S druge strane, pri sadašnjoj strukturi i razini konkurentnosti izvoz roba je blizu svog maksimuma, pa bez poboljšanja konkurentnosti i strukturnih promjena ne očekujemo ni bitne promjene na strani izvoza, zaključuju analitičari RBA.

Analitičari RBA ocjenjuju i da bi se smanjivanje cijena vanjskog financiranja hrvatskih dužnika, započeto u trećem tromjesečju, trebalo nastaviti prema sredini 2013., tj. prema ulasku Hrvatske u EU, kao i da će oporavak izvozne potražnje slijediti povratak rasta u eurozoni, prognoziran za iduću godinu.

Analitičari RBA ističu da je i u srpnju nastavljeno smanjivanje nerazmjera rasta plasmana stanovništvu i poduzećima zbog slabije potražnje građana ali i stoga što se poduzeća ne moraju samo financirati u domaćim bankama.

Trenutni udio ukupnog inozemnog duga u procijenjenom BDP-a za prošlu godinu iznosi oko 86 %, a sličan udio analitičari RBA očekuju i na samom kraju 2007. Najznačajniji udio u ukupnom inozemnom dugu RH ima sektor poduzeća koji u ukupnom vanjskom zaduženju sudjeluje s preko 40 %.

Trend smanjene potrošnje očekuje se i idućih mjeseci, a ova godina, procjenju analitičari RBA, donijet će pad trgovine od čak pet posto.

Analitičari RBA upozoravaju da je za novog izdavatelja obveznica ' od presudne važnosti da će biti u mogućnosti vratiti posuđenu glavnicu ' (Foto Fotolia)

U prvih šest mjesci ove godine promet korporativnim obveznicama na Zagrebačkoj burzi činio je samo 5,5 posto prometa obveznicama pa analitičari RBA vjeruju da ima prostora za izdavanje obveznica blue chip kompanija.

Ne može se govoriti o postojanju apsolutnih i univerzalnih granica javnog duga, ističu analitičari RBA, navodeći da su te granice dosegnute kada su ugroženi ciljevi fiskalne politike.

Analitičari RBA, naime, smatraju da je za sada izostala implementacija učinkovitih antirecesijskih mjera te da sadašnji sustav državnih potpora \ više ima karakter instrumenta socijalne, a manje ekonomske politike, stoga je i njihov pozitivan utjecaj na gospodarstvo ograničen \.

Analitičari RBA navode da će devizne pričuve središnje banke za obranu tečaja biti dovoljne za sprečavanje oscilacija poput onih s početka 2009. Prema njihovim procjenama, tečajna kretanja bi trebala do kraja ove godine biti u rasponu od 7,25 do 7,45 kuna za euro, u prvom kvartalu 2010. trebala bi dosegnuti maksimalnih 7,60 kuna, a potom bi se tečaj vratio na razinu ispod 7,40 kuna za euro tijekom ljeta.

Rast BDP-a znatno bi olakšao provedbu procesa uravnoteženja proračuna prema smanjenju deficita opće države na manje od 3 posto BDP-a u 2013. godini, navode analitičari RBA.

Pokrivenost uvoza izvozom pala je na samo 40,4 %, najnižu razinu od listopada 2005. godine, zamjećuju analitičari RBA.

Analitičari RBA u ovoj godini i dalje očekuju rast neto prihoda od prodaje Ericsson Nikole Tesle za 7,2 posto na 1,5 milijardi kuna, pri čemu bi ključni poticaj njihovu rastu trebala dati tržišta ZND-a i regionalna tržišta.

Analitičari RBA primjećuju da je rumunjski BDP prošle godine ostvario istu stopu rasta kao i u 2002., dok Mađarska nastavlja s trendom stabilnoga gospodarskog rasta, ali sa znakovima laganog usporavanja.

Pod utjecajem takvih kretanja, tendencija usporenijeg rasta BDP-a mogla bi se prenijeti i na iduća razdoblja, zaključuju analitičari RBA, procjenjujući da će u prvoj polovici ove godine stope rasta biti niske dok bi realna stopa rasta BDP-a u 2004. trebala iznositi oko tri posto.

Zadržavanje negativnih izgleda odražava mogućnost spuštanja rejtinga tijekom idućih godinu dana u slučaju da napori u implementaciji reformi, posebno na tržištu rada i u javnom sektoru, ne budu dovoljni za osiguranje održivoga gospodarskog rasta, napominju analitičari RBA

Analitičari RBA navode Mađarsku kao primjer države koja je uspjela privući investicije u izvozne sektore, pa je njezin izvoz znatno porastao kao posljedica takvog procesa, što bi mogao biti primjer i za ostale države, uključujući Hrvatsku.

S obzirom na visoku likvidnost na tržištu i nedostatak mogućnosti ulaganja, očekujemo veliki interes investitora, posebno domaćih, i daljnje spuštanje prinosa iako su potrebe države za refinanciranje kratkoročnog duga velike, navode analitičari RBA.

Međutim, analitičari RBA smatraju kako je zbog godišnje stope inflacije od 6,2 %, već drugi mjesec za redom zabilježen realni pad prosječne neto plaće.

Strukturni problem dvostrukog deficita (platne bilance i proračuna), koji je ograničavao primjenu mjera za vođenje antirecesijske ekonomske politike u razdoblju globalne krize, sveo se na problem održivosti javnih financija, ističu analitičari RBA.

U redovnoj kvartalnoj analizi analitičari RBA uz ostalo daju pregled odabranih makroekonomskih pokazatelja te aktualnosti vezane uz tečaj, državni proračun, financijski sustav, svjetske trendove.

Zbog potrebe za refinanciranjem starih obveza analitičari RBA i dalje očekuju rast zaduživanja javnih poduzeća, ali sporijom dinamikom, te ne isključuju momogućnost da bi u ovoj godini i država mogla izaći na inozemno tržište kada ocijeni da je za to najpovoljniji trenutak s obzirom na sklonost investitora riziku.

Dokaz je to i dalje snažnog pada domaćeg gospodarstva, ali ohrabruje činjenica da je procjena ipak nešto niža od pada BDP-a za 6,7 % iz prvog kvartala 2009. Analitičari RBA korigirali su svoje prijašnje procjene i sada očekuju pad BDP-a u ovoj godini od 5,5 %, dok su prije uvođenja novih poreza procjenjivali minus od 4,5 %.

Stoga se rezultati ne moraju nužno prihvatiti na razini jedne zemlje, navode analitičari RBA.

Ograničenje na koje su naišli analitičari RBA jest činjenica da se kod nekih zemalja podaci počinju objavljivati ili registrirati tek kasnije pa se ne može utvrditi konačan utjecaj na njihov gospodarski razvoj.

Kako avode analitičari RBA, najčešće se to događa kada se ulaže u stvaranje nove proizvodne imovine ili novi sektor gospodarstva - greenfield ulaganja.

Zato je oporavak potražnje na vanjskim tržištima ključan za napredak domaćih poduzeća u razdoblju restrukturiranja javnog sektora i komercijalno povezanih poduzeća, tvrde u najnovijoj analizi analitičari RBA.

Kupuje se najnužnije Analitičari RBA smatraju da je tako snažan pad prometa posljedica nepovoljnog gospodarskog okruženja, odnosno smanjenog optimizma potrošača.

Analitičari RBA u 2011. godini predviđaju u Hrvatskoj tek blagi rast BDP-a od 1,0 posto na osnovi uspješne ljetne turističke sezone i oporavka potrošnje u drugom polugodištu.

Porast će i druge sastavnice indeksa potrošačkih cijena, poput prometa i stanovanja, kažu u analitičari RBA.