Analitičari HNB-a ističu i da se sniženje kamatnih stopa na kredite poduzećima nije značajnije odrazilo na obujam njihova ukupnog financiranja, dok su se krediti stanovništvu u 2012. smanjili, a takav trend nastavio se i na početku 2013. godine. (A.

No, unatoč novim neto korištenjima stanje duga neznatno se smanjilo, i to zahvaljujući jačanju tečaja eura prema američkom dolaru, napominju analitičari HNB-a.

Izuzevši to, nakon blagog rasta u prva tri mjeseca, kod privatnih se poduzeća u drugom tromjesečju inozemna zaduženost blago povećala jedino s osnove duga prema vlasnički povezanim poduzećima u inozemstvu, napominju analitičari HNB-a.

Slaba potražnja kućanstava za kreditima uvelike odražava nepovoljne trendove na tržištu rada koji se očituju u ponovnom intenziviranju pada zaposlenosti te smanjenju realnih plaća, ističu analitičari HNB-a.

Analitičari HNB-a napominju kako je učinak smanjenja prihoda od turizma na neto prihode od putovanja ublažen još snažnijim padom rashoda za turističku potrošnju rezidenata u inozemstvo.

Nakon privremenog rasta u prva dva mjeseca, u nastavku su banke kontinuirano smanjivale svoje inozemne obveze, potaknute s jedne strane mjerama monetarne politike usmjerenim na ublažavanje vanjske zaduženosti, a s druge strane sredstvima od dokapitalizacija u prvom dijelu godine te snažnim sezonskim priljevom deviznih depozita u ljetnim mjesecima, navode analitičari HNB-a.

Isključi li se utjecaj aprecijacije kune u tom razdoblju, koja utječe na smanjenje kunskog iznosa plasmana te siječanjsko smanjenje, koje je bilo rezultat prilagodbe banaka Odluci o upisu obveznih blagajničkih zapisa HNB-a, rast plasmana u prvih sedam mjeseci ne odstupa od limita od 7 posto određenog za to razdoblje, zaključuju analitičari HNB-a.

U strukturi kredita stanovništvu, navode analitičari HNB-a, usporen je rast gotovo svih vrsta kredita, a ponajviše stambenih, čija je godišnja stopa rasta na kraju srpnja iznosila 14,9 posto, što je gotovo upola manje nego na kraju srpnja prošle godine.

Nakon stagnacije koja je obilježila prošlu godinu te povećanja poreza, analitičari HNB-a predviđaju da će u prvoj polovici ove godine potražnja za kreditima dodatno oslabiti (POSLOVNI DNEVNIK) Dok je kriza tržišta rada u zemljama Europske unije, ponajprije u Španjolskoj i Italiji, stopu zaposlenosti spustila na najnižu razinu od 2006., u Hrvatskoj je zaposlenost potonula i dublje - pet godina unatrag.

Pad cijena nekretnina zbog poreza na imovinu vjerojatno neće prouzročiti smanjenje znatnih zaliha neprodanih novih stanova, procjenjuju analitičari HNB-a, koji ističu će se potražnja s novoizgrađenih preusmjeriti na starije stanove.

U najnovijem Biltenu analitičari HNB-a procjenjuju da bi u 2013. rast BDP-a tijekom godine mogao biti kontinuiran i relativno stabilan, uz godišnju stopu promjene od 1,3 posto.

No, kako su regulatorne rezerve i zarade banaka značajno smanjene, nekim će bankama uskoro biti potreban dodatni kapital, zaključuju analitičari HNB-a u Publikaciji Financijska stabilnost

Rast deviznih depozita u 2012. velikim je dijelom odraz sezonskog povećanja deviznih depozita stanovništva tijekom ljetnih mjeseci, a analitičari HNB-a dodaju i kako je na zabilježena godišnja kretanja zamjetno utjecala i konverzija kunskih u devizne depozite jednoga velikog poduzeća.

U idućim mjesecima može se očekivati pad godišnje stope inflacije.U nastavku godine analitičari HNB-a očekuju stabilan tečaj kune prema euru.

Od 180 milijuna eura siječanjskog povećanja inozemnog duga ostalih domaćih sektora (uglavnom trgovačkih društava) čak je 140 milijuna eura rezultat međuvalutnih promjena (poglavito aprecijacije američkog dolara prema euru), pojašnjavaju analitičari HNB-a.

