najpoznatiji hrvatski povjesničari, kao što su Petar Strčić, biskup Mile Bogović, Borislav Grgin, Sanja Vulić, Robert Kurelić, Hrvoje Kekez, Lovorka Čoralić, Ivan Jurković, Milan Kruhek i drugi.

Osim Siska i Karlovca većina tih utvrda bila je građena od drvene građe. (Milan Kruhek: Krajiške utvrde i obrana Hrvatskog kraljevstva tijekom 16. stoljeća)

Zanimljivo je da ta vojska nije uspjela narušiti duhovnu komponentu u vrijeme komunističkog progona«, kaže vijećnik dr. Milan Kruhek Vjeroučitelj i član župnoga pastoralnog vijeća Antun Vuksan ističe da je problem mladih u župi što najčešće nemaju vjerskog odgoja u obitelji.

Od samog osnutka župe, poglavito u izgradnji župne crkve, aktivno je uključen član župnoga pastoralnog vijeća dr. Milan Kruhek.

Neke odgovore upravo je ponudio sljedeći izlagač, Milan Kruhek, s temom Od srednjovjekovne Krbave do castruma Udbine.

Milan Kruhek šezdesetih godina prošlog stoljeća obilazi kompleks i zaključuje da je tvrđava impozantnih dimenzija, a nalazi se u ruševini.

Ugostili smo u našem domu i izveli program za voditelja američke misije na Hrvatskom vojnom učilištu Petar Zrinski, generala Richarda Griffittsa, njegove suradnike i goste, za višestrukog slavodobitnika viteške Sinjske Alke Ognjena Preosta, na promociji knjige Prilišće Kupa, ljudi i tri sela, gosti su nam bili: predsjednik Matice Hrvatske dr. Josip Bratulić, dr. Milan Kruhek (Institut za suvremenu povijest), visoki dužnosnici naše Županije, grada Karlovca, Hrvatska vojske... itd).

- Literatura: - Milan Kruhek " Zov " br. 7, str. 22 - 29.

Dr. Milan Kruhek je govorio o Povijesnim spomenicima feudalnog i biskupskom grada Modruša kroz prezentaciju, a na kraju je Vanja Miljković s Geodetskog fakulteta predočila Ulogu geodezije u očuvanju kulturne baštine kroz prizmu geodetskih snimaka Modruša.

O knjizi su govorili povjesničar Milan Kruhek, recenzent monografije, viši stručni savjetnik...

Upravo će u atriju Muzeja biti i održan spomenuti skup na kojem će predavanje održati Zvonimir Gerber i dr. Milan Kruhek.

O liku i djelovanju tog franjevca rođenog 1871. te njegovu značaju za Karlovac govorit će autori knjige: pater Tomo Rumenjak, povjesničar Milan Kruhek, profesor Antonio Bosio, dr. Mirica Rapić, Zvonimir Gerber i drugi.

Pavuša Vežić: Rezultati istraživanja na prostoru Citadele u Zadru; Božica Valenčić i Tone Papić: Župna crkva sv. Petra i Pavla u Koški; Stanko Piplović: Prostorno-arhitektonska revitalizacija parka Garagnin-Fanfogna u Trogiru; Mladen Obad-Šćitaroci: Perivoj dvorca u Valpovu; Milan Kruhek i Zorislav Horvat: Castrum Thersan et civitas Modrussa - povijesni i topografski pregled; Mirjana Marasović i Ivan Srša: Srednjovjekovne drvene stropne konstrukcije u Splitu; Ivan Srša: Istočno i južno pročelje zgrade Obrtne škole i Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu; Zofia Mavar: Konzervatorska dokumentacija i problemi suradnje na izradi planova prostornog uređenja; Hans-Georg Lippert: Novi identitet starih njemačkih gradova; Sofija Petricioli: O zakladi Abegg u Riggisbergu kod Berna i o knjizi Mechtild Flury-Lemberg " Textil-Konservierung "; Pavuša Vežić: Uz knjigu Ive Petriciolija " Od Donata do Radovana ".

Za životno djelo predložen je povjesničar dr. Milan Kruhek, a za godišnja inovator Marko Bubaš i Poljak Wojciech Droždž (on je zamjenik predsjednika zapadne pomorske regije Poljske, a dugogodišnji je promotor inicijative CETC Route 65 u koju se Karlovačka županija uključila 2010. zahvaljujući i njegovoj potpori) kao fizičke te Hrvatski centar za razminiranje (HCR) Karlovac, Dom za djecu Vladimir Nazor i Obrtnička komora Karlovačke županije kao pravne osobe.

