Crkva, kao duhovna veli č ina, donosi č ovje č anstvu Boga i spasenje u Isusu Kristu.

Po krš? anstvu povijest je postala doga? anje koje ima svoj " unutarnji smisao, misterij koji ima svoj po? etak i kraj, svoje središte, svoj kauzalitet, povijest ide k? injenici pojave Krista, i ide od? injenice pojave Krista ".

Podsjetio je kako je proslava Dana Grada zapravo proslava gradskog imendana, jer se Rijeka u starini zvala Rika svetog Vida te da su u moralne temelje grada usa? ene vrline ovog mladog mu? enika.? Dok se di? imo otvorenoš? u našeg grada prema svakom? ovjeku, njegovim ponositim i slobodarskim duhom, njegovom vjernoš? u i dosljednoš? u istinskim idealima humanosti, dobro se, barem o Danu Grada, odnosno o njegovu imendanu, sjetiti da su sve te i mnoge druge njegove odlike ukorijenjene i u mu? eni? kom svjedo? anstvu mladog sv. Vida, u? iji su se lik bezbrojne generacije Rije? ana ugledale u prošlosti, a to? ine i danas i tako? e, uvjereni smo,? initi i u budu? nosti.

Možemo li u Isusovom križu prepoznati znakove Božje ljubavi prema? ovje? anstvu?

U hri šć anstvu Bog nije samo č ovekolik nego je autenti č an č ovek.

Mislim da je apsolutno neprihvatljivo da se izvedbeno žrtvovanje životinja pokušava opravdati strategijom mimesisa ili kao što ć e se Nitsch, me đ u ostalim, pokušati eti č ki izolirati sljede ć im iskazom: Egzistencijalno poštenje traži da budemo svjesni ubijanja životinja zbog naše koristi. Pritom su, č ini mi se, upitnije one umjetni č ke strategije koje se pozivaju na Bibliju, jer pored ideosfere kojom cini č ki pokušavaju opravdati izvedbeno klanje životinja pokazuju i kako im je potpuno nepoznata i podzemna animalisti č ka struja u krš ć anstvu a koju danas posebice aktualiziraju tzv. prakrš ć ani.

U raznim društvenim prilikama pokrenite razgovor o veg (etarij) anstvu preko neke zanimljivosti o hrani, zdravlju, ekologiji ili na neki drugi način.

Krš? anstvu je, naime, stran svaki ekstremni dualizam koji dušu i tijelo promatra kao dvije neovisne i samo slu? ajno me? usobno povezane stvarnosti.

Taj ostarjeli Krleža kojemu je dosadno i koji je pozivao mladoga i drskoga glumca, prema svjedo č anstvu Rade Šerbedžije, da mu pri č a viceve i da ga uveseljava, danas je pokojni č ovjek i živi pisac s kojim Šerbedžija, onako uzgred, bez ve ć ih tendencija, u šali zbija srpsko-hrvatsku pošalicu, i sve šarmantno u prolazu.

Odovuda je Marija poru? ila? ovje? anstvu da ne uzme olako mogu? nost vje? ne propasti.

Svata tri kralja blagdan kojega katolici slave 6. sije? nja proslavljen je misnim slavljima i prisje? anjem na doga? aj koji se dogodio nedugo nakon Isusova ro? enja, poklon kraljeva ili mudraca, kojim se na simboli? ni na? in objavljuje da je Božja poruka upu? ena svemu? ovje? anstvu.

Molili su i za one bez posla, da se njihovo dostojanstvo poštuje, zatim za sve zaboravljene od društva, za napuštenu djecu, za u? enike i znanstvenike, da njihov rad doprinosi cijelom? ovje? anstvu, te za one koji imaju odgovornosti u javnom životu, da mogu djelovati s poštenjem i za dobrobit svih ljudi.

U Isusu se sudi? ovje? anstvu.

U Isusu se sudi? ovje? anstvu.

Ovaj niz, uklju? uju? i univerzalnost, emancipaciju žena i laicitet, bitno su krš? anska iznašaš? a naše civilizacije i upravo bi krš? anstvo imalo što ponuditi? ovje? anstvu izloženu negativnim u? incima globalizacije.

