Rijeka 1868. godine ponovo postaje posebna jedinica podređena ugarskoj kruni sve do 1919. kada talijanski pjesnik, dramaturg, političar i fašist Gabriele d ' Annunzio zauzima grad.

Time se objašnjavaju pobuna vojnika, akcije sudionika D ' Annunzijeva pothvata protiv Države i brojne pogodnosti koje je D ' Annunzio uživao za vrijeme okupacije Rijeke.

Manje je bitna, ali ne manje zanimljiva činjenica da je D ' Annunzio prva osoba u povijesti čovječanstva koja je platila novčanu kaznu za prebrzu vožnju automobilom.

Talijanska je vojska silom (ponešto i odglumljenom, jer je D ' Annunzio poslužio i kao svojevrsna priprema za kasniju legalnu fašističku okupaciju Rijeke) istjerala pjesnika-avanturista iz najvećeg kvarnerskog grada, kasnija desetljeća uglavnom su pripomogla da se taj neobičan lik i njegovo djelo više-manje zaborave, ali neobičnost i originalnost te avanture zauvijek je ostala visjeti u zraku

Romanopisac i D ' Annunzijev biograf Piero Chiara (s kojim sam vodio korespondenciju) pr onalazi u dokumentima da je Gabriele D ' Annunzio, na vijest da je Nikola I.

D ' Annunzio, Milano, 1957): »Živio zio Nikola

Poslije dvadeset dana, rekosmo, D ' Annunzio je dekretom najurio »Svadljiva republikanca« Marinettija iz Rijeke.

Tršćanski karabinjeri dobili su pak iz Rijeke tajne dokumente u kojima je D ' Annunzio okrstio Marine ttija »spletkarom«.

Budući da je to granični grad, trebalo je potaknuti vojni moral imenima talijanskih junaka u povijesnim bitkama i ratovima, najčešće iz vremena borbe za ujedinjenje Italije u 19. st. ili Prvog svjetskog rata (Trg Cesare Batista, Trg d ' Annunzio, Stefano Turr), a vrednuju se i događaji i važni datumi iz talijanske povijesti (Ulice XXX listopada i XXVII studenog, Ulica Piave).

Pa i u istoj ličnosti: recimo D ' Annunzio-pjesnik nasuprot D ' Annunziu-vojniku.

Dakle: djelo Bakarska poruga (La beffa di Buccari, Milano, 1928) zapamćuje dvodnevne događaje (10. i 11. veljače 1918) na otvorenom moru kada je D ' Annunzio s tri plovila i 30 ljudi posade (na svakom plovilu po deset dobrovoljaca, imena kojih donosi uz naznaku njihova mjesta rođenja) krenuo iz Venecije i, držeći se istarske obale, uplovio u Riječki zaljev, prošao Volosko, Žurkovo (nabraja redom sva mjesta) uskliknuvši iredentistički: »Iz Italije plovimo put Italije«

Ova bombardiranja, u kojima sudjeluje i pjesnik-ratnik Gabriele d ' Annunzio, nisu imala velikoga efekta, ali su se svi zrakoplovi vratili u matične baze.

Dobro je stoga što je redateljica Snježana Banović Dolezil inscenacijski i kostimografski predstavu smjestila u doba secesije, otprilike u doba kada d Annunzio piše libreto za Debussyjevo Mučeništvo svetog Sebastijana (1911).

1938. umro je Gabriele D ' Annunzio, talijanski književnik i političar.

Dvije godine kasnije, u Nokturnu u Crikvenici (s podnaslovom: ' U noći od četvrtog na petog juna 1940 '), Krleža će se govoreći o sebi u trećem licu još jednom sjetiti D ' Annunzija: »(...) Na Kvarneru aprila 1920. godine pojavio se jedan mladić, između Hreljina i Križišća, između Kraljevice i Crikvenice; od Fužina i Delnica spustio se tu na Kvarner (u ono vrijeme kada je D ' Annunzio ludovao na Rijeci), i tu je ovim ribarima i prosjacima govorio sa stolova pred krčmama o Lenjinovim barjacima nad Kvarnerom.

