Problematična politika zapadnih saveznika prema NOP-u nije završila ni nakon sporazuma AVNOJ-a s kraljevskom vladom Ivana Šubašića.

Kao službeni nadnevak takve odluke najčešće se spominje 29. studenoga i dobro poznato II. zasjedanje AVNOJ-a.

Bio je vjecnik I i II zasjedanja AVNOJ - a.

Hamdija Pozderac ima izuzetne zasluge za reafirmaciju Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine na principima AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a u smislu ravnopravnosti federalnih jedinica u okviru Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Zločini učinjeni pod petokrakom predstavljaju jasan otklon od ideologije antifašizma, iscrtane u programskim dokumentima AVNOJ-a, te se mogu procesuirati kao individualni zločini.

Iz Westina, gdje su 8. studenoga, kao na zasjedanju AVNOJ-a " udareni temelji budućeg rada mentalnih jugokomunista u širokopojasnom razdoblju poslije osuđujuće presude, društvo se dan kasnije westin (9. studenoga) preselilo iz Westina dijagonalno preko raskrižja u Novinarski dom gdje ih je nazočnošću počastila utjelovljena floskula nove pravednosti.

Tamo je trebalo na već postavljene temelje haaške pravde i dan ranije usvojenih zaključaka suvremenog AVNOJ-a, nazidati taktiku i operativu.

- Da je nacionalno pitanje bilo definitivno riješeno već odlukama AVNOJ-a u Jajcu i prvim Ustavom 1946. godine.

Sinoć je Ivan Zvonimir Čičak u trećem dnevniku HTV-a između ostalog izrekao komentar o izgonu folksdojčera iz Jugoslavije, izbjegavajući navesti povijesni kontekst, nego se samo pozvao na odluke AVNOJ-a o oduzimanju imovine i izgonu tih jugoslavenskih Nijemaca, uz dodatak da se radilo o odlukama zločinačkog režima.

Ne trg Jugoslavije, ili Crveni trg, ne trg AVNOJ - a, ili Maršala Tita.

Pod parolom " U mladosti je radost, u radosti je mladost " u Kumrovcu je danas pored rodne kuće Josipa Broza Tita održan već tradicionalni skup, ove godine posvećen obilježavanju 70. godišnjice drugog zasjedanja AVNOJ-a na kojem je, među ostalim, odnesena i odluka o pripajanju Istre, Rijeke, Zadra i otoka matici zemlji.

Na 2. zasjedanju AVNOJ-a 29. i 30. studenoga 1943. u Jajcu donesena je Odluka o uređenju države južnoslavenskih naroda - Jugoslavije na federativnom i demokratskom načelu uz priznavanje prava na samoodređenje svim njenim narodima - Hrvatima, Srbima, Makedoncima, Slovencima i Crnogorcima.

Država je promijenila tri službena imena: od drugog zasjedanja AVNOJ-a (29. studenoga 1943.) novostvorena država zove se Demokratska Federativna Jugoslavija (DFJ) deklaracijom Ustavotvorne skupštine od 29. studenog 1945. država se zove Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ) Ustavom od 7. travnja 1963. država se zove Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ)

Dan Republike obilježavao je godišnjicu 2. zasjedanja AVNOJ-a.

Potkraj 1943. godine, u susjednom Jajcu održano je i II. zasjedanje AVNOJ-a, koje najavljuje novu Jugoslaviju i stvara njenu prvu vladu.

Nije to, naime, bio običan dan državnosti, dan nezavisnosti, ili samo kakva ideološka ili povijesna godišnjica, iako su toga datuma 1943. u Jajcu, kako smo učili u školi, zasjedanjem AVNOJ - a udareni temelji nove, federativne Jugoslavije.

Koristim i ovu prigodu da izvijestim zadarsku javnost kako se ista grupa tzv. zadarskih antifašista i ove godine priprema ià ¦ i u Jajce proslaviti dan AVNOJ-a - proglašenje njima tako drage Jugoslavije.

Koliko god predsjednik međunarodno priznate i suvremene pravne sljednice AVNOJ-a i svijetlih antifašističkih tradicija utemeljenih još tih mračnih četrdesetih, protegnutih na tamne pedesete pa ižvakanih poput gumenih mjehurića sve do današnje suverene, euro-perspektivne Hrvatske napučene tim silnim manjinama s tim željnim dvostrukim pravom glasa i popisanih i opisanih sve do najsitnijih razlika i posljednjeg čovjeka ne-hrvatske samobitnosti unutar (slučajne) domovine Hrvatske htio i želio prikriti činjenicu da ga ' ima posvuda ', s prstima ' unutar svake pite ' društveno-političke, javne, pravne, gospodarske, poslovne, međunarodne, ' globalne '; koliko god bivši predsjednik predsjedništva želio i htio prikazati se u nekom intelektualnom i superiornom svjetlu, lagano distanciran od prostora i pojava koje su se oko njega neprekidno događale; činjenica je da bi naš čovik Stipe morao i trebao davati daleko bolje odgovore na razna pitanja, javnosti ove zemlje, s kojom se najčešće poigrava vicevima i doskočicama, posebno o svojim prezrenim neistomišljenicima, političkim suparnicima i osobnim protivnicima.

