Znanstveni je naturalizam doveo do velikih promjena u antropologiji tako da danas ne govorimo više o osobi nego o subjektu i individui, premalo svjesni promjena koje dolaze kroz ove ne samo semantičke izmjene.

Dunja Rihtman-Auguštin (1926. - 2002.) hrvatska je etnologinja koja je svojim radom mnogo pridonijela suvremenoj hrvatskoj etnologiji i kulturnoj antropologiji.

Ono što anarhizam može ponuditi antropologiji, prema Graeberu, jest izlaz iz slijepih ulica znanosti, način na koji bi antropologija mogla mijenjati svijet, a ne ga samo tumačiti (da upotrijebimo marksistički izraz kojemu bi Graeber bio prilično nesklon; ovdje on ublažava marksistički stav i jednostranost koji su bili očitiji u njegovoj prethodnoj i tradicionalnije znanstvenoj knjizi Toward an Anthropological Theory of Value).

Tako on uspostavlja ponovno mogućnost govora o kršćanskoj antropologiji.

U tom razlikovanju utemeljuje se etika, kao filozofska disciplina (za razliku od empirijskog proučavanja raznih sustava morala u antropologiji, sociologiji itd.).

Time postaje prvim djelom takve vrste u hrvatskoj etnologiji, folkloristici i kulturnoj antropologiji, pa je stoga i naslovljeno sintagmom ironijskoga formata.

Ti se korijeni nalaze u teološkoj antropologiji i posebice u poimanju čovjeka-tijela.

Radi se o jednoj novoj poganskoj autodestruktivnoj antropologiji.

I oni nemaju veze s hodom Crkve u sadašnjosti ili prošlosti, nego s njezinim stavovima o pitanju života, antropologiji, a onda i naslijeđu od prvih kršćanskih vremena.

Područje profesionalnog rada je muzejska edukacija, a istraživački interesi usmjereni su prema antropologiji tijela i seksualnosti te feminističkoj antropologiji.

Tema stvaranja čovjeka na sliku Božju toliko je prisutna u patrističkoj i skolastičkoj antropologiji da je antropologija zapravo teologija čovjeka stvorenog na sliku Božju.

Današnjoj teologiji, kao i kulturnoj antropologiji, tijelo je postalo kao neka kritička norma onoga što je tipično ljudsko, tj. kao polazna točka božanske objave.

Time je povrijeđeno temeljno ljudsko pravo djeteta; d) kod sklapanja homoseksualnih brakova iz tri razloga: 1. sklapanje se protivi kršćanskoj antropologiji po kojoj brak sklapaju žena i muškarac; 2. ti brakovi ne mogu posvajati djecu, jer djetetu se već unaprijed namjerno uskraćuje biološki otac ili biološka majka; 3. dijete ima temeljno ljudsko pravo živjeti sa svojim roditeljima da bi sretno odraslo, osim ako se nije nešto neželjeno dogodilo, a što nisu mogli predvidjeti ili spriječiti njegovi biološki roditelji; 4. svako skrivanje i bezrazložno udaljavanje djeteta od oca ili majke stavlja u pitanje pravo djeteta.

Posebno se obrađuje suodnos povijesno usmjerene etnologije i, ispočetka, izrazito ahistorijskih socio/kulturnoantropoloških pravaca (funkcionalizam, strukturalizam i sl.), pokušaj objedinjavanja dijakronijskih i sinkronijskih pristupa u suvremenoj etnologiji/kulturnoj antropologiji.

Hobiji su pak sami subordinirani rekreaciji, dok je rekreaciji superordinirano čovjekovo ponašanje, a ono dalje čovjeku i dalje antropologiji, odnosno ponašanju a ono dalje psihologiji i dalje društvenim znanostima odnosno u drugoj grani čovjekovo ponašanje uklopljeno je u socijalnu psihologiju a ona pak u psihologiju i opet dolazimo do društvenih znanosti.

Knjiga Skriveni životi: Prilog antropologiji ruralnih žena Lynette Šikić-Mićanović važna je zbog najmanje dva razloga.

