Urednici se Razvan Ion Eugen Radescu, a uz brojne međunarodne teoretičare i umjetnike, sudjelovala je i Ana Peraica s tekstom ' Empty pedestals '.

Ana Peraica obranila je s prvi doktorat s temom fotografije u Hrvatskoj na internacionalnom doktorskom studiju riječkog, tršćanskog i mariborskog sveučilišta, a po završetku studija teorije umjetnosti na Jan Van Eyck Akademie u Maastrichtu i filmskih studija na Amsterdamskom sveučilištu.

Ipak, generacija ženske dijaspore (prvi val 1991, drugi oko 1999) iskusila je probleme kulturalnoga prevođenja. Valja napomenuti da je i voditeljica projekta Ana Peraica iskusila draži i probleme egzila, dijaspore i nomadizma, koje je usput i teorijski i praktično ispitivala i na vlastitoj koži, te je temeljito pripremljena za diskusiju na tu temu.

Riječ je o sintagmi koju je postavila ovogodišnja selektorica Salona, povjesničarka umjetnosti, kustosica i teoretičarka Ana Peraica, nastojeći dati konceptualni fokus odazivu umjetnika na ovogodišnju žiriranu izložbu, što je uobičajena situacija u suvremenoj vizualnoj umjetnosti, no ipak predstavlja nešto veći izazov kad je riječ o produkciji u području primijenjene umjetnosti i dizajna.

Stoga uvijek subverzivna i oštra (zmijskog) jezika Ana Peraica prigodom otvorenja nije puno trošila riječi na estetsku, vizualnu odnosno plastičku stranu izložbe/manifestacije, nego je odmah referirala na alarmantne statističke podatke o položaju, nedaćama, sudbini žena u situaciji egzila odnosno izmještenosti iz gotovo podjednako zabrinjavajuće domaće idile u koju će se, budu li imale sreće, jednog dana kao povratnice vratiti, doduše žive ili mrtve (ovdje ne citiram Peraicu, nego filmski žanr potjere odnosno lova na glave ili pak na vještice).

Na taj rad Andreje Kulunčić te na anketu odmah je na otvorenju središnje izložbe ukazala kustosica Ana Peraica.

U uvodnom tekstu u katalogu Salona, pod nazivom ' Rukopisi novog doba ' kustosica i selektorica dr. sc. Ana Peraica piše o koncepciji ovogodišnje izložbe: ' Primijenjene umjetnosti oduvijek su baratale tekstom, bilo na način ispisa imena umjetnika, njihovih gildi ili kao dekoraciju, a nešto kasnije i sami vizualni umjetnici počinju koristiti tekst kao vizualni element.

Životopis: Dr. sc. Ana PERAICA je kćer fotografa Dražena Perajice, te unuka fotografa i kamermana Antonija Perajice, iz Atelijera Perajica sa Peristila.

Branko Cerovac Naglasak u projektu Žena na raskrižju ideologije nije toliko na mogućoj artikulaciji pozicije u odnosu na homoerotsku komponentu kako vladajuće kulturne elite tako i outsidera po vokaciji ili pak prisili na queer pitanjima uopće, već upravo na represivnom režimu muške vladavine koja je potiskivala djelatnost žene/a i u splitsko-dalmatinskoj regiji i šire Umjetnički projekt Žena na raskrižju ideologija, Split, Stara gradska vijećnica 20. siječnja 20. veljače 2007, programska urednica: Ana Peraica

Upravo se tih godina tri žene na splitskoj sceni postavljaju kao novum u vođenju priče: otprije društveno izuzetno djelatna ali ne toliko likovno profilirana Sonja Barač Rudinsky koja pokreće Galeriju GHETTO (uz angažman umjetnika Željka Jermana), već spomenuta Tamara Visković (koja je u međuvremenu imenovana pročelnicom za kulturu i značajno utječe na profiliranje i artikulaciju tamošnjih prilika) i u teorijskom smislu najdiferenciranija i najradikalnije usmjerena Ana Peraica.

Autorica koncepcije izložbe Salona Ana Peraica obrazložila je nagradu Transfer između elitne i popularne kulture, između galerijske i umjetnosti u javnom prostoru.

S druge strane, procjenjujući ostala 42 rada na Salonu, djelo 39 autora ili grupa autora, stručni žiri u sastavu dr. sc. Ana Peraica (glavna kustosica i selektorica Salona), dr. sc. Suzana Milevska, dr. sc. Asja Mandić, Nataša Petrešin-Bachelez i Ivana Bago dodijelio je slijedeće nagrade Veliku nagradu Salona Muniri Serdarević za kompleksnu instalaciju Kutak intime; te nekoliko jednako vrijednih nagrada Borisu Ljubičiću za njegovu suvremenu tipografsku interpretaciju Bašćanske ploče; Krunoslavu Kovaču za dirljiv i snažan rad Homage Editi Schubert; Danijelu Srdarevu za cjeloviti dizajn inovativnog priručnika Umjetnost za djecu, dok je Nikoli Đureku za niz visoko funkcionalnih autorskih tipografija dizajniranih posljednjih godina dodijeljena jedna od dvije nagrade ocjenjivačkog suda hrvatske sekcije AICA-e.