Europa svoje temelje ima u krš? anstvu, objasnio je,?? ak tamo gdje Europa nije krš? anski nastrojena, ili postoji protukrš? anstvo, naziru se krš? anski korijeni?.

Hrvati kao " predzià e kršÃ ¦ anstvu " puno su žrtvovali za neke europske narode i dok su u isto vrijeme eksploatirani od istih.

Isto? ni grijeh je stanje, a ne neki konkretan? in, i to stanje u kojem smo ro? eni, kako je to shva? ao Pavao, razradio Augustin, obojica utiru? i put shva? anju grijeha u (zapadnom) krš? anstvu.

Na susretu se govorilo o duhovnosti Rije? i Božje i koncepciji biblijskih? itanja u liturgiji, osobnom svjedo? anstvu i duhovnosti? ita? a u liturgijskim slavljima te ulozi? ita? a u župnoj zajednici.

Stoga je i geslo knjige: Što je zajedni? ko, a što razli? ito u krš? anstvu?, istaknuo je nadodaju? i kako se bez djela dr. Kolari? a nijedna sli? na tema ne može kvalitetno obraditi.

Kao djeca smatraju se djeca do navršetka 18. godine ž ivota, i to bra č na, izvanbra č na, usvojena i siro č ad koja stalno ž ive u zajedni č kom ku ć anstvu.

Ako nema dinamike našeg osobnog života, ako nas ništa osobno ne veže s Isusom Kristom onda se pitam koliko možemo govoriti o krš? anstvu kakvog je Isus zamišljao?

Dr ž ava Vatikan a s njom i Katoli č ka crkva tone sve vi š e u seksualnom nemoralu, korupciji i pranju novca, odnosno, u antikr šć anstvu

Nije Isus svoju Majku predao Ivanu apostolu kao Ivanu, nego? itavom? ovje? anstvu, svima kao mamu, te je pozvao vjernike:? Majka je usretiteljica svoje djece, ona usre? uje i lije? i, ona je žrtva za svoju djecu, svije? a je koja izgara i svijetli, ona je bez opasne sebi? nosti.

S time se predava? nije složio ve? i zbog razloga da ideje ravnopravnosti i jednakosti, te pravilnog vrednovanja svakoga? ovjeka nisu isklju? ivi produkt komunisti? ke ideologije, ve? su se mnogo ranije utemeljile upravo u krš? anstvu.

Tri mudraca (u predaji i kao kraljevi) Melkior, Baltazar i Gašpar prinijeli su novoroà enom Isusu Kristu ulje, tamjan i zlato (u kršÃ ¦ anstvu blagdan Tri kralja ili Bogojavljanje [ Epifanija ]), a po nekim predajama postojao je i à etvrti mudrac - bogati astronom i filozof Artaban iz Perzije.

Njega postavi baštinikom svega; Njega po kome sazda svjetove. 3 On, koji je odsjaj Slave i otisak Bi? a njegova te sve nosi snagom rije? i svoje, pošto o? isti grijehe, sjede zdesna Veli? anstvu u visinama; 4 postade toliko mo? niji od an? ela koliko je uzvišenije nego oni baštinio ime.

Zato valja zaklju č iti: najve ć i je problem u BiH odnos Hrvata i Bošnjaka: obra č un s Hrvatima pokušan je ve ć u ratu, u Federaciji Hrvati su najprije samo nadglasavani, a onda i isklju č eni iz vlasti, u gospodarskom smislu zastupljeni su manje od svog postotnog udjela u pu č anstvu BiH, a to ima iznimno zna č enje: Hrvatima treba izvu ć i gospodarsko tlo ispod nogu, što ć e pridonijeti njihovu iseljavanju.

No mnoštvo mu se ne? ini antitezom Jednome, kao protuteža da se zadovolji dijalektika, nego nešto što doživljavamo iskustveno, eksperimentalno i što valja prevladati " u stvarnoj ljudskosti ", ili " u stvarnome? ovje? anstvu " (što je teško prevesti, franc. " dans l ' humanité réelle ", Lettres de voyage, Paris 1956, str. 23, pismo od 17. travnja 1923).

O stavu da zbog ulaska u EU moramo popraviti (prilagoditi) svoje dosadašnje vrijednosti, odgovaramo da u krš? anstvu na? ijemu se odgoju temelji europska civilizacija, cilj ne opravdava sredstvo.