Jedan od takvih važnijih pokazatelja bilo je sudjelovanje petnaestak članova HSS-a u konstituiranju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske, vrhovnog političkog upravnog tijela Pokreta otpora u lipnju 1943. u Otočcu i na Plitvicama.

Predsjednik SABA RH Ratko Maričić podsjetio je kako se hrvatski Ustav u izvorišnim osnovama referira na 2. zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske u Plaškom 1943. godine, te na odluke 3. zasjedanja ZAVNOH-a u Topuskom 1944. godine.

Krajem novembra 1943., na oslobođenoj teritoriji Jugoslavije, u gradu Jajcu, održano je Drugo zasjedanje Antifašističkog vijeća.

Prvi akt djelatnosti Prezidijuma Antifašističkog vijeća bilo je stvaranje Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije, kojem je Vijeće dalo sva prava privremene vlade.

Odluke Drugog zasjedanja Antifašističkog vijeća Jugoslavije naišle su na odobravanje u zemljama antihitlerovske koalicije.

Uklanjanje odrednice kako se tisućljetna nacionalna samobitnost i državna opstojnost hrvatskog naroda, među ostalim, očitovala i u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju drugoga svjetskoga rata, izraženoj nasuprot proglašenju NDH (1941) u odlukama Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatska (1943), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947) i poslije u ustavima Socijalističke Republike Hrvatske (1963 - 1990) predstavlja ne samo ispravljanje povijesne neistine već i nužan preduvjet konačnog okončanja starih podijela koje su i dan-danas, skoro sedamdeset godina nakon završetka Drugog svjetskog rata prisutne u hrvatskom društvu.

Prosvjetni odjel Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske izdaje dokument s predmetom o zatvaranju svih privatnih škola.

Dostojno valja obilježiti i sedamdesetu obljetnicu III. zasjedanja Antifašističkog Vijeća Narodnog Oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ-a) u Jajcu, a dogovoreno je da će 69. obljetnicu oslobođenja Dalmacije od fašizma u Drugom svjetskom ratu dalmatinski antifašisti obilježiti početkom prosinca u Zadru.

Delegacije Zajednice sudjelovale su na brojnim manifestacijama, proslavama, komemoracijama, svečanim skupovima koji su se održavali u okviru programa njegovanja tradicija NOB-e (65. obljetnica pobjede nad fašizmom Zagreb, obljetnica osnivanja Prve Narodne vlade Hrvatske Split, obljetnice osnivanja 8. dalmatinskog korpusa Split, obljetnica osnivanja Ratne mornarice Podgora, obljetnice oslobođenja Dalmacije od fašizma Split, Zadar, obljetnica zasjedanja ZAVNOH-a Topusko, komenoracije povodom obljetnica proboja logoraša iz logora Jasenovac Jasenovac, proslava Dana mladosti radosti u Kumrovcu, obilježavanje obljetnice oslobođenja Zadra, obljetnice priključenja Istre matici zemlji Pazin, obljetnice oslobođenja Sinja, obljetnica osnivanja Antifašističkog Vijeća Narodnog Oslobođenja Grne Gore i Boke, Dan državnosti Crne Gore...

Naime, u Izvorišnim osnovama Ustava ističe se uspostava " temelja državne suverenosti u razdoblju drugoga svjetskog rata, izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Državne Hrvatske (1941.) u odlukama Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.) ".

Uoči II. zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu potkraj 1943. godine, održano je I. zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) u susjednom Mrkonjić Gradu.

Na današnji dan 25. novembra 1943. godine vijećnici Prvog zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH u Mrkonjić Gradu donijeli su odluku o obnovi državnosti BiH, potvrdili njezine historijske granice, te je definirali kao jednu od šest ravnopravnih republika u sastavu nekadašnje Jugoslavije.

" Neizrecivo sam ponosna što danas, ovdje s vama, sudjelujem u obilježavanju obljetnica značajnih za hrvatski narod: 67. godišnjice pobjede nad fašizmom, Dana Europe i oslobođenja naše domovine Hrvatske i Zagreba, te 68. godišnjice trećeg zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske u Topuskom.

