Snješka Knežević ne skače u vis poput Blanke Vlašić, ne nosi revolver poput Ruže Tomašić i ne arbitrira na gornjogradskim sjednicama poput Vesne Pusić.

Mi iz nje nećemo izaći dok ne počne vladati zakon i red ', rekla je povjesničarka umjetnosti Snješka Knežević.

Snješka Knežević objašnjava: u drugoj generalnoj osnovi Zagreba iz 1887. površina gdje su kasnije izgrađeni hotel Esplanade i zgrada Središnjeg ureda za osiguranja radnika (SUZOR) bila je predviđena za Južni perivoj: velik javni park i pandan Botaničkog vrta.

Kako je podsjetila povjesničarka umjetnosti dr. Snješka Knežević, željeznicu i Zapadni kolodvor gradile su Mađarske željeznice uz prugu koja samo prolazi kroz Zagreb.

Snješka Knežević rekla je u ime Odbora za baštinu i prostor Društva povjesničara umjetnosti da se ruše dvije povijesne kuće te da se počinje realizirati projekt koji od početka ide pogrešnim smjerom - lokacija je pogrešna i predimenzionirana struktura.

Snješka Knežević, Zagreb, 1999), riječ je između ostalog i o strogim metodama u okviru znanstvenoga proučavanja povijesti umjetnosti, posebno o pojmovnoj i metodičkoj strogosti Hansa Sedlmayra.

Navodi se i da je prof. dr. Snješka Knežević na zahtjev Rektorata Sveučilišta u Zagrebu (Akademskog senata) koji je predložio promjenu imena Trga maršala Tita, iznijela kronologiju: trg je, po prvotnoj namjeni toga mjesta nosio ime Sajmište; Sveučilište je u današnjoj zgradi od 1882., a ime Sveučilišni trg je dobio 1890. kad je sajmište premješteno; 1912. je preimenovan u Wilsonov trg; 1927. u Trg kralja Aleksandra; uspostavom Nezavisne države Hrvatske preimenovan je u Trg I u očekivanju novog imena, koje nije dobio; 1945. godine nakratko nosi ime Kazališni trg, da bi 1946. dobio svoj današnji naziv Trg maršala Tita.

Pritom, temeljni problem definiranja novog parka, a kako je to istaknula i Snješka Knežević, autorica knjige Zagrebačka Zelena potkova, je urbanistički i pitanje namjene.

No, istaknuti povjesničari umjetnosti Snješka Knežević i Zvonko Maković složili su se u stavu da kravata nema nikakve veze sa Zagrebom, dapače " nema nikakve veze s kulturnim i umjetničkim identitetom grada ", istaknula je Knežević, dodajući da je to " kampanja jedne institucije koju oni žele nametnuti kao brend ".

Autorica brojnih kontinuiranih priloga povijesti urbanog razvoja Zagreba od 19. stoljeća do danas, među kojima je najistaknutija knjiga ' ' Zelena potkova u Zagrebu ' ' za koju je autorica dobila nagradu Grada Zagreba. - povjesničarka umjetnosti dr. sc. Snješka Knežević.

Knjigu su predstavili: Vjera Katalinić, Snješka Knežević, Marko Grčić i Nada Bezić, a promociju je moderirala Marijana Pintar.

Knjiga je kolaž povijesno-urbanističkih promatranja o gradu, fotografija i planova, a specifičnost ove knjige, kako ističe dr. sc. Snješka Knežević, su mnogobrojni citati različitih mislioca, od Perikla preko Lewisa Mumforda do Le Corbusiera.

Uz Murtićeve, bili su prisutni Vladimir Stojsavljević, Snješka Knežević, arhitekt Nikola Polak i još nekolicina.

Snješka Knežević, povjesničarka urbanizma, autorica je hvaljene i nagrađivane knjige Zagrebačka zelena potkova, u kojoj je pišući o središtu Donjega grada branila i Fabrisov projekt zgrade na Trgu maršala Tita.