Konferencija će pokušati rasvijetliti upravo taj povijesni luk i tu sadašnju nedaću, a u tom pokušaju sudjelovat će istaknuti teoretičari, umjetnici i praktičari, kako pojedinci tako i kolektivi, koji su i sami sudjelovali u kritičkom razmatranju tih procesa tijekom protekla dva desetljeća: Clemens Apprich, Vuk Ćosić, Branka Ćurćić, Luka Frelih, Anthony Iles, Eric Kluitenberg, Dejan Kršić, Zoran Pantelić, Matteo Pasquinelli, Katarina Peović Vuković, Ana Peraica, Joanne Richardson, Gerald Raunig, János Sugár i Vera Tollmann.

Nastup splitskih studenata završen je raspravom na koju su pozvani govoriti Marko Golub, Dan Oki, Dinko Peračić, Ana Peraica i Miranda Veljačić.

Ana Peraica: Skale u kampanelu su katastrofa

Tijekom ožujka i travnja međunarodni teoretičari i umjetnici, među njima i Andreja Kulunčić, sudjelovat će na projektu ' Victimsâ Symptom ' kojeg kurira Ana Peraica na platformi LabforCulture.

Ana Peraica je diplomirala filozofiju i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, nastavljajući poslijediplomske studije na odsjeku za teoriju post-akademskoga centra Jan Van Eyck Akademie u Maastrichtu.

Ana Peraica slobodna je kustosica i teoretičarka koja se bavi postdoktorskim istraživanjem umjetničke teorije i novih medija.

Ana Peraica, medijska teoretičarka analizirat će pojavnost pop-arta u digitalnoj kulturi, Ante Vladislavić, dekan Akademije primijenjenih umjetnosti govorit će o odnosu mode i pop-arta, a Benedikt Perak istaknut će duhovne i spoznajne doprinose pop-art pokreta.

Kako se nositi s gubitkom i dovršiti ono što je ostalo nedovršeno s Danielom su podijeli Sanja Šamanović, Ana Peraica, te Tamara i Filip Gal.

Ana Peraica iz foto Ateliera Perajica na Peristilu tvrdi kako problem počinje u ranim popodnevnim satima, kad se na carski trg dovoze željezni dijelovi za skele koji se onda bacaju na kamen.

U uvodnom tekstu kataloga Salona, Ana Peraica, kustosica izložbe, piše: ' U zadnjem dijelu ovoga Salona, u temi koja je jedina povijesna i stilska, a to je tema ženskog pisma, proučava se osnova definicije ove kovanice koja već dugo vremena putuje raznim teorijama, izložbama i ostalim kulturalnim produkcijama.

Iz Hrvatske sudjeluju Slavko Kacunko, Ana Peraica, te Darko Fritz.

Tekst i glas: Ana Peraica Zvučna produkcija: Gildo Bavčević

Antonio Lauer, Vladimir Dodig-Trokut, Sven Stilinović, Vlado Martek, odnedavno pokojni Željko Jerman, Zlatko Kutnjak, Zlatan Dumanić, Pino Ivančić, Zlobecsport, Crtalić, GHETTO Sonje Barač Rudynski, Ana Peraica, Damir Stojnić, Krešo Kovačićek, Krešo Mustać, Franko Bušić, Spartak Dulić, Goran Karabogdan, Zubović, RI PERFORMANCE SYNDICATE i dr

Zbornik Victims Symptom PTSD and Culture, koji izlazi u ediciji Theory on Demand (Institute of Network Cultures, Amsterdam) kompilira istoimeni projekt kojega je 2007. producirao Lab for Culture, a kojega je kurirala Ana Peraica.

Institute of Network Cultures objavio je novu seriju knjiga ' Theory on Demand ', uključujući i reader ' Victims Symptom ', prema istoimenom projektu, kojeg je uredila Ana Peraica.

Ana Peraica diplomirala je povijest umjetnosti i filozofiju, a postdiplomski studij teorije umjetnosti završila je 2001. na Jan Van Eyck Akademie u Maastrichtu.

Predstavljeno je dvadesetak Verzottijevih fotografija, kolaža kojima se komentiraju ili kritiziraju društvena zbivanja, a nastali su, kako je rekla kustosica izložbe Ana Peraica, još od autorova studija u Pragu sedamdesetih godina prošloga stoljeća pa sve do danas.

Nagrade su podjeljenje u deset kategorija, Petar Trinajstić dobitnik je nagrade za slobodnu temu, Petra Mrša za akt, Ivana Hengl za arhitekturu, Tom Dubravec za ljude, Dinko Cepak za multimediju, Mladen Šarić za mrtvu prirodu, Romano Decker i Dejan Kutić za modu, Dinko Neskusil za prirodu, Ana Peraica za profesionalni koncept i Stanko Abadžić za izdavaštvo, u kategoriji fotoreporteri dobitnik je Antonio Bronić, a za životno djelo nagrađen je Renco Kosinožić.