Većina arhivskog gradiva gospodarstva koji se čuva u Državnog arhivu u Karlovcu potječe iz grada sjedišta arhiva kao najznačajnijeg privrednog centra regije.

PROPISI Teme: Pravilnik o zaštiti i obradi arhivskog gradiva nastalog u radu, Odluka o razrješenju tajnika Predsjednika za odnose s javnošću, Popis priznatih sjemenskih sastojina, Kolektivni ugovor za društvo Panturist d. d., Osijek, itd...

isti: Završetak spašavanja i zaštita arhivskog gradiva s okupiranih područja RH: Sigurnosno mikrofilmiranje matičnih knjiga iz Hrvatskog Podunavlja i dijela Istočne Slavonije, Sodobni arhivi 98.

Godine 2006. Hrvatski državni arhiv je pokrenuo izradu arhivskog informacijsko-evidencijskog sustava nazvanog ARHiNET programsko rješenje koje omogućuje uključivanje svih imatelja i stvaratelja arhivskog gradiva u jedinstveni sustav evidentiranja, obrade i korištenja arhivskoga gradiva, što predstavlja veliku prekretnicu u radu državnih arhiva i imatelja arhivskoga gradiva.

Arhivska jedinica v. jedinica opisa Arhivska zbirka - skup zapisa ili drugovrsne dokumentacije nastale prema načelu sadržaja, vrste zapisa ili nositelja obavijesti (npr. srednjovjekovne isprave, matične knjige, kartografska zbirka i sl.) (v. bibliotečna zbirka u bibliotekarstvu i muzejska zbirka u muzeologiji) Arhivski fond - cjelina arhivskih zbirki bez obzira na njihov oblik ili podlogu, koje je stvorila ili primila i koristila neka fizička odnosno pravna osoba u obavljanju svoje djelatnosti (v. bibliotečni fond u bibliotekarstvu i muzejski fond u muzeologiji) Arhivski znak oznaka jedinice opisa utvrđena prilikom odlaganja predmeta (v. signatura u bibliotekarstvu i inventarni broj u muzeologiji) Arhivsko gradivo - izvorni i reproducirani (pisani, tiskani, fotografirani, snimljeni ili na neki drugi način zabilježeni) dokumentirani materijal, nastao u toku poslovanja stvaratelja arhivskog gradiva, od trajne društvene, a posebno naučne i kulturne vrijednosti (v. bibliotečna građa u bibliotekarstvu i muzejska građa u muzeologiji)

Danas Arhiv u Slavonskom Brodu ima ukupno 1030 arhivskih fondova sa 2194,02 dužna metra arhivskog gradiva.

O predaji arhivskog gradiva Komore HDA sastavlja se Zapisnik čiji je sastavni dio popis predanoga gradiva.

Izložene presnimke fotografija i arhivskog gradiva dio su fundusa Hrvatskoga željezničkog muzeja.

Don Josip Lenkić informirao nas je o najvažnijim odredbama Pravilnika o korištenju arhivskog gradiva Zadarske nadbiskupije.

Arhiv sadrži 250 fondova s 2400 metara arhivskog gradiva, poput Knjige matice rođenih, sudskih spisa, građevinskih dozvola, cehovskih knjiga te brojnih vrijednih dokumenata.

Zadarski nadbiskup Želimir Puljić pohodio je u četvrtak 3. svibnja Državni arhiv u Zadru i susreo novoizabranog ravnatelja Antu Gverića koji ga je upoznao s radom i planovima Arhiva koji čuva 373 fonda i zbirke arhivskog gradiva.

(8) Evidencija stvaratelja arhivskoga gradiva na području nadležnosti arhiva vodi se za sve stvaratelje javnoga te za one stvaratelje privatnoga arhivskog gradiva za koje se procijeni da njihovim djelovanjem nastaje arhivsko gradivo trajne vrijednosti.

Uvjeti, način i postupak korištenja javnog arhivskog gradiva kao i izrada preslika utvrđeni su Pravilnikom o korištenju arhivskog gradiva te Pravilnikom o radu čitaonice u Državnom arhivu u Zagrebu.

