Programom u Osijeku nudi se izobrazba za profil informatologa, koji će se moći zaposliti u bilo kojoj informacijskoj ustanovi nakon preddiplomskog studija odnosno odabrati jedan od dvaju ponuđenih modula na diplomskome studiju, tj. knjižničarstvo ili nakladništvo i knjižarstvo, dok su još dva modula na diplomskome studiju u izradi, uključujući arhivistiku.

Osnovnu tal. školu polazio je u Novigradu 1915 21., klasičnu gimnaziju u koparskome sjemeništu 1921 28., Visoku teološku školu u Gorici 1918 32., a 1972. diplomirao je arhivistiku, paleografiju i diplomatiku u Državnome arhivu u Trstu.

Šime nastavlja školovanje, na Papinskom lateranskom sveučilištu postiže doktorat civilnog i kanonskog prava te se specijalizira za arhivistiku.

Jedan je od osnivača studija arhivistike na Odsjeku za informacijske znanosti i prvi predstojnik Katedre za arhivistiku.

O razvoju, radu i primjeni MOODLE-a, ili, kako ga na Filozofskom fakultetu zovu, Omega, razgovarali smo s Jadrankom Lasić-Lazić, pročelnicom Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta i Hrvojem Stančićem, predstojnikom Katedre za arhivistiku i dokumentalistiku na Odsjeku za informacijske znanosti.

Mato Kukuljica, filmolog, povjesničar, profesor, a nadasve osnivač i dugogodišnji pročelnik Hrvatske kinoteke, zahvaljujući kome je ne samo prikupljena cjelokupna, dotad rasuta, hrvatska filmska baština, nego su i razriješeni problemi njezina čuvanja, zaštite i restauracije čime je filmsku arhivistiku uspio u potpunosti afirmirati kao znanstvenu disciplinu u Hrvatskoj.

Na Fakultetu crkvene povijesti (Facultas Historiae Ecclesiasticae) na Papinskom sveučilištu u Rimu specijalizirao je Povijest kršćanstva i Opću povijest Katoličke crkve, a na Papinskom Orijentalnom institutu diplomirao je arhivistiku (1970. - 1971.) Privučen društvenim, vjerskim i političkim zbivanjima u Hrvatskoj izazvanima Hrvatskim proljećem vraća se u Zagreb, gdje je od nadbiskupa Franje Kuharića postavljen II službu prefekta, odnosno odgojitelja u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu (Bogoslovija) na Kaptolu za studente Katoličkog bogoslovnog fakulteta.

Dokumentarni film o dr. Milošu Miloševiću koji je bio predsjednik Uneskove komisije za arhivistiku, potomak je ugledne i nekad bogate obitelji pomoraca iz Dobrote (čiji je jedan predak osnovao Internu na Rebru), bio je dugogodišnji ravnatelj Arhiva u Kotoru, a danas je veliki poznavatelj Boke i njezin najkompetentniji tumač.

»Nisam to ja, to je Miloš« (Milošević, znanstvenik, pjesnik katoličke inspiracije, glazbenik, onodobni predsjednik UNESCO ove sekcije za arhivistiku, svijest i savjest Boke, njezin najistaknutiji autor...).

Nadbiskup Barišić imenovao je članove komisije sudišta, članove komisije za povijest i arhivistiku i članove komisije teologa, koji su položili privolu na evanđelje.

Mato je Kukuljica vrlo značajna osoba za hrvatsku kulturu, hrvatsku kinematografiju, hrvatsku arhivistiku, filmologiju, povijest hrvatskog filma, filmsku edukaciju, za profesionalno i amatersko filmsko stvaralaštvo.

Obrazovanje na području informacijskih znanosti na kraju 20. stoljeća Promjene s kojima su se suočavale obrazovne ustanove u polju informacijskih znanosti, a osobito s obzirom na programe što su ih nudile knjižničarske obrazovne ustanove (naslovljeni često kao programi iz knjižnične i informacijske znanosti, u sklopu kojih je podosta predmeta vezanih uz arhivistiku), moguće je promatrati i tumačiti na dvjema razinama:

U jesen 1970. godine upisuje studij povijesti na Fakultetu crkvene povijesti (Facultas Historiae Ecclesiasticae) Papinskog sveučilišta Gregoriana u Rimu, pohađa predavanja na Papinskom orijentalnom institutu, a na Vatikanskoj školi za paleografiju i diplomatiku diplomira 15. lipnja 1971. arhivistiku.