Inicijativni odbor kojeg su sačinjavali partijski rukovoditelji Sreten Vukosavljević, profesor Beogradskog sveučilišta i Murat Šećeragić muftija i vrhovni šerijatski sudac i povjerenik Islamske vjerske zajednice za Sandžak, Crnu Goru i Srbiju u Kraljevini Jugoslaviji, ocijenili su: " Na inicijativu AVNOJ-a koncem studenog 1943. godine osnovano je ZAVNO Sandžaka, iako u odlukama Drugog zasjedanja (AVNOJ-a) Sandžak nije predviđen kao federalna jedinica (...) Ovo osnivanje bilo je uvjetovano razvojem prilika u Sandžaku.

Po Franji Tudjmanu, bez AVNOJ-a sudbina hrvatskog naroda bila bi strasna.

Upravo u vreme zasedanja AVNOJ-a u Jaju, kad se o bratstvu i jedinstvu govorilo kao o neunistivoj tekovini, Hrvati i Srbi bili su jedni od drugih dalje nego mozda ikada pre u svojoj istoriji.

Svakako i od ovog polazeci, izrecena su misljenja, da su odlukama AVNOJ-a u Jajcu u stvari Hrvati (a s njima i muslimani) rehabilitovani za izdajstvo Kraljevine Jugoslavije u aprilu 1941., za ratovanje na strani Nemacke, za genocid izvrsen nad Srbima, Jevrejima i Ciganima.

Istice se sem svega i to, da je odlukama AVNOJ-a rehabilitovana i sama Nezavisna Drzava Hrvatska, koja je zvanicno bila u ratu i sa Britanijom, i sa Amerikom i sa Sovjetskim Savezom.

Suvremenom AVNOJ-a mora poručiti samo jedno: SR Hrvatska ne će stvarati probleme zemljama u regiji " na njihovom putu u EU " s osobitim naglaskom na...

Tome je napose pridonijela i odluka Predsjedništva AVNOJ-a od 21. studenoga 1944. koja je pripadnike njemačke manjine proglasila kolektivnim krivcima.

Partizanska vlast u načelu imala je stajalište na sjednici AVNOJ-a da granice BiH ostaju nepromijenjene, sukladno odlukama Berlinskoga kongresa iz 1878. godine.

Tito pi e: U emu je zna aj Srbije u posljednje vrijeme, poslije Drugog zasijedanja AVNOJ-a?

Pelješki most je samo ikona nacionalnog ponosa, odnosno povezivanje države na logičan način - navode dubrovački znanstvenici i dodaju: NE dubrovačkog SDP-a za obranu granica na Kleku i škojima najbolji je pokazatelj tradicija iste one partije koja nije poštovala odluke AVNOJ-a, odnosno potvrde hrvatskih granica iz 1918. godine.

Rijec je o dalekoseznom zakonskom aktu Predsjednistva AVNOJ-a (Antifasisticko vijece narodnog oslobodjenja Jugoslavije) od 21. studenoga 1944. godine, ciji je naslov Odluka o prijelazu u drzavno vlasnistvo neprijateljske imovine, o drzavnoj upravi nad imovinom neprisutnih osoba i o sekvestru nad imovinom koji su okupatorske vlasti prisilno otudjile, a kojom se precizira i status Folksdojcera clanom 1: Danom stupanja na snagu ove odluke prelazi u drzavno vlasnistvo: 1. Sva imovina njemackog Rajha i njegovih drzavljana koja se nalazi na teritoriju Jugoslavije; 2. Sva imovina osoba njemacke narodnosti, osim Nijemaca koji su se borili u redovima Narodno-oslobodilacke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije ili su podanici neutralnih drzava a nisu se drzali neprijateljski za vrijeme okupacije; 3. Sva imovina ratnih zlocinaca i njihovih pomagaca, bez obzira na drzavljanstvo... 33.

From Plato to Nato otac je moga prijatelja davnih dana izgovarao kao: Od majmuna do AVNOJ-a