Danas knjižnica Arhiva ima više od 30 000 svezaka od čega preko 2 000 naslova domaćih i preko 1 000 naslova stranih časopisa i novina. 5 Imamo i veliku zbirku opuscula ili " malih djela " (separata) koja se stalno popunjava, a trenutno ih ima oko 9 000. Knjižni fond u našoj knjižnici čine uglavnom djela iz opće i nacionalne povijesti, objavljeno arhivsko gradivo iz našeg i drugih arhiva, informativna pomagala za arhivsko gradivo, knjige nastale na temelju arhivskog gradiva, razne publikacije regionalne i lokalne povijesti, djela iz arhivistike i ostalih pomoćnih povijesnih znanosti, biografije, bibliografije, monografije, statističke publikacije, lokalne novine, povijesni, arhivistički i bibliotekarski časopisi, zbornici zakona i uredbi te službeni listovi.

Četvrti korak ili završna faza zaštite arhivskog gradiva izvan arhiva je primopredaja gradiva.

U slučaju kada nismo uspješno izvršili prethodne faze zaštite, primopredaji moramo pristupiti vrlo oprezno, ispraviti sve nedostatke potrošiti veću ili manju količinu vremena na samoj pripremi arhivskog gradiva za primopredaju u arhiv.

- Ministarstvo kulture ovim je činom mnogo napravilo za unapređenje zaštite arhivskog gradiva, otvaranje novih radnih mjesta nakon uređenja, odnosno ovo je veliki doprinos arhivskom osamostaljenju i kulturnom razvitku u svakom smislu - rekla je Klarić.

Razlike u procjeni vrijednosti istovrsnih stvaratelja arhivskog gradiva u različitim regijama, ili bolje rečeno arhivima, učvrstila je moju ocjenu o slaboj koordinaciji rada između arhiva i potrebi formiranja stručnog tima koje će profesionalno i odgovorno voditi ovaj projekt.

Međutim, način kako doći do arhivskog gradiva, kako ga zaštiti, odnosno metode koje se koriste u međunarodnoj arhivskoj zajednici različite su i nisu toliko poznate.

Gledajući retrospektivno razvoj arhivske službe, kako u svijetu tako i kod nas, metode i razlozi zaštite arhivskog gradiva, ili bolje rečeno prikupljanje i čuvanje bili su isti ili slični.

Taj period u evoluciji arhivske službe poznat je pod imenom rizničko čuvanje arhivskog gradiva (naime gradivo se čuvalo u škrinjama, riznicama, zajedno s ostalim dragocjenostima).

Jedan dio međunarodne zajednice uspostavlja organiziranu zaštitu arhivskog gradiva, dok drugi dio, onaj manje razvijeni, još uvijek ovisi o savjesnim pojedincima i zajednicama.

Zanimljivo je da jedan dio arhivističke zajednice, u prvom susretu s terminom služba zaštite arhivskog gradiva izvan arhiva u potpunosti ne razumije o čemu se radi ili pak misle da se radi o records managementu.

Iz ove konstatacije možemo nazirati postojeću raznolikost u oblicima rada sa stvarateljima i zaštiti arhivskog gradiva izvan arhiva (u međunarodnoj arhivističkoj zajednici).

Zaštita arhivskog gradiva u nastajanju realizira se u Hrvatskoj putem arhiva odnosno putem službe zaštite arhivskog gradiva izvan arhiva.

Članak 43. stavak 3., 4., 5. i 6. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/97) jasno određuje koje poslove treba obaviti arhiv odnosno služba zaštite arhivskog gradiva izvan arhiva.

Potreba za cjelovitom obradom ove teme ukazala se uslijed neujednačenog postupanja u praksi prilikom odabira, pohrane i čuvanja arhivskog gradiva po zaključenju stečajnih postupaka.

Izloženi memorandumi nastajali su u razdoblju između dva svjetska rata u Zagrebu, Hrvatskoj i Europi i dio su arhivskog gradiva fondova gospodarstva.

Čitaonica Državnog arhiva u Varaždinu raspolaže s 15 radnih mjesta od čega 2 opremljena čitačima mikrofilma, 1 računalom koje omogućuju pristup bazi podataka s opisom arhivskog gradiva, a 3 radna mjesta je opremljeno priključcima za rad računalima tako korisnici mogu koristiti i svoja računala.

Stručno osoblje u čitaonici zaprima zahtjevnice za korištenje arhivskog gradiva i knjižne građe; zahtjevnice za istraživanje; zahtjevnice za izdavanje ovjerenih preslika, potvrda i uvjerenja; narudžbe za izradu preslika izvornog i mikrofilmiranog gradiva te pružaju stručnu pomoć u korištenju obavijesnih pomagala i arhivskog gradiva.