U Vatikanu je nastavio školovanje, te je u Rimu na Papinskom lateranskom sveučilištu postigao doktorat obaju prava (civilnog i kanonskog), specijalizirao se za arhivistiku, pa je bio i tajnik vatikanskog Tajnog arhiva (zajedno s Bazilijem Pandžićem napisao je i vrstan priručnik o crkvenoj arhivistici, objavljen 1967.).

Predstavljanjem njegovih istraživanja želimo ukazati koliko je važan za arhivistiku ovoga kraja.

Takvi sustavi važni su za arhivistiku suvremenog doba gdje je imperativ dugoročno očuvanje (autentičnih) elektroničkih zapisa.

Od sredine osamdesetih postoji i studij arhivistike, organiziran na Katedri za arhivistiku pri Odsjeku za informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Glede kadrova, arhivista, u Državnom arhivu u Dubrovniku, situacija je sljedeća: od ukupno zaposlenih 12 arhivista, nitko nije diplomirao arhivistiku.

Prema evidenciji HDA u državnim je arhivima zaposleno 386 osoba: 84 arhivska tehničara, 24 viša arhivska tehničara, 99 arhivista, 29 arhivista specijalista, 9 viših arhivista i 7 arhivskih savjetnika. 24 Fluktuacija radne snage je velika, 25 dio djelatnika arhivistiku nije izabrao kao životni poziv već im je to bila jedina mogućnost zapošljavanja, dio djelatnika u javnim službama posao doživljava kao sigurnu sinekuru u kojoj su im prava i pogodnosti zajamčeni bez obzira na kvalitetu i kvantitetu rada.

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za informacijske znanosti, katedra za arhivistiku, organizira dvogodišnji i četverogodišnji dodiplomski studij. 26 Krajem 1980 - tih HDA, HAD i Hrvatsko arhivsko vijeće počeli su organizirati tečajeve za izobrazbu novouposlenih arhivista, što je dopunsko obrazovanje i služi kao priprema za polaganje stručnog ispita.

Doprinos sveukupnoj hrvatskoj kulturno-duhovnoj i društvenoj povijesti odnosi se prvenstveno na filozofsku i crkvenu povijest, ali i na znanstvena područja povijesti umjetnosti, arhivistiku, paleografiju, arheologiju i diplomatiku.

Zora Hendija, Državni arhiv, konzultant za arhivistiku

Na poznatim stručnim školama u Vatikanu pohađao sam i 1970. diplomirao knjižničarstvo i arhivistiku, te završio paleografiju i diplomatiku.

U Rimu sam završio studij obranivši disertaciju o Utemeljenju hercegovačko - franjevačkog Kustodija 16. lipnja 1971. Kako sam specijalizirao knjižničarstvo, arhivistiku, paleografiju i diplomatiku, već 1970. imenovan sam arhivistom i knjižničarom Hercegovačke franjevačke provincije.

Godine 1955. uspio se upisati na praško Sveučilište gdje je diplomirao arhivistiku i dobio mjesto glavnog arhivara u Češkim Budajovicama.

Grad Šibenik u posljednje je vrijeme pojačao svoje aktivnosti oko pronalaženja prostora pa je Državnom zavodu za arhivistiku, odnosno Ministarstvu kulture te Ministarstvu gospodarstva odaslan dopis kojim se izražava spremnost da se pronađe odgovarajući prostor i napokon udomi arhivska djelatnost.

Radionici, 28. po redu u organizaciji Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, prisustvovalo je 65 sudionika iz cijele Hrvatske te je bila jedna od najposjećenijih dosad organiziranih radionica. - komentirao je prof. dr. sc. Hrvoje Stančić, Predstojnik Katedre za arhivistiku i dokumentalistiku s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta.

Nova paradigma, koja ne mora nužno biti utemeljena na post-modernističkim postavkama, treba rekonstruirati arhivistiku.

Tomislav Karamarko, Sanaderova i Mesićeva uzdanica u antimafijaškom ratu, diplomirani je povjesničar, stručnjak za arhivistiku.

Na Sveucilištu u Zagrebu u podrucje informacijskih znanosti, ustanovljeno sredinom osamdesetih godina, ukljucen je niz disciplina koje se bave " (...) sustavnim proucavanjem procesa emisije, prikupljanja, odabira, vrednovanja, obrade, organizacije, pohrane, strukturiranja, pronalaženja, prijenosa, raspacavanja, tumacenja, korištenja i zaštite informacija, kao i društvenim komuniciranjem u svim njegovim oblicima. " Tako interpretirano, podrucje informacijskih znanosti obuhvaca: " (...) informacijske znanosti u užem smislu, dokumentalistiku, komunikologiju, klasifikacijske sisteme, bibliotekarstvo, bibliologiju, arhivistiku, muzeologiju, leksikologiju, i niz drugih disciplina "