Mons. dr. Mile Bogović znanstveno se osvrnuo na Modruš od župne crkve do modruške katedrale, spomenuvši tadašnje, 1460 - te godine, razloge preseljenja sjedišta biskupije iz Krbave u Modruš, dok je predavanje na temu Povijesni spomenici feudalnog i biskupskog grada Modruša uz video prezentaciju održao dr. sc. Milan Kruhek.

Za socijalno-zdravstvenu problematiku i europske integracije to je prof. dr. Ana Rukavina, za urbanizam i koordinator za Zvijezdu prof. dr. Boris Morsan, prof. dr. Branko Wasserbauer za ekonomska pitanja i gospodarstvo, a dr. Milan Kruhek za društvene djelatnosti.

Gospić/Udbina, 8. ožujka 2007. - Na Udbini i u Gospiću 8. ožujka 2007. sastao se, pod predsjedanjem biskupa mons. Mile Bogovića, Pododbor Crkve hrvatskih mučenika za istraživanje i prezentaciju povijesnih spomenika stare Krbave i Udbine u sastavu Milan Kruhek Hrvatski institut za povijest (Zagreb), Tanja Kolak Muzej Like u Gospiću (Gospić), Tomislav Petrinec i Zorislav Horvat Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture (Zagreb).

Na predavanju u Društvenom domu u Mađarevu Milan Kruhek iz Hrvatskog instituta za povijest govorio je na temu 800 godina značaja gradine, a Zorislav Horvat iz Konzervatorskog zavoda Hrvatske o građevinskom razvoju arhitekture Grebengrada.

Ocjenu o njoj dali su renomirani znanstvenici: dr. Milan Kruhek, dr. Krunoslav Nikodem i dr. Špiro Marasović, složivši se kako je knjigom »Ivan Pavao II: Poslanje i djelovanje« najšira čitalačka publika dobila temelj i izvor za proučavanje i razumijevanje osobe, djela i vremena u kojem je živio papa Ivan Pavao II, ali i onoga čime je zadužio buduće generacije.

Ravnatelji Hrvatskoga instituta za povijest i Hrvatskoga državnog arhiva Milan Kruhek i Stjepan Ćosić u kataloškom predgovoru napominju kako su granice neke suverene države dio temelja njezina postojanja i identiteta.

Uvodnu povijesnu studiju kataloga " Oslobodilački ratovi i povijesne granice Hrvatskoga Kraljevstva u međunarodnim državnim ugovorima, od mira na Žitvi 1606. do mira u Svištovu 1791. " napisao je Milan Kruhek.

Dr. sc. Milan Kruhek je podsjetio da je pred dvadesetak godina pokrenut projekt arheološkog istraživanja Modruša koji je doživio neslavni kraj.

9. Dr. sc. Sanja Vulić: Jezik u središnjoj Hrvatskoj u doba Bernardina Frankopana 10. Dr. sc. Ivan jurković: Originalni primjerci i kritička izdanja govora za Hrvatsku Bernardina Frankopana 11. Prof. Viloleta Moretti: Oratio pro Croatia Bernardina Frankopana 12. Dr. sc. Milan Kruhek i Dr. sc. Zorislav Horvat: Graditeljska djelatnost Bernardina Frankopana 13. Dr. sc. Marko Špikić: Modruš, povijesni spomenik između predaje i diskontinuiteta 14. Dr. sc. Drago Miletić: Odnos baštinika prema baštini (primjeri našeg ofnosa prema Frankopanskoj baštini)

Voditeljica na otvaranju, prof. Sanja Drenšek, nakon odsvirane himne Republike Hrvatske u ime organizatora Skupa pozdravila je sve nazočne i zahvalila se pokroviteljima, a posebno se zahvalila i pozdravila članove organizacijskog odbora kojeg čine: akademik Tomislav Raukar, akademik Petar Strčić, dr. sc. Milan Kruhek, prof. dr. sc. Borislav Grgin, dr. sc. Ivan Jurković, dr. sc. Borislav Olujić, dr. sc. Željko Holjevac i predsjednik Katedre Čakavskog sabora Modruše Zvonko Trdić.

Dr. Milan Kruhek u knjizi " Graditeljska baština Karlovačkog Pokuplja " iz 1993. daje kratki pregled dodatašnjih arheoloških spoznaja o " škrinjama " s karlovačkog područja: " Rimsko je doba ostavilo na prostoru Karlovačkog Pokuplja (od 1. do 5. stoljeća, op. ur.) znatne tragove....