Potom se daje iscrpan pregled dosadašnjih spoznaja o determinatorima prostornih odnosa, i to u predstrukturalističkoj, strukturalističkoj i kognitivnoj lingvistici kako bi novine koje ova monografija donosi bile čitatelju što jasnije.

To znači da kroz paradigmu prepoznajemo o kojoj se disciplini (području) govori: u glazbi su paradigme note, u matematici brojevi, u plesu pokreti, u lingvistici slova i riječi, u slici boje, linije itd.

Nakon povratka izabran je za docenta na indoeuropskoj i općoj lingvistici.

Premda sedamesetčetverogodišnjak, s jednakim žarom i energijom radi usporedno na dva svoja životna kolosijeka: lingvistici i politici, što je rezultirao s oko 70 objavljenih knjiga.

Ovdje se moje zanimanje s jezika struke počelo usmjeravati prema tekstnoj lingvistici.

Gračišće je jedno od rijetkih naselja koje ima cjelovitu studiju lokalnog govora, a to može zahvaliti mladoj lingvistici Alvijani Klarić, Gračišćanki čija je knjiga " Govor Gračišća " predstavljena javnosti u pazinskom Spomen domu.

U tom smislu riječi Petar Guberina može se smatrati jednim od preteča onoga smjera u lingvistici koji je od 1960 - ih poznat pod nazivom lingvistika teksta ili lingvistika diskursa.

Akademik Vuksanovi ć tako piše danas, s Vukovom datacijom, danas, dakle 1836. a ne 2011, kako bi još jednom potvrdio da je dobar i, o č ito jest, i marljiv đ ak škole koju je u srpskoj lingvistici i filologiji utemeljio Vuk Stefanovi ć Karadži ć inauguracijom svojeg znamenitog znanstvenog na č ela Srbi svi i svuda.

Knjiga pokušava prikazati kakav bi trebao biti realan i znanstven odnos prema jeziku i lingvistici te dati kritiku mistifikatorsko-opskurantističko-neznanstvenih pogleda na jezik s kojim se većina ljudi obično susreće.

Valja naglasiti da je lingvistici jezik objekt istraživanja, a filologiji je sredstvo istraživanja.

Ovaj naziv se koristi za oznacavanje tzv. " pseudo-nauke " paleolingvistike, koja se ne priznaje kao naucna disciplina u etabliranoj lingvistici.

U modernoj lingvistici (F. de Saussure, Praška škola, funkcionalizam A.

Komisija se na obrani vaše disertacije složila kako je riječ o važnom doprinosu lingvistici.

Po genetskoj lingvistici, npr. nema jednoga njemačkoga jezika nego više njih, a nizozemski je također prikazan kao sustav više jezika-narječja.

A centralno mjesto među svim znanostima lingvistici je pripalo zato što se danas ne radi samo o tome da se Istina pojmi nego i da se cijela iskaže.

1. Značenje kroz vrijeme: Poglavlja iz dijakronijske semantike, Ida Raffaelli (Disput) Prvi ozbiljan (monografski) pokušaj na hrvatskom jeziku sustavnog kritičkog prikaza dijakronijske semantike, kojemu nema ni izdaleka cjelovitih uzora u europskoj lingvistici. 2. Drugo lice drugosti: Književnoantropološke studije, Leo Rafolt (Disput) Ovo je ' čovjekov ' susret sa ženskošću, seksualnim alteritetima, strancima, posebice Židovima, ubojicama, životinjama, čudovišnošću i tjelesnom izobličenošću, pa tako i susret eurocentričnog subjekta s drugim kulturama, te susret književnosti kao Drugosti ' zbilje '. 3. Kupujem se - Tajna veza između toga što kupujemo i tko smo, Rob Walker (Naklada Ljevak) Brendovi su mrtvi.