Sjetila sam se da arhitekt Igor Fabris, koji je nasljednik autorskog prava svog oca, čuva izvorne nacrte zgrade, i čini mi se da bi bilo pravedno pozvati ga da projektira realizaciju kuće, ispričala je Snješka Knežević, svjesna da bi kupnja i adaptacija zgrade na najboljem mogućem položaju u Zagrebu bio krupan zalogaj za gradsku vlast.

O modernoj arhitekturi knjižnica na skupu će izlagati i poznati hrvatski arhitekti akademik Velimir Neidhardt i prof. dr. sc. Nenad Fabijanić sa Arhitektonskog fakuteta Sveučilišta u Zagrebu te dr. sc. Snješka Knežević sa Instituta za povijest umjetnosti.

Uvodne napomene dat će Snješka Knežević, Andrea Zlatar, Srđan Dvornik i Nadežda Čačinovič.

Uz poštovanje Ivo Banac, Nadežda Čačinovič, Snješka Knežević, Edo Murtić, Slobodan P.

Znam da to zvuči kao pretjerivanje, ali Snješka Knežević je sve što Hrvatska u ovom času nije.

U ponedjeljak 16.3. u Novinarskom je domu održana prva tribina Foruma Zagreb pod naslovom Što se događa s našim trgovima? Tribina na kojoj su govorili Nenad Fabijanić, Snješka Knežević, Zlatko Uzelac, Borislav Doklestić i Vera Petrinjak Šimek bila je posvećena spornim rekonstrukcijama niza zagrebačkih trgova i njihovim zabrinjavajućim urbanističkim i društvenim posljedicama.

- Čitava povijest svemira, Martin Bojowald (Fraktura) Premda je još Stephen Hawking ustvrdio da je pitati što je bilo prije početka svemira jednako besmisleno kao pitati što je sjeverno od Sjevernoga pola, pred nama je upravo pokušaj odgovora na to intrigantno pitanje. 3. Zagreb - Grad, memorija, art, Snješka Knežević (Meandarmedia) Knjiga sadrži 22 članka objavljena u znanstvenim i stručnim časopisima, zbornicima, tjednicima i novinama od 2003. do danas uz nekoliko iznimaka: starijih tekstova, odnosno dva napisana za ovu knjigu.

Visoki etički naboj, služenju čovjeku i građaninu, težnja estetskoj utopiji zasnovanoj na sintezi prirode i umjetnosti temelji su na kojem je izgradila svoj bogat opus. " (Snješka Knežević)

Ediciju Sveučilište i grad predstavit će dr. sc. Bojan Baletić, dr. sc. Snješka Knežević, Mladen Perušić dipl.ing.arh.

SNJEŠKA KNEŽEVIĆ Ideološki relikt Maksimirski stadion je bio kapitalni kulturno-politički projekt, prije svega kao spomenik hrvatskoj sportskoj ikoni, Dinamu, i arhitektonski predstavnik nove političke ere u duhu hibridnih spomeničkih vizija 90 - ih.

Urednica monografije je dr. sc. Snješka Knežević.

Na vrijednost Konzervatorskog novog iverja prva je upozorila Snješka Knežević u sjajnu ogledu gdje je posebno naglasila prinos osmišljavanja temeljnih načela obnove spomenika kulture nakon ratnih razaranja.

Dr. sc. Snješka Knežević Zagreb, Hrvatska

Tako barem smatra ugledna povjesničarka umjetnosti Snješka Knežević, koja je nedavno u prostorijama Društva Miroslav Šalom Freiberger održala predavanje o kući Granitz.

Ekscesi i u prošlosti Nije li to mogao biti kulturni centar koji bi možda mogao sadržavati muzej zagrebačkog novinstva, društveno i kulturno okupljalište specifičnog programa koji bi proizašao iz takvog karaktera mjesta - pita Snješka Knežević koja je podsjetila da Preradovićev trg u prošlosti nije bio pošteđen građevinskih ekscesa.

Mi samo želimo reći da naš odnos prema tom bloku nije gradnja, nego regulacija, dakle, uređenje - zaključila je Snješka Knežević.