Iako je Dragi Bog toliko moćan da u tri rečenice stvori (generatio) - 1 U početku stvori Bog nebo i zemlju. razori (degeneratio) - 2 Zemlja bijaše pusta i prazna; tama se prostirala nad bezdanom i Duh Božji lebdio je nad vodama. i obnovi (regeneratio) - 3 I reče Bog: " Neka bude svjetlost " I bi svjetlost. - Svijet iz kojega će nas doskora istjerati, za zamijetiti je da je čak i Bogu trebala korektura: pobjednički svezak Drugog izvješća, kako će ga kasnije nazvati d ' Annunzio, kojega je Bog već intuirao u svojoj vječnoj biti.

Talijansko društvo bilo je duboko podijeljeno oko rata: socijalisti su se protivili ratu i podržavali pacifizam, dok su nacionalisti kao Gabriele D ' Annunzio i Luigi Federzoni, te Benito Mussolini zahtijevali uključenje Italije u rat.

Na predavanju je razmotrena i tema pojave i važnosti suvremenog umjetničkog performansa u gradu u kojem je odmah po svršetku Prvog svjetskog rata jedan umjetnik, Gabrielle D Annunzio, u teatralno koncipiranoj i izvedbeno osvajačkoj akciji uveo modernu tradiciju SPEKTAKLA.

Na predavanju je razmotrena i tema pojave i važnosti suvremenog umjetničkog performansa u gradu u kojem je odmah po svršetku Prvog svjetskog rata jedan umjetnik, Gabrielle D Annunzio, u teatralno koncipiranoj i izvedbeno osvajačkoj akciji uveo modernu...

U obama su programima gostovali nastavnici s talijanskih fakulteta i sveučilišta (Scuola Superiore di Lingue Moderne per Interpreti e Traduttori iz Trsta, Universitá Gabriele D ' Annunzio, Chieti-Pescara).

Početkom kolovoza 1994. obratio sam se svom dugogodišnjem sofijskom prijatelju Ganči Savovu i zamolio ga da mi pošalje spomenuti članak D ' Annunzio i Lenjin.

Redoslijed brojeva je slijedeći: br. 2219 od 28. XI. 1920, br. 2220 od 1. XII. 1920. Pregledao sam i druge brojeve, ali članak pod naslovom D ' Annunzio i Lenjin nisam otkrio.

Dakle, D Annunzio je bio prvi Duce, onaj koji je postvario fašizam tri godine prije Mussolinijeva Marša na Rim i č etrnaest godina prije Hitlerova dolaska demokratskim putem na vlast u Njema č koj

Bio je to još jedan pokušaj da se iz Rijeke mijenja povijest svijeta. (Na to se logi č no nadovezuje prijedlog grofa Carla Sforze, ina č e D Annunzijeva ogor č ena protivnika, koji je iznio 1944. naime, da eksteritorijalna Rijeka postane sjedište Ujedinjenih naroda, organizacije koja je trebala zamijeniti neuspješnu Ligu naroda) Poslije godinu dana vlasti, 8. rujna 1920, D Annunzio je proglasio Talijansku upravu Kvarnera (Reggenza Italiana del Carnaro), prvu fašisti č ku državu u povijesti.

Kad je talijanska država shvatila da joj je D Annunzio postao odve ć veliki politi č ki teret, pokrenula je napad regularnih snaga na grad.

Ipak, još 3. sije č nja 1921. D Annunzio je održao posljednji govor u gradu potrošene ljubavi (njegova fraza), i to s balkona Municipija, deset metara od mjesta gdje je 12. rujna 2009. postavljena provokativna zastava

D ' Annunzio s FIUMANSKIM državnim vrhom

D Annunzio i 11. rujna Ako smo malo pojasnili rije č ki 12. rujna, treba ukazati i na njegovu vezu s njujorškim 11. rujnom.

Ledeen pod naslovom Prvi Duce D Annunzio u Rijeci (1975, odnosno 1978, talijansko i englesko izdanje).

Zanella, Gigante, Grossich, D ' Annunzio i toliki drugi, također.