Na razini prvih triju tromjesečja realni se BDP smanjio za 1,8 posto u odnosu na isto razdoblje 2011. godine, pri čemu je samo izvoz robe i usluga stagnirao, dok su sve ostale sastavnice nepovoljno djelovale na agregatnu gospodarsku aktivnost, objašnjavaju analitičari HNB-a.

Padu duga banaka, osim postojećih mjera monetarne politike kojima se ograničava rast njihovih plasmana, pridonijele su i dokapitalizacije u prvom dijelu godine te devizni priljevi od turizma u ljetnim mjesecima, napominju analitičari HNB-a.

Blagi rast inozemnog duga države, navode analitičari HNB-a, uglavnom se može pripisati porastu duga republičkih fondova i HBOR-a (najviše zbog korištenja sindiciranog kredita u iznosu od 230 milijuna eura).

Taj je porast duga, pojašnjavaju analitičari HNB-a, bio potaknut naglim povlačenjem depozita stanovništva, koje su banke nadomjestile povećanjem inozemnih obveza prema svojim većinskim stranim vlasnicima, i to posebice s osnove gotovine i depozita te kratkoročnih kredita.

Argumente poput onih da kod njihove cijene ne može biti značajna dispariteta u odnosu na svijet često prati teza da će se proizvođači u tom slučaju okrenuti izvozu analitičari HNB-a smatraju tankim jer s hranom to nije baš tako jednostavno.

Analitičari HNB-a navode kako je porast gospodarske aktivnosti u promatranim zemljama bio uvelike potaknut rastom izvoza, dok je samo u nekim zemljama, poput Estonije i Litve, snažno porasla i domaća potražnja.

I analitičari HNB-a primjećuju da su primjerice zemlje srednje Europe iskoristile to razdoblje niskih kamatnih stopa i liberaliziranih tokova kapitala na način da su privlačile prije svega izravna ulaganja i to u proizvodne djelatnosti pa je došlo do transfera znanja i tehnologije čime je stvorena osnovica za konkurentno gospodarstvo i izvoz, kažu.

No, utjecaj te transakcije na stanje duga umanjen je novim korištenjem dugoročnoga kredita Svjetske banke u iznosu od 200 milijuna eura, navode analitičari HNB-a.

Bruto financijska imovina stanovništva u 2011. bila je još i veća 340 milijardi kuna, a kada su oduzeli kredite i druge obveze, analitičari HNB-a došli su do brojke od 200 milijardi kuna

Inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku značajno su se smanjila i u prva tri tromjesečja 2012. iznosila su tek 500 milijuna eura, što je upola manje nego u istom razdoblju godine prije, napominju analitičari HNB-a i dodaj u kako se tek polovina ulaganja odnosila na nove projekte, poglavito u nekretnine, djelatnosti turizma te trgovine koje su i u proteklom kriznom razdoblju privlačile inozemne ulagače, dok još uvijek nema značajnih ulaganja u proizvodne djelatnosti.

Takva kretanja upućuju na zaključak da se bez dodatnih mjera štednje u preostalom dijelu godine odredbe Zakona o fiskalnoj odgovornosti neće moći provesti, smatraju analitičari HNB-a.

Inozemni je dug tijekom prošle godine povećan za 1,2 milijarde eura, no, znatan dio tog rasta - 800 milijuna eura - rezultat je međuvalutnih i drugih prilagodbi, a nova su korištenja tijekom 2010. nadmašila otplate za 300 milijuna eura, navode analitičari HNB-a u najnovijem Biltenu.

Glede duga prema povezanim poduzećima, negativne neto transakcije u 2010. odraz su pretvaranja dijela duga pojedinih poduzeća u kapital, navode analitičari HNB-a.

Analitičari HNB-a napominju kako bi predviđeni umjereni pad javnih rashoda i rast prihoda u 2012., planirano smanjenje proračunskog manjka opće države na oko 4,2 posto BDP-a, kao i nastavak konsolidacije u sljedećih nekoliko godina, rezultiralo stabilizacijom javnog duga na razini nižoj od 60 posto BDP-a.

Analitičari HNB-a zamjećuju kako veće oscilacije tečaja eura prema tečaju američkog dolara općenito najviše utječu na stanje duga središnje države zbog visokog udjela duga u dolarima u njezinu ukupnom dugu (gotovo 30 posto).