U Ustavu Republike Hrvatske se ne spominje antifašizam, nego odluke Zemaljskog antifašističkog vijeća u svezi s državnošću, ka šta se u istom članku spominju i hrvatske kneževine i odluke hrvatsko ugarske nagodbe i personalne unije i Austro Ugarska i Kraljevina Hrvatska i Banovina......

Autor uspoređuje deklaraciju Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH s kasnijim ustavnim definicijama, analizira položaj i odnose konstitutivnih naroda u BiH.

Jer državnu opstojnost hrvatskog naroda preambula Ustava nedvosmisleno utemeljuje ' nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941.), u odlukama Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.) '.

Pored toga, sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske, u mirovini, Zdravko Bartovčak je 2003. godine, u povodu 60. obljetnice osnivanja Zavnoha, iznio u političko-kulturnom tjedniku« Hrvatsko slovo »pravnu analizu Zavnoha po kojoj« je zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske predstavljalo komunističku skupštinu partizana koja nije imala demokratski legitimitet ».

U tom periodu, crnogorski partizanski pokret obnavlja državno-pravni status Crne Gore formiranjem Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke, te Crnogorskog antifašističkog vijeća narodnoga oslobođenja (CASNO) 1944. godine.

Tako se u Izvorišnim osnovama navodi da se povijesno pravo Hrvata na punu državnu suverenost očituje, između ostaloga, i u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju II. svjetskog rata, izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941.) u odlukama Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947.) i poslije u ustavima Socijalističke Republike Hrvatske (1963. - 1990.).

Pa nisu uzalud svi vijećnici antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije putovali u Jajce i nazad, da bi se za kolinje dobio samo jedan slobodan dan...

Cila se bivša juga raspala po AVNOJEVSKIN granicama, RH je preambulu ustava MORALA stavit (to ustašiju peče više nego išta) da je nastala " odlukom Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.) ", a " nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941.) ".

Pečat: Predsjedništvo Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije, Sekretarijat Beograd i uobičajena zvjezdica () te grb kasnije Demokratske Federativne Jugoslavije, sve velikim tiskanim slovima.

Primijetio je u svome govoru na Bleiburškom polju da nitko u medijima nije primijetio nedavno saborsko usvajanje Zakona o pronalaženju, obilježavanju i održavanju grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata, ali je zaboravio primijetiti da je isto tako u medijima neprimijećena ostala i 67. obljetnica Trećeg zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (Topusko, 8. i 9. svibnja 1944.) na kojem je Andrija Hebrang (otac) imao i više no zapaženu ulogu...

Da ne duljim: Predsjedništvo tzv. Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije u rujnu godine 1944. odlučilo je dodjeljivati tzv. Orden narodnog heroja.

Treće zasjedanje Antifašističkog vijeća nacionalnog oslobođenja Jugoslavije potvrdilo je u Beogradu odluke donešene na 2. zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu 1943. i usvojilo preporuke konferencije na Jalti.

u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju drugoga svjetskog rata, izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941.) u odlukama Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947.) i poslije u ustavima Socijalističke Republike Hrvatske (1963. 1990.), na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava i promjena međunarodnog poretka u Europi, hrvatski je narod na prvim demokratskim izborima (godine 1990.), slobodno izraženom voljom potvrdio svoju tisućgodišnju državnu samobitnost.

Međutim, nije obnovljen prijeratni poredak već je na temelju odredbi triju zasjedanja Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) uveden socijalistički republikanski sustav, a država je podijeljena na federalne jedinice nazvane narodnim republikama, koje su 1963. preimenovane u socijalističke republike.

Pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora slavila je 65. obljetnicu Trećega zasjedanja Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH).

Zakonom o ordenima i medaljama DFJ Predsjedništvo Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije je 9. VI 1945. godine osnovalo Orden zasluge za narod, kojim... se odlikuju osobe koje su u borbi protiv neprijatelja našeg naroda stekle zasluge za oslobođenje naše zemlje, za učvršćivanje i organiziranje narodne vlasti i Jugoslavenske armije.

U Bosni i Hercegovini se stvaraju partizanska oslobođena područja, a potkraj 1942. godine, tu nastaje i tzv. Bihaćka Republika, gdje se održava i I. zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), tj. prvog partizanskog parlamenta.