Prvo predavanje započeto je prikazom triju teorijskih okvira putem kojih možemo empirijski proučavati reformske procese u upravi: instrumentalni, koji stavlja naglasak na nužnost i mogućnost reforme, putem snažnog vodstva na kojemu je izazov kalkuliranja i održavanja visokog stupnja racionalnosti u upravnim organizacijama, posebice korištenjem reorganizacije, vertikalne i horizontalne specijalizacije i koordinacije kao glavnim instrumentima reforme; kulturološki, koji naglašava nužnost kompatibilnosti planiranih reformi s povijesno-kulturnim tradicijama neke zemlje; simbolički, utemeljen na sociologiji i antropologiji, stavlja u prvi plan institucionalnu okolinu koja stvara mitove o prikladnosti određenih organizacijskih oblika, sustava, znanja i mjera koje ciljaju povećanju legitimiteta upravnog sustava.

Uvjeren da pojedinačne znanosti mogu pružiti vrijedne informacije o nekim vidovima odnosa među spolovima, ali da se potpuno razumijevanje ljubavi može postići jedino proučavanjem ljudske osobe u njezinoj cjelovitosti, Wojtyla svoja promišljanja temelji na kršćanskoj antropologiji i personalističkoj etici, kao i na fiziološkim i psihološkim spoznajama.

molio bih vas da ki kazete gdje mogu naci negdje o filozofskoj antropologiji nekoga filozofa negdje na netu... stvarno mi je hitno... hvala unaprijed

Claude Levi-Straus opisuje u svojoj glasovitoj Strukturalnoj antropologiji, u poglavlju o kulturnom diskontinuitetu i ekonomskom i društvenom razvoju, kako su urođenici s Nove Gvineje naučili od misionara igrati nogomet:

Čekaonica je dobila nagradu za najbolju predstavu u cjelini, a Medeja i Ova divlja tama morale su se zadovoljiti kompromisnim nagradama za najbolji vizualni identitet (Medeji) i za istraživanje u kazališnoj antropologiji (Delbonu).

Ali religija ima korijene u antropologiji, tako da je " neotuđivi dio ljudske sudbine ".

Pisao je zadivljujućom lucidnošću i savršenstvom o astronomiji, meteorologiji, fizici, mehanici, kemiji, mineralogiji, antropologiji, zoologiji i botanici.

Njezin je prinos suvremenoj hrvatskoj etnologiji i kulturnoj antropologiji presudan i poseban - Dunja Rihtman-Auguštin nije stvorila vlastitu školu, čvrst teorijski sustav ili zaokruženu metodologiju, ona je tolerantno i nesebično otvarala put različitim pristupima, i to ne samo u etnoantropologiji nego i izvan vlastite uže struke: u folkloristici, etnomuzikologiji, etnokoreologiji, etnoteatrologiji, istraživanju folklornog likovnog izraza i drugdje.

jebote na ovoj filozofiji nitko ne pomaze... pa ljudi dajte... stvarno... pa ima 10 dana trazim nesto o antropologiji vi nista... dajte pomozite... pa ne bih vas trazio da imam to iliu da znam nac na netu sta je bitno a sta ne....

Francastel je govorio o kulturnoj antropologiji.

U katoličkoj ekleziologiji njegovi dijalektički govori i spisi vrijede i danas posebno u pitanjima objave, naravi Crkve i sakramenata kao i teološkoj antropologiji.

Nema tu nikakvog misterija, sve je to iz određenog (atavizam) razloga, koji smo ipak civilizacijski prevladali.;) Ma neću valjda opet o antropologiji..: rolleyes:

Srpnja 2012. u Biblioteci Centra za urbane i ruralne studije Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je kao 2. knjiga studija dr. sc. Lynette Šikić-Mićanović pod naslovom SKRIVENI ŽIVOTI - Prilog antropologiji ruralnih žena

e ljudi jel mi moze netko reci neku dobru stranicu o filozofskoj antropologiji, jer trebam seminarski od 12 stranica napisat... please... i molim vas ako je ikako moguce da sto brze to objavite... please.. unaprijed hvala...