Kad je slavni Aljoša Asanović izvodio slične laktovite o tome je i knjigu napisao novinarski kolega Andrija Kačić Karlin.

Ono što je Andrija Kačić Miošić za Hrvatsku, to je Luka Ilić Oriovčanin za Slavoniju.

Što li, dakle, Andrija Kačić Miošić tako marljivo bilješkari na svom postolju, na koje je 1891. svečano postavljen?

Većina naših prosvjetitelja potječe iz franjevačkog reda: Filip Grabovac, Andrija Kačić Miošić, Matija Petar Katančić.

Za života u narodu poznat kao Starac Milovan, fra Andrija Kačić Miošić umro je 14. prosinca 1760. i pokopan u samostanskoj crkvi u Zaostrogu.

Nakon velikog potresa 1962. samostan je temeljito obnovljen, uređeni su crkva, knjižnica, arhiv, Kačićev arhiv, muzej s arheološkim eksponatima, etnografskim materijalima, velikom donacijom slika Povratak zavičajnom životu slikara Mladena Veže, gipsanim odljevima kipara Ivana Meštrovića (Stigmatizacija sv. Franje i Guslar fra Andrija Kačić), Stipe Sikirice (Sužanj fra Filip Grabovac).

Veliki dio svoje knjige " Razgovor ugodni naroda slovinskoga " Skenderbegu je posvetio i hrvatski književnik fra Andrija Kačić Miošić, koji opisuje život Skenderbega kroz pjesme. [ 1 ]

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović potječe od livanjskih predaka koji su, kako nam kazuje Andrija Kačić Miošić, a otkriva Petar Miloš, za bečkih ratova među desecima tisuća katolika pobjegli iz Bosne pred Turcima sklonivši se u sinjskome kraju.

Na toj Kašićevoj crti radio je i fra Andrija Kačić Miošić.

Andrija Kačić Miočić kaže u svojoj knjizi " Razgovor ugodni naroda slovinskoga " da su od tih prezimena nastajala druga i između njih i Mitrovići.

od pada pod Turke jedino Hrvati (možemo i preciznije - ljudi od pameti koji su se zvali Hrvati, Bošnjaci, Slovinci, Iliri ali ne i Srbi ni Turci) referenciraju staru bosansku državu kao nešto svoje. od, okvirno, 1500 do 1800, dakle do buđenja naroda u romantizmu, to su Marko Marulić, Lovro Šitović Ljubušak, Bono Benić, Junije Palmotić, Andrija Kačić Miošić, Mavro Orbini, Ivan Lučić Lucius, Pavao Ritter Vitezović, Ivan Tomko Mrnavić, Frani Glavinić, Ivan Ančić, Nikola Lašvanin,..... To su ljudi rođeni ili rođeni u Bosni koji su se odselili, ili ostali u Bosni i Hercegovini, ili su u Dalmaciji, no osjećaju srodnost sa susjednim katoličkim pukom - a ne muslimanskim ni pravoslavnim (iako ne moraju osjećati ni neprijateljstvo).

Na to ga je, piše u monografiji Andrija Kačić Miošić njezin autor Stipe Botica, nagnala temeljita spoznaja da može svom narodu biti korisniji na drugom kulturnom polju.

Euharistijsko slavlje počelo je procesijom u kojoj su pored kardinala i svećenika sudjelovali mladi hrvatski folkloraši iz folklorne skupine fra Andrija Kačić Miošić te brojni ministranti.

1993. godine Osnovna škola Andrija Kačić Miošić daje u vlasništvo staru školu sa zemljištem i konačno dobivamo vlastiti vatrogasni dom.

Andrija Kačić Miošić (1704, Brist kraj Makarske - 1760, Zaostrog), pjesnik i pu čki prosvjetitelj, za svećenika je zaređen u Šibeniku 1728, nakon čega odlazi na studij u Italiju.

... tako je prije 300 godina pjevao Andrija Kačić Miošić o hrabroj braći Milanovićima koji su pred turskom silom u vrijeme Bečkog rata prebjegli u Sinj i tu se borili za njegovo oslobođenje od Turaka.

Teško nam je arbitrirati o motivu slike koju nismo vidjeli, no Mladen Veža (za sebe kaže da je ' ' akademski težak ' ' i ' ' pitur od zavičaja ' ') najstariji je hrvatski slikar (rođen 1916.), poznat po oslikavanju Podbiokovlja, ponajviše rodnog Brista (u kojemu se rodio i pjesnik Andrija Kačić Miošić).