- Ovo je izvorni znanstveni rad (detaljna izvrsno dokumentirana i solidno argumentirana analiza jezične situacije u jednoj, danas, disfunkcionalnoj državi u kojoj je integrativne čimbenike teško identificirati) i velik je prinos i poticaj sociolingvistici i lingvistici uopće, stoji u ocjeni pof.

Dokazi o čovjekovu svjesnu promišljanju o jeziku stari su oko dva i pol tisućljeća, a ipak se o lingvistici govori tek unazad dva stoljeća.

Akad. godinu 1966/1967. proveo je u Parizu usavršavajući se u općoj lingvistici kod prof. Andréa Martineta, te u indoeuropskoj i općoj lingvistici kod prof. Émilea Benvenistea.

U poredbenoj lingvistici trend je istraživanje dubinskih genetskih srodnosti npr. jesu li indoeuropski jezici srodni uralskima i turkijskima te utvrđivanje veza između srodnih jezika i genetskih varijacija u ljudskim populacijama; tu je riječ o pitanju govore li genetski homogene populacije međusobno srodnim jezicima, i što nam to kaže o pretpovijesnim migracijama ljudskih populacija.

No, nema hrvatske lingvistike kao neke prepoznatljive škole, niti se za sada može reći da smo poznati u svijetu kao jaka istraživačka zajednica u lingvistici.

jezik (lat. lingua). 1. U modernoj lingvistici, termin kojim se nedovoljno razlučno na hrvatski prevodi franc. langage, kojemu bi adekvatniji prijevod bio »ljudski jezik općenito«, »/ ljudska/jezična djelatnost« (koja u svakoj jezičnoj zajednici ima dvije sastavnice: jezik kao sustav, franc. langue, i govor kao njegovu realizaciju, franc. parole), »ukupnost prirodnih ljudskih jezika i njihovih manifestacija«, a radi razlučnosti u hrvatskome se nerijetko bilježi i velikim slovima: JEZIK.

Marinković u fusnoti spominje de Saussurea, ali je ovdje prvenstveno riječ o lingvistici govora Petra Guberine.

Što se tiče znanstvenog i primijenjenoga pristupa lingvistici, kao npr.

U četvrtom je desetljeću, poglavito koncem 1930 - ih, počela popuštati centralizatorska politika i nakon niza pregovora i kompromisa došlo je do sporazuma Cvetković-Maček i stvaranja Banovine Hrvatske 1939. Na jezikoslovnom polju to je obilježeno dvama značajnim događajima: osnutkom časopisa " Hrvatski jezik ", kojeg je uređivao Stjepan Ivšić, te izlaskom prve moderne knjige o odnosu hrvatskoga i srpskoga, Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnoga jezika, 1940., autora Petra Guberine i Krune Krstića, koja je središte jezikoslovnih rasprava pomakla iz svađa o nacionalnoj atribuciji štokavskoga narječja i, lučeći književni jezik od dijalekta, otvorila novo poglavlje u hrvatskoj lingvistici, prvenstveno uvedbom strukturalističkih metoda i naglaskom na stilskim, leksičkim i semantičkim razinama jezika.

Te promjene su kremljološki signali o pomacima u ideološko-političkoj konstelaciji, pomacima u destaljinizaciji, koja je paradoksalno započela u doba samog Staljina i na njegov poticaj (vidi njegova dva kasna eseja o lingvistici i ekonomiji, koji su utrli put priznavanju relativne autonomije nekih znanosti i njihove neovisnosti o klasnoj borbi).

Budući da jezik u lingvistici mora imati svoje ime, a da narod za taj policentrični jezik koristi raznovrsna imena, filolozi s njemačkog govornog područja uveli su sredinom 19. stoljeća dvodijelnu oznaku jezika.

Dodao je da je stvar jasna, ali da predmet spora nije u lingvistici nego u sociolingvistici.

Što je bio trend u svjetskoj lingvistici u posljednjem desetljeću i kako u tom pogledu stoji hrvatska lingvistika?

Milka Ivić: Pravci u lingvistici I i II