Žarište rendgenske cijevi jest mjesto na anodi rendgenske cijevi na kojem nastaje rendgensko zračenje.

Ione sa pozitivnim nabojem koji putuju ka katodi nazivamo kationi, a ione sa negativnim nabojem koji putuju prema anodi anioni.

Na anodi se oslobađa kisik, na katodi od paladija, kemijskog srodnika platine, teški vodik ili deuterij.

Veliki dio energije elektronskog snopa na anodi se pretvara u toplinu pa se stoga cijevi za generiranje visokoenergetskih X-zraka često hlade vodom.

Elektrolize su u svojoj biti oksidacije (na anodi) i redukcije (na katodi) pogonjene električnom energijom.

Na anodi se odvija oksidacija (cink gubi elektrone) pri čemu u otopini nastaju pozitivno nabijeni ioni cinka.

Na jednoj elektrodi, anodi, odvija se oksidacija dok se na drugoj, katodi, odvija redukcija.

U tom slučaju doći će do elektrodepozicije metalnog cinka na anodi dok će ioni bakra nastati na katodi.

Ako na primjer imamo zadanu sulfatnu kiselinu, zašto je na anodi voda a ne So4? možete li riješiti primjere: a) natrijev karbonat, b) kalijev hidroksid i c) bakrov (II) sulfat?

No, ako se plin nalazi u električnom polju, nastali se negativno nabijeni ioni gibaju prema anodi, a pozitivno nabijeni prema katodi.

Razlika potencijala tada elektrone nakupljene na katodi ubrzava prema anodi te oni udaraju u metalnu ploču s velikom energijom.

na anodi oslobađa se elementarni klor:

Uz narinuti napon priključen tako da je negativan pol izvora na katodi a pozitivan na anodi, dioda je propusno polazirana i vodi stuju.

Srebro je, međutim, pokazalo ekstreman učinak zaustavljanja bakterijskog rasta čak i na najnižim jakostima struje i to na pozitivnoj elektrodi (anodi).

Na anodi gorivog članka oksidira se gorivo, tj. neki kemijski element ili spoj visokog sadržaja unutrašnje energije.

Na katodi neki se drugi element ili spoj (oksidans) reducira zahvatom elektrona proizvedenih na anodi.

Ona se zatim denaturira u alkalnom ili neutralnom puferu i podvrgava elektroforezi tijekom koje mali odsječci (fragmenti) DNA nastali jedno - ili dvolančanim lomovima putuju kroz pore gela prema anodi, dok glavnina DNA zbog velike molekularne mase nema tu sposobnost.

U ovoj ćeliji ugljik u anodi reverzibilno može prijeći u litij-ugljikovu slitinu.

Tek uz visok anodni napon (oko 400 000 V) i velik atomski broj Z metala na anodi, može se postići visok stupanj iskorištenja, a on je oko 3 % rendgenskog zračenja, a 97 % odlazi na zagrijavanje anode.

Tijekom elektrolize na anodi se izlučuje elementarni klor, a na katodi natrijev amalgam koji otječe na dno.

Na katodi redukcijom vode nastaje vodik, a na anodi oksidacijom vode kisik.

Goriva ćelija: Kontrolirana reakcija plina praskavca Način rada gorive ćelije: Na anodi je vodik, a na katodi kisik..

Elektrolitskom disocijacijom će se vodik pojaviti na katodi (negativno nabijenoj elektrodi) uslijed redukcije, a kisik će se pojaviti na anodi (pozitivno nabijenoj elektrodi) uslijed procesa oksidacije.

Ukoliko su prisutni lomovi DNA (jednostruki i/ili dvostruki) " rep " komete će biti veći i ispunjeniji sitnim dijelovima DNA koji migriraju prema anodi.

Na anodi gorive ćelije vrši se proces deelektronacije goriva (elektrooksidacija).

Kationi nastali na anodi putuju kroz elektrolit do katode.

Prvo se piše reducirani oblik metala koji se oksidira na anodi (Zn).

Obično elektrolizom vode nastaju plinoviti kisik (na anodi) i vodik (na katodi).

Kation, koji je pozitivni ion, se može na katodi (-) reducirati u elementarni natrij, a anion, negativni ion, se može na anodi () oksidirati u elementarni klor.

Ukoliko na anodi primijetite pravokutne otvore tada znajte da se radi o cijevima proizvedenim u St.