Fra Andrija Kačić Miošić nazivao je Boku »dikom od Hrvata«.

Fra Andrija Kačić Miošić (Brist, 1704 Zaostrog, 1760), proslavljeni narodni pjesnik, koji se sam prozvao »Starac Milovan«, bio je čovjek široka duha i dalekih vidika.

U knjizi ' Dvije strane medalje - dijalektološki i jezičnopovijesni spisi o hrvatskom jeziku ' (309 str.) obrađena su, između ostaloga, hrvatska narječja u srednjem vijeku, tri dijalekta triju narječja kao najizrazitiji primjeri migracija u hrvatskom jeziku, nacionalno u srednjojužnoslavenskim organskim i drugim idiomima, leksički, sintaktički i drugi utjecaji u hrvatskim dijalektima, čakavski, kajkavski i štokavski glagolski sustav, izoglose refleksa jata u hrvatskim organskim idiomima, čakavština kao jedno od hrvatskih narječja, hrvatska dijalekatna leksikografija u 20. stoljeću, hrvatski dijalekti u 17. i 18. stoljeću, kajkavsko narječje i njegova proučavanja, dosadanja proučavanja hrvatskih štokavskih dijalekata, hrvatska dijalektologija od 1945. do 2005., Zoranićev jezik i jezik hrvatske renesansne književnosti, jezik Marina Držića, kultura hrvatskog jezika u doba " Knjige od uspomene " (1673. - 1784.), hrvatski jezik 18. stoljeća i Andrija Kačić Miošić, ' najstariji dubrovački govor ' i ' najstarija dubrovačka proza ' Milana Rešetara, hrvatski jezikoslovci Kruno Krstić, Ljudevit Jonke te dijalektalno u zbirci Vinka Nikolića ' Moj grad ', ' Ognji i rože ' Ivana Gorana Kovačića, Josip Pupačić i stari pisci hrvatski, čakavština Miroslava Kovačevića Senjanina te jezikoslovac Dalibor Brozović kao i Glorija Rabac-Čondrić i Istra.

Fra Andrija Kačić Miošić (1760.) tiskao je Elementa peripathetica (Mleci, 1752.), udžbenik logike, a nešto kasnije fra Andrija Dorotić (1837.) filozofski spis Philosophicum specimen de homine (Mleci, 1792.).

Fra Andrija Kačić u svome čuvenom djelu Razgovor ugodni. pišući o podrijetlu žitelja u njegovom rodnom Bristu kod Makarske, kaže i ovo: " Marušić dođe iz Desana; ako je svoje Marušiću iz Broćna, tot se zovu starinom Miloradovići.

Osobito dvojica od njih: fra Toma Babić i fra Andrija Kačić-Miošić, u prvoj polovici 18. stoljeća, zauvijek za-dužiše naš narod.

Stanovnici su se iskazali u Kandijskom ratu u 17. st., a opjevao ih je i Andrija Kačić Miošić.

Andrija Kačić za svoje je pjesme izabrao do tada manje rabljenu kratku epsku formu, a njegove su pjesme ušle i u svjetsku književnost (prevedene na njemački, francuski, talijanski).

Punda još uni vra Andrija Kačić spominje nike ' kneza Rajkovića od Ogorja ' a i to su bili isto niki naši.

»Fra Andrija Kačić Mišić kao pisac zasigurno spada među najznamenitije, a kao čovjek među najidealnije likove hrvatske povijesti«, zaključio je o.

fra Andrija Kačić-Miošić SLIDI PISMA OD VITEZOVA VRGORSKIH Svijeno je gnizdo sokolovo, od starine biše hercegovo, i sada se vidi na kamenu Vrgorac se zove po imenu.

Podjednako važan i prihvaćen, dosegnuo je Divković popularnost kakvu će, kasnije zadobiti Razgovorom ugodnim i nepretecivi fra Andrija Kačić Miošić (1704 - 1760).

1760. - Umro je Andrija Kačić Miošić, hrvatski pjesnik, filozofski pisac i kroničar, autor najpopularnije hrvatske pučke knjige " Razgovor ugodni naroda slovinskoga ".